Arhiva vrućina - Radio Vitez

Znakovi da je djetetu vruće

Temperature su rekordne, stručnjaci svaki dan upozoravaju da djecu treba čuvati od pregrijavanja. Najvažnije je obratiti pažnju kakvu odjeću djeca nose, da bi se osjećali što komotnije i prijatnije.

Može iritirati kožu

Neke tkanine bolje su od drugih, a najvažnije je birati prozračnu odjeću jer povećana toplina može iritirati kožu. Sintetičke materijale poput poliestera i najlona trebalo bi izbjegavati, posebno kada je riječ o djeci koja imaju kožna stanja poput ekcema.

Vlakna u ovim materijalima nisu prozračna, odnosno zadržavaju znoj između tkanine i kože i uzrokuju iritaciju. Umjesto njih, birajte prirodnu, organsku odjeću, točnije pamuk i bambus.

Lagani materijal

Na vrućinama je najbolje nositi lagane i široke materijale i ne oblačiti dijete slojevito, već jednostavno. Ako je koža djeteta vruća na dodir, sklonite se u zatvoreni prostor i obavezno dajte da pije više vode.

Ako dijete povlači odjeću sa sebe, češe se, razdražljivo je ili počinje razvijati osip ili crvenilo, to jasno ukazuje da mu odjeća smeta. I na kraju, izbjegavajte tamnu odjeću i birajte svjetlije tkanine koje reflektiraju sunčevu svjetlost.

(avaz.ba)

Preporuke za zaštitu zdravlja stanovništva na visokim temperaturama

Budući da živa u termometru ovih dana prelazi 30 stupnjeva Celzijevih, važno je pridržavati se nekih preporuka. Velike vrućine i vrlo visoke razine UV zračenja mogu biti opasne ne samo za kronične bolesnike, malu djecu i druge rizične grupe, nego i za zdrave ljude.

Ne izlažite se suncu nepotrebno!
Tijekom velikih vrućina što više se zadržavati u zatvorenim rashlađenim, klimatiziranim prostorima. Ako kod kuće ili na poslu nemate klimu, prošećite do obližnjih klimatiziranih prostora poput knjižnica, trgovina ili kina. Boravak u njima već kroz sat ili dva smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja.

Što ako morate na sunce?
Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati. Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kada su temperature najviše. Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce. Smanjite tjelesnu aktivnost, a ako morate vježbati, popijte svakih sat vremena dvije do četiri čaše tekućine najbolje ne previše hladnu vodu. Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte. Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u sjeni.

Zaštitite kožu i oči!
Dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zrakama odnosno UV zračenju može izazvati karcinom kože, njezino ubrzano starenje, kataraktu očiju i slabljenje imunološkog sustava. Koža se najbolje štiti odjećom. Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Tijekom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema s visokim zaštitinim faktorom 30 i više. Da bi ostala djelotvorna, treba je na tijelo nanositi svaka dva sata, a postupak ponovite nakon kupanja koje će je djelomično isprati. Ne zaboravite da sunčevi zraci prodiru i kroz oblake te se i pri oblačnom vremenu treba zaštititi.

Povećajte unos vode!
Bez obzira na stupanj aktivnosti, za vrijeme velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i ako ne osjećate žeđ. Ako vam liječnik ograničava uzimanje tekućine zbog zdravstvenih problema, pitajte ga za količinu koju smijete unijeti u organizam. Ne konzumirajte tekućinu koja sadrži kofein, alkohol ili veće količine šećera jer ćete povećati gubitak tekućine. Pijte rashlađene, ali ne i jako hladne napitke, jer oni mogu izazvati želučane tegobe. Odrasle zdrave osobe trebaju piti od osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave tjelesnim aktivnostima ovoj količini trebaju dodati od jedne do tri čaše vode na svaki sat aktivnosti.

Češće perite ruke i jedite lako probavljivu hranu!
Za velikih vrućina izbjegavajte tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu. Jedite redovito više manjih obroka. Obvezno doručkujte, a ručak i večera neka budu lakši. Konzumirajte rashlađeno mlijeko i mliječne proizvode. Povećajte udio voća i povrća u prehrani. Voće i povrće dobro operite prije konzumiranja, a meso dobro termički obradite. Kuhanu i lako kvarljivu hranu obavezno držite u frižideru, a prije jela temeljito je podgrijte na temperaturi vrenja u trajanju od nekoliko minuta. Ako je stajala izvan frižidera i na visokoj temperaturi, ovu hranu nemojte konzumirati. Pažljivo sa sladoledom i slasticama. Ne preporuča se konzumiranje gaziranih pića, a osobito ne alkohol.

Osobitu pažnju posvetite novorođenčadi, maloj djeci i starijim osobama!
Nikada ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima.
Zaštitite ih kremama sa najjačim zaštitnim faktorom.
Novorođenčad i malu djecu do četiri godine ne izlažite suncu i osigurajte im dovoljan unos tekućine.
Vrućinu teže podnose osobe starije od 65 godina, osobito kronični bolesnici – srčani i plućni, kao i osobe s povišenim krvnim tlakom.
Češće ih kontaktirajte telefonom da provjerite imaju li zdravstvenih tegoba.

Lijekovi i sunce?
Uzimanje protuupalnih lijekova i antibiotika, korištenje parfema i deodoransa može izazvati reakcije na koži ili očima koje umanjuju djelotvornost zaštitnih mjera te izazvati stvaranje eritema i kod nižih razina UV zračenja.
Prije izlaganja suncu treba dobro proučiti upute uz lijekove koje namjeravate konzumirati ili potražiti savjet liječnika, odnosno ljekarnika.

Povećan je broj intervencija Hitne pomoći, stoga:
Ne obavljajte poslove između 10 i 18 sati. Ako izlazite, tražite sjenovite dijelove ulice
Nosite laganu odjeću od prirodnih materijala- pamuka i lana, sunčane naočale sa zaštitnim UV slojem, te šešire ili kape.
Koristite kreme s visokim zaštitnim faktorima.
Imajte uz sebe flašu vode, a hranu sa neprovjerenih mjesta ne kupujte i ne jedite.
Kronični bolesnici trebaju uzimati svoju terapiju.
Ukoliko ste u prilici da se kupate u moru, jezeru itd. ne skačite pregrijani u vodu, osobito ne nakon objeda.

Pozor glede korištenja automobila!
Preporuča se dobro prozračiti automobil prije ulaska, jer u njima je temperatura oko 70 stupnjeva, ako su na suncu.
Čak i ako imate klimu, prozračite automobil prije nego što uđete u njega zbog po zdravlje opasnih isparavanja plastike i uređaja u automobilu.
Kada se vozite, podesite klimu tako da temperaturna razlika ne bude prevelika.
Nikad ne ostavljajte putnike u parkiranom autu, osobito djecu i starije osobe.

Kada posumnjati na sunčanicu i što poduzeti?
Najblaži oblik simptoma je omaglica ili vrtoglavica.
Ako je osobi pozlilo, sklonite je u hlad, rashladite hladnom vodom ili oblozima.
Ako je osoba ostala bez svijesti položite je na bok, rashladite i nemojte joj ništa davati na usta. Zovite liječnika.
Ako je pri svijesti dajte joj piti ne previše hladne napitke ili vodu.
Tijekom dana sol je najbolje nadoknaditi juhom.

14 savjeta za vožnju po vrućini

Ako se uskoro spremate na ljetovanje, vrlo je važno da se pravilno pripremite za vožnju po ovako velikim vrućinama. Pijte puno vode, nosite sunčane naočale i brinite o djeci i najbližima.

U nastavku slijede savjeti za vožnju na duge, ali i na one kraće relacije po velikim vrućinama koje ovog ljeta prevladavaju. Pridržavajte se ovih savjeta kako bi vam vožnja prošla što ugodnije i bezbolnije, piše 24sata.hr.

1. Pijte puno vode

Toplina u automobilu ne utječe samo na kardiovaskularni sustav, već utječe i na sposobnost koncentracije. Ponesite sa sobom dovoljno vode kako ne biste završili dehidrirani. Voda je vaš veliki saveznik u borbi protiv vrućine.

2. Otvorite prozore prije paljenja klime

Klima je jako korisna, ali je treba pravilno koristiti kako bi se iskoristio njen puni potencijal. Dobro je otvoriti prozore oko 30 sekundi prije paljenja klime kako bi se prvotni udar vrućine raspršio.

3. Klima

Ako temperaturu u automobilu previše ohladite pomoću klima uređaja, možete imati problema s cirkulacijom. Razlika između unutarnje i vanjske temperature stoga ne bi trebala biti prevelika (najviše 6-7°C) . Najbolje je da otvorite sve mlaznice za ventilaciju i prilagodite ih tako da protok zraka ne bude usmjeren izravno na dijelove tijela jer inače postoji povećani rizik od prehlade. Nadalje, za kratka putovanja trebate izbjegavati upotrebu klima uređaja i umjesto toga otvoriti prozore. Za dulja putovanja, stručnjaci preporučuju da ostavite otvorene prozore barem prvih nekoliko minuta dok klima ne počne djelovati. Također, najbolje bi bilo da na dulja putovanja automobilom idete u jutarnjim ili večernjim satima. Treba izbjegavati vožnju za vrijeme najveće popodnevne vrućine, ako je to ikako moguće.

4. Nabavite ventilator

Ako vaš automobil nema klimu, možete nabaviti ventilator na solarni pogon koji izbacuje vrući zrak iz automobila (zatamnjena stakla mogu otežati rad ovakvih ventilatora).

5. Led

I led može biti korisno rješenje ako nemate klimu u autu. Stavite nekoliko kocki leda u plastičnu posudu na pod kako biste se rashladili.

6. Koristite sunčane naočale

Sunčane naočale mogu učiniti vožnju sigurnijom jer će vam manje smetati sunce i bolje ćete vidjeti cestu.

7. Koristite štitnik za sunce

Kad ne vozite, postavite štitnik na vjetrobran. Tako sprječavate da sunce ošteti interijer automobila, a i upravljač vam neće biti vruć kad ponovno sjednete za njega.

8. Dodatna zaštita

Iako mnogi vozači vjeruju da su dobro zaštićeni od UV zračenja iza prozora automobila, to je samo djelomično točno. Prednji prozor štiti od UV-A i UV-B zračenja što je više moguće, dok bočni prozori ipak propuštaju UV-A zračenje, što može prouzročiti prerano starenje i, u najgorem slučaju, rak kože. Stražnja bočna stakla možete prekriti posebnim filmom za zaštitu od sunca. A ako dugo vozite po jakom suncu, zaštitite se putem prikladne odjeće ili kreme za zaštitu od sunca. Dječja osjetljiva koža također treba učinkovitu zaštitu.

9. Prekrijte volan ručnikom

Čak i ako koristite štitnik, ne bi bilo loše prekriti upravljač ručnikom kako bi on ostao hladan kad se vratite u auto. Kad ne vozite, na sjedala možete staviti deku, pogotovo ako su od kože ili sličnih materijala koji se mogu jako zagrijati.

10. Mokre krpe preko ventilacije

Ako nemate klimu, stavite mokre krpe preko otvora ventilacijskog sustava kako bi zrak koji puše kroz njih bio hladniji.

11. Pazite na djecu

Ako putujete s djecom, uzmite u obzir da njima vrućina pada još teže nego vama. Uzmite im igračke ili nešto slično što će ih zabaviti kako bi im vožnja brže prošla i kako vas ne bi ometali. Nikako ih nemojte ostavljati same u autu na suncu, čak i ako su prozori spušteni ili je uključena klima. Tjelesna temperatura djece može se povećati tri do pet puta brže nego kod odraslih.

12. Pregrijavanje automobila

Vrućina smeta i samom autu. Redovito provjeravajte temperaturu i pobrinite se da auto ima dovoljno rashladne tekućine.

13. Gume

Vrućina povećava mogućnost od puknuća guma, pogotovo ako su one već dosta istrošene. Zato redovito provjeravajte pritisak i potražite eventualna oštećenja (ako vozite prikolicu, ne zaboravite provjeriti i gume na njoj).

14. Parkirajte u hladu ili u garaži

Parkiranje u hladu ili u garaži najbolja je opcija, čak i ako morate malo dulje hodati do odredišta. Preporučuje se i da malo otvorite prozore kako bi vrući zrak mogao izaći van. Trebali bi i izbjegavati vožnju u vrijeme podnevne vrućine, jer ćete u to vrijeme teško naći parkirno mjesto u hladu. Isto tako, vodite računa da, ukoliko ostavljate auto parkiran na duže vrijeme, idealan jutarnji hlad nakon nekog vremena postat će ‘idealno’ sunčano mjesto. Ako ipak morate parkirati na suncu, trebali biste postaviti zaštitu od sunca na vjetrobransko staklo. Termički štitnik vjetrobranskog stakla koji leži na vanjskoj strani i odbija sunce najbolja je opcija.

(www.vecernji.ba)

Beba i ljetne vrućine: Koliko toplo je pretoplo za bebu?

Ljeto je nekad značilo bezbrižno provedene dane na plaži ili kraj bazena, ali sada kao nova mama, više ste zabrinuti oko sigurnosti svoje bebe na ljetnim temperaturama.

Je li u redu biti s bebom vani ako je temperatura visoka ili biste trebali ostati u zatvorenom i klimatiziranom prostoru?

Jednom kada temperatura prijeđe preko 26 stupnjeva, tijelu treba više kako bi se ohladilo, pogotovo bebinom.

Dr. Jan Montague, ravnateljica pedijatrijske bolnice u New Yorku, kaže kako je što više potrebno izbjegavati toplinu. “Nije u redu s novorođenčetom ili bebom biti na otvorenom kada je jako vruće. Bebe se ne mogu znojiti, što je način hlađenja tijela, stoga bebe jako lako mogu doživjeti toplinski udar, puno lakše nego starije dijete ili odrasla osoba.”

Isto tako, treba imati na umu da bebe brže dehidriraju. Naravno da nije moguće ostati 24 sata u danu u zatvorenom prostoru, ali izvodite male bebe ljeti na otvoreno s posebnim oprezom. “Imajte na umu da bebama puno prije postane prevruće stoga pazite na vrijeme koje provedete vani”, kaže pedijatrica dr. Molly Broder.

Kada ste vani sa svojim mališanom, pažljivo ga promatrajte zbog znakova od toplinske iscrpljenosti. “Ako je bebi prevruće, postat će jako razdražljiva i iziritirana ili će postati bezvoljna i neće htjeti ni jesti ni piti”, govori dr. Montague. Kako će joj biti više vruće, postajat će pospanija, možda će povraćati, a njezina koža mogla bi postati jako suha. “Može dobiti temperaturu. Ako primijetite ove znakove, hitno potražite medicinsku pomoć”, kaže dr. Broder.

Kako biste spriječili pregrijavanje, pročitajte savjete za vašu bebu tijekom vrućih, ljetnih dana:

Tražite hlad:

Sjenovita mjesta su idealna želite li provoditi vrijeme vani, a ne izlagati svoju bebu jakom suncu.

Odijevajte bebu odgovarajuće:

Lagana odjeća svijetlih boja koja nije preuska držat će vašu bebu rashlađenom. Najbolji materijal je pamuk, a šeširići koji štite lice i vrat su također obavezni dodatak.

Držite bebu hidratiziranom:

Beba će morati jesti češće kako biste osigurali da mokri kao i inače. “Za bebe ispod šest mjeseci, majčino mlijeko ili formula su najbolji izbor, a starije bebe mogu dobiti i gutljaj vode”, kaže dr. Montague.

Koristite kremu za sunčanje samo za bebe starije od šest mjeseci:

“Krema za sunčanje nije preporučljiva djeci mlađoj od šest mjeseci, što je još jedan od razloga zbog kojeg biste s mlađom bebom trebali što rjeđe biti na otvorenom”, preporučuje dr. Broder, ali govori kako nije loše staviti malo faktora 15 na lice, ručice i nožice bebe ako već ne možete izbjeći izloženost suncu.

Ne pokrivajte kolica ili nosiljku dekom:

Najbolji način kojim ćete čuvati kolica u hladu je suncobran koji možete pričvrstiti na njih ili navlaka protiv sunca. “Čak i lagana dekica od platnene tkanine može povisiti temperaturu u kolicima. Bolje je držati protok zraka slobodnim”, savjetuje dr. Broder. Također, ako je vaše dijete pokriveno dekicom, nećete moći vidjeti ako se muči.

Budite oprezni kada nosite bebu u nosiljci:

“Ako je mami ili tati jako toplo, tada se temperatura tijela prenosi na bebu”, kaže dr. Montague i savjetuje da oba roditelja i dijete nose samo jedan sloj lagane odjeće i ostanu hidratizirani.

“Možete pomoći bebi tako što ćete joj s vremena na vrijeme pošpricati ručice i nožice s malo vode ili obrisati ih mokrom tkaninom.” Također, klokanica koja je napravljena od tanjeg i svjetlijeg materijala će više držati vašu bebu rashlađenom nego ona od tamnog i debelog materijala.

Ako dođe do osipa od sunca, pustite kožu da ‘diše’:

Ili možete kožu bebe iziritiranu od sunca prebrisati vodom i pustiti da se suši. Izbjegavajte kreme i losione kad su u pitanju jako male bebe, samo pustite da se koža suši i hladite tijelo.

Zbog čega nas vrućina čini razdražljivim

Ako ste nervozni od vrućine, za to postoji naučno objašnjenje. Tim poljskih naučnika otkrio je da na vrućinu tako reagiramo zbog hormona stresa – kortizola, koji je niži zimi nego ljeti, zbog čega nas vrućina čini razdražljivim.

Stiže novi opasni val vrućine

Ekstremni vremenski uvjeti stvorili su goleme probleme u dijelovima Europe. Grčka se već danima bori s katastrofalnim požarima u kojima je dosad umrlo najmanje 74 ljudi, dok je Švedsku zahvatio nezapamćeni toplinski val. Zemlju su zahvatili i šumski požari. Read more

Liječnici savjetuju kako pomoći sebi i drugima na visokim temperaturama

Pod utjecajem visokih temperatura šire se krvne žile te se snizuje krvni tlak, što može uzrokovati slabost i vrtoglavicu, a kod naglih promjena temperature i infarkt. Visokim temperaturama najviše su pogođeni ljudi s kroničnim problemima dišnih sustava, poput astme i kronične opstrukcijske bolesti pluća, kod kojih se javlja otežano disanje, te bronhospazam i nadražujući kašalj.