Arhiva voće - Radio Vitez

Savršena voćka za svaki ljetni dan u tjednu

Mnogo je već rečeno o pozitivnim efektima voća na naše zdravlje. Voće sadrži puno hranljivih sastojaka, čineći da svaka pojedena kalorija koristi tijelu.

Postoje i brojne direktne zdravstvene koristi od ishrane bogate voćem – smanjen rizik od srčanih oboljenja, gojaznosti, dijabetesa i određenih vrsta karcinoma, poboljšan imunološki sistem, poboljšan metabolizam i više energije koji nam omogućavaju da budemo više aktivni. Imamo prijedlog – zašto ne jedete barem jedan komad zdravog voća svakog dana u tjednu tijekom ljeta?

Ponedjeljkom: Banane

To je točno – banane su savršene za uspješan početak tjedna. Zašto? Sadrže dosta kalija i mogu osigurati dovoljno energije za sve izazove koji vas čekaju. Banane su također poznate po svojim pozitivnim efektima na raspoloženje – ako se osjećate umorno ili samo malo depresivno, jer je novi radni tjedan počeo, jedenje banane će vam pomoći da povećate nivo serotonina u vašem tijelu. I znate što znači visok nivo serotonina, zar ne? Dobro raspoloženje za dobar početak tjedna.

Utorkom: Jabuke

Jabuka dnevno i doktor daleko! Sigurno ste čuli ovu staru izreku tisuću puta u svom životu, zar ne? Pa, to bi moglo biti istinito! Jabuke vam mogu pomoći da zadržite mozak mladim, smanjite rizik od ozbiljnih bolesti, kao što su dijabetes, kancer ili bolesti srca, poboljšate probavu i detoksificirate jetru. Bit će vam drago da čujete da su jabuke fantastične za zube – ne samo da će vaši zubi postati mnogo bjelji, jabuke će također smanjiti nivo bakterija u ustima, čime štite zube od propadanja. Ne zaboravite – utorak je rezerviran za jabuke i blistav osmijeh!

Srijedom: Grožđe

Srijede su idealne da se vaše tijelo ponovno vrati u formu poslije divljeg vikenda i teškog početka tjedna. Grožđe vam može pomoći u tome, jer sadrži tvari koje mogu povećati brzinu kojom se masne ćelije razgrađuju u tijelu, plus smanjuju sposobnost tijela da čuva nepotrebne masti. Grožđe sadrži i mnoštvo moćnih antioksidanata, koji veoma efikasno podržavaju oporavak mišića nakon intenzivne aktivnosti. Provedite svoje ljetne srijede vrlo aktivno i pomozite sebi s grožđem da postignete još bolje rezultate!

Četvrtkom: Grejpfrut

Grejpfruti su puni vitaminima i antioksidantima, tako da su idealni ojačivači energije četvrtkom, kada vaša snaga i motivacija obično počinju padati u iščekivanju opuštajućeg vikenda. Grejpfruti su također vrlo efikasni u liječenju nesanice, kiselosti u tijelu – svih uobičajenih neželjenih efekata života, veoma stresnog života. Samo pazite da ne jedete previše grejpa ako uzimate bilo koji lijek na recept – poznato je da neke tvari koje se nalaze u grejpfrutu negativno djeluju s nekim kemijskim tvarima u lijekovima. Provjerite sa svojim doktorom da biste bili sigurni!

Petkom: Kupine

Tamno plava boja je dobar znak da kupine imaju jedan od najviših nivoa antioksidanata među svim plodovima. Antioksidanti će vam pomoći da se zaštitite od brojnih neprijatnih bolesti, kao i da vaša koža izgleda svježije i mlađe. Također, kupine poboljšavaju motoričke i kognitivne vještine, tako da će definitivno biti od velike pomoći proći kroz posljednji radni dan svakog ljetnog tjedna.

Subotom: Naranče

Jeste li znali da su naranče najveći citrusi na svijetu? Da li ste također znali da je naranča treći omiljeni ukus na svijetu (tek poslije vanilije i čokolade, naravno)? Ali to nije samo fantastičan ukus; naranče sadrže izuzetno visoku količinu vitamina koji će nakon dugog tjedna obnoviti vaše tijelo i učiniti ga opet sviježim.

Nedjeljom: Avokado

Avokado se bori protiv slobodnih radikala u tijelu, liječi loš zadah, smanjuje rizik od moždanog udara, potiče imunološki sistem, poboljšava očuvanje vida, regulira krvni tlak, smanjuje nivo kolesterola u tijelu, jača srce, njeguje kožu i ima protuupalna svojstva. Znajući sve to trebalo bi da bude više nego dovoljno da jedete avokado svake nedjelje, zar ne?

(delimano.ba)

Cijene ulja, voća, povrća i mesa u padu

Prema podacima Agencije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), cijene hrane na svjetskom tržištu već treći mjesec su u padu zahvaljujući prvenstveno pojeftinjenju palminog, suncokretovog i sojinog ulja, ali i pšenice, kukuruza i šećera.

Trend blagog pada cijena hrane zahvatio je i BiH. Prema riječima Admira Arnautovića, predsjednika Kluba potrošača središnje Bosne iz Travnika, uzrok je, između ostalog, smirivanje straha od nestašice.

– Građani su na početku krize kupovali i više nego što im je potrebno, a trgovci su koristili takvu situaciju. I jedni i drugi sada su stvorili zalihe, potražnja za hranom je drastično smanjena, a istek rokova ispravnosti hrane na zalihama se bliži – pojašnjava Arnautović za Avaz.

Dodaje da su u padu cijene ulja, voća i povrća, a najviše mesa, te da vlasnici mesnica prijavljuju da je prodaja pala i do 80 posto. Cijene suncokretovog ulja, koje su prije nekoliko mjeseci bile blizu 6 KM po litri, sada su 5,10 KM.

U isto vrijeme pakiranje brašna od 25 kilograma koštalo je blizu 40 KM, dok su trenutne cijene za desetak maraka niže.

Cijene piletine, koje su rasle i do 16 KM po kilogramu, zbog pada cijena žitarica, ali i piletine iz uvoza, niže su za dvadesetak posto. Teletina bez kosti koštala je i do 28, a junetina 19,5 KM, dok su današnje cijene oko 25 odnosno 17 KM po kilogramu.

– Neke namirnice su još nerealno skupe. Radi se o šećeru, mlijeku i mliječnim prerađevinama, ali očekujemo vrlo brzo da cijene i tih artikala budu snižene – kaže Arnautović.

Očekuje se da se na pojeftinjenje hrane odrazi i pad cijena goriva, koje su u srpnju niže za oko 50 feninga u odnosu na lipanj. U ušima građana još odzvanjaju najave s početka ruske agresije na Ukrajinu da hrana u svijetu više nikada neće biti jeftina.

(dnevno.ba)

Ulje, meso, voće… bh. građani plaćaju više nego oni u susjednim državama

Cijene osnovnih životnih namirnica u BiH posljednjih godinu dana značajno su porasle, što se dodatno odražava na ionako nizak životni standard bh. građana, piše Večernji list BiH.

Inflacija raste iz mjeseca u mjesec, plaće su uglavnom iste, a samo za osnovne životne namirnice potrebno je izdvojiti dobar dio prosječne plaće.

Više cijene…

Prvak poskupljenja je suncokretovo ulje, čiju su cijenu trgovci u RS-u znali povećavati i tri puta u istom danu, pa je u kratkom roku udvostručena. Poskupljenja su, istina, prema podacima iz Europske unije, zabilježena svugdje, no nelogično je to što su cijene osnovnih namirnica u najrazvijenijim zemljama kontinenta i nakon poskupljenja niže nego u Bosni i Hercegovini. Prema podacima koje je objavio BHRT, cijena litre ulja u BiH košta 3,3 eura (6,45 KM), 1,3 eura (2,54 KM) u Velikoj Britaniji, 1,49 eura (2,91 KM) u Belgiji, 1,7 eura (3,33 KM) u Italiji, 1,5 eura (2,93 KM) u Srbiji, 1,8 eura (3,52 KM) u Crnoj Gori.

Ekonomist Željko Rička tvrdi da cijene koje se sada drastično mijenjaju nisu samo cijene iz objektivnih razloga nego što su to psihološke cijene, psihološka inflacija zbog panike u koju mi zapadamo. U obzir treba uzeti i činjenice da prosječan Britanac za svega jedan tjedan zaradi oko 700 eura i da mu je ulje jeftinije nego prosječnom građaninu BiH, koji taj iznos ne zaradi ni za mjesec – ako ima radno mjesto, napominju sindikalci. – Od svoje plaće pokušavate osigurati samo osnovne životne namirnice, a što ćemo s uslugama i svim onim što radnik i njegova obitelj moraju platiti da bi mogli funkcionirati normalno – navodi predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić, piše BHRT.

Osim ulja, ima još namirnica koje bh. građani plaćaju skuplje ili čak isto kao oni u susjednim zemljama, što pokazuju i podaci portala Numbeo, najveće svjetske baze podataka o troškovima života. Tako, prema podacima, za kilogram pilećeg filea bh. građani moraju prosječno platiti 10,48 KM, Hrvatskoj 13,88 KM, 9,68 KM u Srbiji, 9,16 KM u Crnoj Gori, Italiji 16,36 KM, 17,67 KM u Belgiji, 12,65 KM u Velikoj Britaniji te 13,94 KM u Njemačkoj. Kilogram govedine bh. građani prosječno plaćaju 14,72 KM, u Hrvatskoj 17,75 KM, Srbiji 13,53 KM, Crnoj Gori 13,53 KM, Njemačkoj 26,62 KM, 28,86 KM u Belgiji. Cijene voća i povrća također su znatno rasle zbog čega sve veći broj bh. građana ove namirnice, koje bi trebale biti dio svakoga obroka, sve češće kupuju na komad. Naime, kilogram naranči u BiH košta 2,42 KM, Hrvatskoj 2,64 KM, Srbiji 2,07 KM, Crnoj Gori 2,08 KM, 3,49 KM u Italiji te 4,10 KM u Njemačkoj. Kilogram rajčice, također je u BiH skuplji u odnosu na neke susjedne zemlje. Prema podacima, za kilogram rajčice u BiH valja izdvojiti 2,35 KM, U Hrvatskoj 3,18 KM, Srbiji 2,32 KM, Crnoj Gori 2,59 KM, Njemačkoj 1,92 KM, Belgiji 4,46 KM te 4,54 KM u Italiji. Krumpir prosječno u BiH košta 1,19 KM, Hrvatskoj 1,34 KM, Srbiji 1,18 KM, Crnoj Gori 1,13 KM, Italiji 2,44 KM, 2,68 Belgiji te 2,88 u Njemačkoj. Litra mlijeka u BiH je 1,43 KM, Hrvatskoj 1,72 KM, Srbiji 1,62 KM, Crnoj Gori 1,63 KM, Njemačkoj 1,80 KM, Belgiji 1,81 KM, Velikoj Britaniji 2,18 KM… Štruca svježeg bijelog kruha od 500 grama u BiH prosječno se plaća 1,14 KM, Hrvatskoj 1,81 KM, Srbiji 0,88 KM, Crnoj Gori 1,16 KM, Velikoj Britaniji 2,29 KM, Italiji 3,10 KM, Belgiji 3,35 KM te 3,22 u Njemačkoj, pokazuju podaci Numbea.

Ovaj portal redovito ažurira podatke o troškovima života četveročlane obitelji, a prema njihovim pokazateljima jednoj takvoj obitelji za mjesec dana života, bez uključene stanarine, potrebno je 2929,89 KM, a prosječna plaća prema posljednjem podatku iz veljače državne agencije za statistiku iznosila je 1059 KM. Prosječni troškovi za osobe koje žive same, bez stanarine, iznose 869,73 KM.

Mjesečni troškovi

Četveročlanoj obitelji u Hrvatskoj treba prosječno 1000 KM više nego onima koje žive u BiH, dok obiteljima u Srbiji treba gotovo isto novca. U Crnoj Gori život četveročlane obitelji je, pak, nešto skuplji nego u BiH i Srbiji, a prema pokazateljima Numbea za mjesec dana života treba im 3132,61 KM. U drugim državama koje smo analizirali, točnije u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji i Belgiji četveročlanim obiteljima treba više od 5000 KM mjesečno, ali valja uzeti u obzir da su njihovi mjesečni prihodi znatno veći od prihoda koje primaju bh. građani.

(www.vecernji.ba)

Voće bogato željezom – koje odabrati i zašto?

Željezo je mineral i esencijalan nutrijent. Čovjek ga mora unositi hranom zato što ga tijelo ne može proizvesti samo. Voće općenito nije bogat izvor željeza. Ipak, neke vrste voća sadrže veće količine željeza u odnosu na druge i mogu biti vrijedan izvor željeza u prehrani.

Važnost unosa željeza

Željezo je mineral prisutan u mnogim namirnicama. Osim što je prirodno prisutan sastojak hrane, u neke se prehrambene proizvode željezo dodaje prilikom njihove proizvodnje. Te se namirnice tada nazivaju obogaćenim namirnicama. Primjer su žitarice za doručak koje su ponekad obogaćene pojedinim mineralima i vitaminima koji se smatraju važnima za rast i razvoj djece.

Osim u hrani, željezo se može unositi i kao dodatak prehrani, odnosno suplement. Međutim, prevelik unos željeza može dovesti do toksičnosti, što u ekstremnom slučaju može uzrokovati otkazivanje pojedinih organa i smrt. Zbog toga se ne preporučuje bespotrebno i bez preporuke stručnjaka uzimati suplemente željeza.

Željezo bi se trebalo prvenstveno unositi hranom, osim u slučaju određenih zdravstvenih problema kada to nije moguće.

Željezo je važan mineral koji sudjeluje u mnogim ključnim procesima u organizmu:

u najvećem udjelu izgrađuje hemoglobin, protein koji crvenim krvnim stanicama ili eritrocitima daje sposobnost prijenosa kisika,
važan je za zdravlje mišića i vezivnog tkiva,
nužan je za rast i razvoj,
sudjeluje u stvaranju nekih hormona.

Željezo – preporuke za unos

Europska agencija za sigurnost hrane (engl. EFSA) izdala je 2017. najnovije preporuke za unos željeza. Čovjek u svrhu sprječavanja pojave deficita treba dnevno unositi različite količine željeza s obzirom na dob i spol:

7-11 mjeseci starosti – 11 mg/dan,
1-6 godina – 7 mg/dan,
7-11 godina – 11 mg/dan,
12-17 godina (dečki) – 11 mg/dan,
12-17 godina (djevojke) – 13 mg/dan,
Muškarci stariji od 18 godina – 11 mg/dan,
Žene starije od 18 godina, prije menopauze, trudnice i dojilje – 16 mg/dan,
Žene starije od 18 godina, nakon menopauze – 11 mg/dan.

Nedostatak željeza relativno je učestao u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (engl. WHO) procjenjuje da prosječno 810 milijuna ljudi boluje od anemije uzrokovane nedostatkom željeza. Neke osobe zbog povećanih potreba za željezom sklonije su razvoju anemije te osobito trebaju pripaziti na adekvatan unos željeza:

nedonoščad i novorođenčad niske porođajne mase,
žene s obilnim menstruacijama, tj. menoragijom,
osobe koje često doniraju krv,
oboljeli od raka,
osobe oboljele od bolesti gastrointestinalnog sustava, poput Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa i celijakije,
osobe s kroničnim zatajenjem srca.

Voće bogato željezom

Nedovoljan unos željeza može dovesti do smanjenja broja crvenih krvnih stanica, odnosno anemije, koju često karakterizira slabost i umor.

Željezo se u hrani nalazi u dva oblika – kao hemsko i nehemsko željezo. Hrana biljnoga podrijetla i obogaćena hrana sadrži nehemsko željezo. Iako je hemsko željezo bolje iskoristivosti, većina željeza u ljudskoj prehrani ipak dolazi iz biljnih namirnica. Zbog toga je važno unositi raznolike namirnice biljnoga podrijetla koje su bogate željezom.

Najbogatiji i najznačajniji izvori željeza su:

meso,
riba i morski plodovi,
orašasti plodovi,
mahunarke,
povrće,
obogaćeni proizvodi od žitarica.

Voće se ne smatra namirnicom bogatom željezom. Usprkos tome što se voće ne nalazi na tom popisu jer voće najčešće ne doprinosi značajno unosu željeza, određene vrste voća i proizvodi od voća ipak mogu biti vrijedan izvor željeza u prehrani.

Tu se prvenstveno govori o sušenom voću. Tako primjerice 100 grama grožđica može osigurati 2 mg željeza, dok jednaka količina sušenih marelica čak 3 mg željeza. Međutim, zbog toga što je bogato šećerom, veličina serviranja sušenog voća puno je manja.

Jedno serviranje sušenoga voća iznosi prosječno 35 grama. Prema tome, 1 serviranje sušenog voća može osigurati:

35 grama sušenih marelica – 0,9 mg željeza,
35 grama grožđica – 0,6 mg željeza,
35 grama sušenih datulja – 0,4 mg željeza,
35 grama sušenih šljiva – 0,3 mg,
35 grama sušenih zaslađenih brusnica – 0,1 mg željeza.

Sušene marelice i grožđice najbolji su izbor s obzirom na količinu željeza u njima.

Osim sušenoga voća, bobičasto voće također se ističe s količinom željeza. Prednost svježega voća u odnosu na sušeno je i prisutnost vitamina C. Naime, vitamin C je osjetljiv na povišenu temperaturu, što znači da se sušenjem smanjuje njegova količina u voću. Vitamin C značajan je zbog toga što on poboljšava apsorpciju željeza iz hrane. Dakle, željezo će se lakše iskoristiti ako hrana ili jelo sadrži vitamin C.

Uobičajeno, jedno serviranje bobičastog voća podrazumijeva jednu šalicu, a masa serviranja i količina željeza u jednom serviranju navedena je u nastavku:

250 grama malina – 1,9 mg željeza,
112 grama crnog ribizla – 1,7 mg željeza,
112 grama crvenog ribizla – 1,1 mg željeza,
230 grama borovnica – 0,4 mg željeza.

(www.krenizdravo.hr)

Kada koristiti svježe, a kada smrznuto voće i povrće?

Uvijek je poželjno kuhati jela od svježeg voća i povrća, ako ste u mogućnosti. No, ponekad se nismo u stanju posvetiti sjeckanju povrća ili isto nije pak dostupno u sezoni. U tom slučaju sasvim je u redu dati prednost smrznutom voću i povrću.

Ukoliko razmišljate da li kuhati sa smrznutim povrćem i voćem, dajte prednost istome ako:

Smrznuto povrće koje kupujete nije dostupno svježe u sezoni

Tijekom većeg dijela godine (u našim krajevima) svježi grašak u ljusci nije dostupan, što ovo povrće čini jednim od prvih na listi za kupovinu u smrznutom stanju. Isto pravilo vrijedi i za bobičasto voće.

Kupovinom smrznutog povrća uštedjet ćete mnogo vremena

Čak i ako je grašak dostupan svjež u ljusci u sezoni, vjerojatno ćete potrošiti pola sata do sat vremena da biste ga ogulili. Ako nemate puno vremena, onda vrijedi kupiti smrznuti grašak (čak i ako ćete ga platiti nešto skuplje).

Nemate mnogo vremena za kuhanje

Nemate mnogo vremena za kuhanje, kupovinom isjeckanog smrznutog povrća skratit ćete si vrijeme kuhanja za polovinu! Isto vrijedi ako ne volite kuhati ili tek počinjete eksperimentirati s povrćem u kuhinji. Smrznuto povrće pomoći će vam za vrijeme tranzicije i olakšati početničke korake.

Smrznuto povrće je jeftinije od svježega

Ukoliko vodite računa o kućnom budžetu, razmislite da li vam je isplativije kupiti svježe ili smrznuto povrće. Birajte smrznuto ako ćete time uštedjeti novac.

Smrznuto povrće je odlično za “hitne slučajeve”

Život je nepredvidljiv, uvijek se može dogoditi da vam dođu iznenadni gosti i taj dan u tjednu budete spriječeni otići u kupovinu povrća na tržnicu ili se ne osjećate najbolje ili pak žurite negdje i želite jesti “na brzinu”.

Da ne biste u ovim situacijama posegnuli za telefonom i naručili hranu ili posegnuli za konzervama gotove hrane ili pak trčali u kupovinu u “zadnju minutu”, neka nekoliko vrsta smrznutog povrća uvijek bude prisutno u vašem hladnjaku.

Mudar izbor je imati grašak, neku mješavinu isjeckanog povrća, brokule ili prokulice, od kojih vrlo lako možete napraviti varivo, jelo od povrća i riže (ili cous-cousa), jelo s krumpirom u pećnici ili ga izdinstati na maslinovom ulju s omiljenim začinima.

Od smrznutih malina ili jagoda možete napraviti desert na brzinu (voćni jogurt u blenderu ili ga izmiksati smrznutog i poslužiti kao zdraviju varijantu za sladoled), smoothie ili frape za goste, a ako imate nekoliko banana ili jabuka, možete napraviti i ukusnu voćnu salatu.

Ukoliko vam se sviđa ovaj tekst pročitajte 10 savjeta kako se organizirati u kuhinji brže, lakše i jednostavnije.

Voće bogato željezom – koje odabrati i zašto?

Željezo je mineral i esencijalan nutrijent. Čovjek ga mora unositi hranom zato što ga tijelo ne može proizvesti samo.

Voće općenito nije bogat izvor željeza. Ipak, neke vrste voća sadrže veće količine željeza u odnosu na druge i mogu biti vrijedan izvor željeza u prehrani.

Važnost unosa željeza

Željezo je mineral prisutan u mnogim namirnicama. Osim što je prirodno prisutan sastojak hrane, u neke se prehrambene proizvode željezo dodaje prilikom njihove proizvodnje. Te se namirnice tada nazivaju obogaćenim namirnicama. Primjer su žitarice za doručak koje su ponekad obogaćene pojedinim mineralima i vitaminima koji se smatraju važnima za rast i razvoj djece.

Osim u hrani, željezo se može unositi i kao dodatak prehrani, odnosno suplement. Međutim, prevelik unos željeza može dovesti do toksičnosti, što u ekstremnom slučaju može uzrokovati otkazivanje pojedinih organa i smrt. Zbog toga se ne preporučuje bespotrebno i bez preporuke stručnjaka uzimati suplemente željeza.

Željezo bi se trebalo prvenstveno unositi hranom, osim u slučaju određenih zdravstvenih problema kada to nije moguće.

Željezo je važan mineral koji sudjeluje u mnogim ključnim procesima u organizmu:

u najvećem udjelu izgrađuje hemoglobin, protein koji crvenim krvnim stanicama ili eritrocitima daje sposobnost prijenosa kisika,
važan je za zdravlje mišića i vezivnog tkiva,
nužan je za rast i razvoj,
sudjeluje u stvaranju nekih hormona.

Željezo – preporuke za unos

Europska agencija za sigurnost hrane (engl. EFSA) izdala je 2017. najnovije preporuke za unos željeza. Čovjek u svrhu sprječavanja pojave deficita treba dnevno unositi različite količine željeza s obzirom na dob i spol:

7-11 mjeseci starosti – 11 mg/dan,
1-6 godina – 7 mg/dan,
7-11 godina – 11 mg/dan,
12-17 godina (dečki) – 11 mg/dan,
12-17 godina (djevojke) – 13 mg/dan,
Muškarci stariji od 18 godina – 11 mg/dan,
Žene starije od 18 godina, prije menopauze, trudnice i dojilje – 16 mg/dan,
Žene starije od 18 godina, nakon menopauze – 11 mg/dan.

Nedostatak željeza relativno je učestao u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (engl. WHO) procjenjuje da prosječno 810 milijuna ljudi boluje od anemije uzrokovane nedostatkom željeza. Neke osobe zbog povećanih potreba za željezom sklonije su razvoju anemije te osobito trebaju pripaziti na adekvatan unos željeza:

nedonoščad i novorođenčad niske porođajne mase,
žene s obilnim menstruacijama, tj. menoragijom,
osobe koje često doniraju krv,
oboljeli od raka,
osobe oboljele od bolesti gastrointestinalnog sustava, poput Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa i celijakije,
osobe s kroničnim zatajenjem srca.

Voće bogato željezom

Nedovoljan unos željeza može dovesti do smanjenja broja crvenih krvnih stanica, odnosno anemije, koju često karakterizira slabost i umor.

Željezo se u hrani nalazi u dva oblika – kao hemsko i nehemsko željezo. Hrana biljnoga podrijetla i obogaćena hrana sadrži nehemsko željezo. Iako je hemsko željezo bolje iskoristivosti, većina željeza u ljudskoj prehrani ipak dolazi iz biljnih namirnica. Zbog toga je važno unositi raznolike namirnice biljnoga podrijetla koje su bogate željezom.

Najbogatiji i najznačajniji izvori željeza su:

meso,
riba i morski plodovi,
orašasti plodovi,
mahunarke,
povrće,
obogaćeni proizvodi od žitarica.

Voće se ne smatra namirnicom bogatom željezom. Usprkos tome što se voće ne nalazi na tom popisu jer voće najčešće ne doprinosi značajno unosu željeza, određene vrste voća i proizvodi od voća ipak mogu biti vrijedan izvor željeza u prehrani.

Tu se prvenstveno govori o sušenom voću. Tako primjerice 100 grama grožđica može osigurati 2 mg željeza, dok jednaka količina sušenih marelica čak 3 mg željeza. Međutim, zbog toga što je bogato šećerom, veličina serviranja sušenog voća puno je manja.

Jedno serviranje sušenoga voća iznosi prosječno 35 grama. Prema tome, 1 serviranje sušenog voća može osigurati:

35 grama sušenih marelica – 0,9 mg željeza,
35 grama grožđica – 0,6 mg željeza,
35 grama sušenih datulja – 0,4 mg željeza,
35 grama sušenih šljiva – 0,3 mg,
35 grama sušenih zaslađenih brusnica – 0,1 mg željeza.

Sušene marelice i grožđice najbolji su izbor s obzirom na količinu željeza u njima.

Osim sušenoga voća, bobičasto voće također se ističe s količinom željeza. Prednost svježega voća u odnosu na sušeno je i prisutnost vitamina C. Naime, vitamin C je osjetljiv na povišenu temperaturu, što znači da se sušenjem smanjuje njegova količina u voću. Vitamin C značajan je zbog toga što on poboljšava apsorpciju željeza iz hrane. Dakle, željezo će se lakše iskoristiti ako hrana ili jelo sadrži vitamin C.

Uobičajeno, jedno serviranje bobičastog voća podrazumijeva jednu šalicu, a masa serviranja i količina željeza u jednom serviranju navedena je u nastavku:

250 grama malina – 1,9 mg željeza,
112 grama crnog ribizla – 1,7 mg željeza,
112 grama crvenog ribizla – 1,1 mg željeza,
230 grama borovnica – 0,4 mg željeza.

(www.krenizdravo.hr)

Savršena voćka za svaki ljetni dan u tjednu

Mnogo je već rečeno o pozitivnim efektima voća na naše zdravlje. Voće sadrži puno hranljivih sastojaka, čineći da svaka pojedena kalorija koristi tijelu.

Postoje i brojne direktne zdravstvene koristi od ishrane bogate voćem – smanjen rizik od srčanih oboljenja, gojaznosti, dijabetesa i određenih vrsta karcinoma, poboljšan imunološki sistem, poboljšan metabolizam i više energije koji nam omogućavaju da budemo više aktivni.

Imamo predlog – zašto ne jedete barem jedan komad zdravog voća svakog dana u tjednu tokom ljeta?

Ponedjeljkom: Banane

To je točno – banane su savršene za uspješan početak tjedna. Zašto? Sadrže dosta kalija i mogu osigurati dovoljno energije za sve izazove koji vas čekaju. Banane su također poznate po svojim pozitivnim efektima na raspoloženje – ako se osjećate umorno ili samo malo depresivno, jer je novi radni tjedan počeo, jedenje banane će vam pomoći da povećate razinu serotonina u svome tijelu. Znate što znači visoka razina serotonina, zar ne? Dobro raspoloženje za dobar početak tjedna.

Utorkom: Jabuke

Jabuka dnevno i doktor daleko! Sigurno ste čuli ovu staru izreku, zar ne? Pa, to bi moglo biti istinito! Jabuke mogu pomoći da zadržite mozak mladim, smanjite rizik od ozbiljnih bolesti, kao što su dijabetes, kancer ili bolesti srca, poboljšati probavu i detoksifikovati jetru. Bit će vam drago da čujete da su jabuke fantastične za zube – ne samo da će vaši zubi postati mnogo bjelji, jabuke će također smanjiti razinu bakterija u ustima, čime štite zube od propadanja. Ne zaboravite – utorak je rezerviran za jabuke i blistav osmijeh!

Srijedom: Grožđe

Srijede su idealne da se vaše tijelo ponovno vrati u formu poslije divljeg vikenda i teškog početka tjedna. Grožđe vam može pomoći u tome, jer sadrži tvari koje mogu ubrzati brzinu kojom se masne ćelije razgrađuju u tijelu, plus smanjuju sposobnost tijela da čuva nepotrebne masti. Grožđe sadrži i mnoštvo moćnih antioksidanata, koji veoma efikasno podržavaju oporavak mišića nakon intenzivne aktivnosti. Provedite svoje ljetne srijede vrlo aktivno i pomozite sebi s grožđem da postignete još bolje rezultate!

Četvrtkom: Grejpfrut

Grejpfruti su puni vitaminima i antioksidantima, tako da su idealni ojačivači energije četvrtkom, kada vaša snaga i motivacija obično počinju padati u isčekivanju opuštajućeg vikenda. Grejpfruti su također vrlo efikasni u lječenju nesanice, kiselosti u tijelu – svih uobičajenih neželjenih efekata života, veoma stresnog života. Samo pazite da ne jedete previše grejpa ako uzimate bilo koji lijek na recept – poznato je da neke tvari koje se nalaze u grejpfrtu negativno djeluju s nekim kemijskim tvarima u lijekovima. Provjerite sa svojim doktorom da biste bili sigurni!

Petkom: Kupine

Tamno plava boja je dobar znak da kupine imaju jedan od najviših nivoa antioksidanata među svim plodovima. Antioksidanti će vam pomoći da se zaštitite od brojnih neprijatnih bolesti, kao i da vaša koža izgleda svježije i mlađe. Također, kupine poboljšavaju motoričke i kognitivne vještine, tako da će definitivno biti od velike pomoći proći kroz posljednji radni dan svakog ljetnog tjedna.

Subotom: Naranče

Jeste li znali da su naranče najveći citrusi na svijetu? Jeste li, također, znali da je naranča treći omiljeni ukus na svijetu (tek poslije vanilije i čokolade, naravno)? Ali to nije samo fantastičan ukus; naranče sadrže izuzetno visoku količinu vitamina koji će nakon dugog tjedna obnoviti vaše tijelo i učiniti ga opet svježim.

Nedjeljom: Avokado

Avokado se bori protiv slobodnih radikala u tijelu, liječi loš zadah, smanjuje rizik od moždanog udara, potiče imunološki sustav, poboljšava očuvanje vida, regulira krvni tlak, smanjuje razinu kolesterola u tijelu, jača srce, njeguje kožu i ima protuupalna svojstva. Sve ovo bi trebalo biti više nego dovoljno da jedete avokado svake nedjelje, zar ne?

(www.delimano.ba)

Voće se može saditi sve do smrzavanja tla

Voćari još mogu obavljati sadnju voća sve dok to dozvoljavaju vremenske prilike, odnosno prije smrzavanja tla ili snježnih padavina, ističu stručnjaci.

Stručni saradnik za voćarstvo u prijedorskoj kancelariji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mirko Jokić kaže da sadnja voća kasni zbog vremenskih prilika.

“Sadnja se može obavljati sve do pojave snijega ili niske temperature i smrzavanja tla. Važno je da se sadnice prije toga kvalitetno pripreme i da se zaštite ukoliko su kupljenje prije sadnje”, rekao je Jokić.

Prema njegovim riječima, ostale agrotehničke mjere u voćnjacima su uglavnom završene.

“S obzirom na to da je jesen bila topla i bez mraza, list na većini stabala voća nije opao pa se malo odužila i zaštita preparatima bakra. Ova veoma značajna mjera se primjenjuje kad opadne većina lista. Mjera je važna da bi se spiječila pojava pseudomonasa, bolesti koja izaziva pukotine na kori stabala. Tretman treba obaviti prije snijega”, kaže Jokić.

On je naveo da isti efekat zaštite ima i krečenje voća, mjera koju su voćari pomalo zaboravili, a koja se svakako preporučuje.

Jokić je rekao da su ove godine dobru sezonu imali voćari koji se ozbiljno bave voćarstvom, primjenjuje sve potrebne mjere i uvažavaju savjete stručnjaka.

“Prošle godine smo imali natprosječan rod voća, a ove godine prosječan u voćnjacima gdje je primijenjena dobra praksa. U voćnjacima voćara koji su prošle godine vodili računa o opterećenju stabala i koji su proteklih godina redovno đubrili zasade, ove godine nije bilo problema”, naveo je Jokić.

On kaže da je otkupna cijena voća ove godine bila dobra i iznosila je 0,60 – 0,80 KM za kilogram šljive i 0,50 – 0,80 KM za kilogram jabuke.

(klix.ba)

Kiša donosi paprene cijene voća i povrća

Izuzetno kišno proljeće ugrozilo je razvoj većine poljoprivrednih kultura, pa je već sada izvjesno da će kasniti žetva pšenice i ječma, a na vrijeme neće stići ni sočni plodovi lubenice, paprika i drugog povrća i voća, što će se, tvrde domaći proizvođači, odraziti na skok cijena.

Ratari, povrtari i voćari širom RS početkom proljeća sa puno elana su krenuli u novi proizvodni ciklus, međutim, trud i rad većine zbog kišnog maja gotovo da su bili uzaludni, jer je pretjerana vlaga u velikoj mjeri uzela danak.

Poseban problem je, kažu proizvođači, što će sa sunčanijim i toplijim vremenom uslijediti najezda štetočina i biljnih bolesti, što bi usjevima moglo zadati novi udarac, ali i povećati troškove proizvodnje, jer će biljkama trebati dodatna zaštita.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da je ova sezona jedna od najnepovoljnijih u posljednjih nekoliko godina, te da veliki broj proizvođača uveliko sabira štetu.

– Prije pet godina, kada smo imali katastrofalne poplave, presijavanje kukuruza je bilo završeno do kraja maja, a ove godine još nismo ni počeli sa tim, jer se voda nije u potpunosti povukla sa parcela. Na njivama koje nisu bile pod vodom kukuruz je u fazi usporenog rasta i zbog vlage napreduje slabo. Žetva pšenice i ječma kasniće najmanje 20 dana, a sudeći prema informacijama sa terena, doći će do pada prinosa, ali i kvaliteta – rekao je Marinković. Naveo je da je pred proizvođačima teško ljeto, ali i jesen, jer meteorolozi najavljuju visoke temperature.

– Ukoliko se to obistini, sve ono što sada radimo neće voditi ničemu. Ako dođe do rasta temperatura i kukuruz i pšenica će trebati dodatnu zaštitu, što će značiti nove troškove. Sve to će dovesti do poskupljenja proizvoda na tržištu, naročito jer se sa sličnim problemima suočavaju i proizvođači u Evropi, tako da će vjerovatno doći do deficita nekih poljoprivrednih proizvoda – naveo je Marinković.

Minuli kišni dani unesrećili su i mnoge povrtare, koji ulažu nadljudske napore da izvuku maksimum.

– Zakasnila je sadnja većine kultura, tako da će i plodovi kasniti. Šteta u rasadnicima je ogromna, jer je zbog kiše i niskih temperatura bilo neizvodljivo rasadu iznositi na njive. Brojni proizvodi su truli, a pojavile su se i razne bolesti. Mnogi povrtari ovog proljeća pare su bacili u vodu, jer su se našli u situaciji da obave zaštitu usjeva, a samo pola sata nakon toga pljusak sve sapere – kaže predsjednik Udruženja povrtlara RS Brane Mastalo i dodaje da potrošače čekaju znatno više cijene krompira, kupusa, luka, lubenice i drugog povrća.

Paprene cijene najavljuje i prvi voćar Srpske Dragoja Dojčinović.

– To se već osjeća na jagodama i trešnjama, čija cijena ne pada, iako je vrhunac sezone. Kiša je na jagodama izazvala dosta truleži, što je prepolovilo rod, a prihodi trešanja su umanjeni za 70 odsto. Sada dolaze maline i ako se padavine nastave, biće velikog oštećenja i sadnica i plodova – navodi Dojčinović. Dodaje da domaće kruške neće biti ni za lijeka, a manjkaće i rakije i pekmeza, jer je slična situacija i sa šljivama.

– Vremenske neprilike najbolje su podnijele jabuke, ali dobar i kvalitetan rod mogu očekivati samo proizvođači koji su slušali savjete struke i primijenili svu potrebnu zaštitu – zaključio je Dojčinović.

Rukovodilac bijeljinskog Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri resornom ministarstvu Dragan Zarić kaže da je stanje sa usjevima u Semberiji šaroliko.

– Pšenicu je u startu pratilo ružno vrijeme. Sjetva je kasnila zbog suše, a kada je biljkama trebalo mnogo hranljivih materija, nije bilo padavina, dok je vlage sada previše – pojasnio je Zarić i dodao da su nešto bolje prošli usjevi na uzvišenijim parcelama.

Radna snaga

Brane Mastalo kaže da je nedostatak radne snage gorući problem.

– Iako smo povećali dnevnice na 40 KM, a ima proizvođača koju daju i više, radnike ne možemo naći. Tražili smo od resornog ministarstva subvencije za nabavku mašina za vađenje, kupljenje, sortiranje povrća koje mijenjaju čovjeka da bismo mogli raditi i izašli su nam u susret, tako da će mnogi kupiti mašine – dodao je Mastalo.

(Glas Srpske)

Kako uzgojiti nove biljke od ostataka voća i povrća

Postoji mnogo korisnih načina zbrinjavanja kućnog otpada.

Jeste li znali da ostatke pojedinih kultura možete na jednostavannačin reciklirati, odnosno iskoristiti za uzgoj novih biljaka?

Ovisno o biljci, za prvi korak, odnosno klijanje, bit će vam potrebno tek sasvim malo zemlje, pijeska ili šljunka.

U nekim slučajevima dovoljna će biti i samo posuda s vodom.

Pojedine biljke vrlo brzo će se razviti i biti spremne za konzumaciju. Ostale ćete nakon klijanja morati presaditi u zemlju kako bi se nastavile formirati.

Ovakav oblik uzgoja ima mnogobrojne prednosti:

ne morate kupovati sjeme ili sadnice, čime štedite novac
ne trebate obilaziti trgovine u potrazi za sjemenom ili sadnicama te tako štedite dragocjeno vrijeme
ovako uzgojene biljke i “sadnice” su vam uvijek na dohvat ruke
imat ćete pristup kvalitetnom i svježem ekološkom proizvodu tijekom cijele godine
bit ćete sigurni da konzumirate hranu u kojoj nema pesticida, aditiva i ostalih štetnih supstanci

Otkrijte koje su to biljke čije ostatke ne bi trebali bacati jer iz njih možete uz minimalan trud uzgojiti novu, zdravu biljku.

1. Salata (puterica, kristalka)

Ostatke lišća salate koje inače bacate u kantu za otpatke stavite u posudu koju ste napunili s malo vode (2-3 cm).

Posudu ostavite na toplom, dobro osvijetljenom mjestu.

Tijekom sljedećih nekoliko dana lišće povremeno prskajte vodom.

Ono će vrlo brzo proklijati i tada je spremno za sadnju u zemlju.

2. Rimska salata

Rimsku salatu možete uzgojiti i iz korijena.

Odrežite korijen salate i stavite ga u posudu s vodom, toliko da samo donji dio korijena bude u vodi.

Posudu ostavite na sunčanom prozoru i povremeno prskajte biljku.

Uskoro će se pojaviti novi listovi koje možete konzumirati.

Korijen rimske salate nakon što proklija možete posaditi i u zemlju.

Biljka će u tom slučaju sporije rasti, ali će biti izdašnija.

3. Luk

Luk je povrće koje je najlakše uzgojiti.

Odrežite korijen luka s tek sasvim malo ploda (1 cm).

Stavite ga u posudu sa zemljom ili direktno u tlo i prekrijte s malo zemlje.

Održavajte zemlju vlažnom i uskoro ćete uživati u vlastitoj, zdravoj biljci.

4. Mladi luk

Odrežite komadić korijena mladog luka i stavite ga u posudu s malo vode.

U samo 5 do 7 dana iz korijena će izrasti cijela nova ukusna i zdrava biljka.

5. Češnjak

Češnjak kao samostalnu biljku vrlo lako ćete uzgojiti iz samo jednog njegovog režnja.

Režanj možete posaditi direktno u tlo.

Ako ga odlučite posaditi u posudu sa zemljom, posudu ostavite na toplom, vlažnom, osunčanom položaju što će ubrzati razvoj i rast češnjaka.

Nakon što mlada biljka nikne, podrežite joj izdanak – tako će se pospješiti formiranje i rast glavice.

6. Poriluk

Umjesto da ga bacite, korijen poriluka također možete reciklirati.

Stavite ga u posudu s malo vode i ostavite na osunčanom mjestu.

Svakih 5-6 dana promijenite vodu.

Kada izraste zeleni dio biljke, možete ga odrezati i upotrijebiti.

Korijen ostavite u vodi jer biljka će nastaviti rasti i tako ćete uvijek pri ruci imati svjež i ukusan poriluk.

7. Krumpir

Krumpir se također može sasvim jednostavno uzgojiti iz njegove kore.

Izaberite gomolj koji ima dovoljan broj “očiju” – to su područja iz kojih će se kasnije razviti klica.

Izrežite krumpir. Svaki komad kore koji planirate posaditi mora imati po dva «oka» i debljinu barem 1 cm.

Ostavite komade kore dva dana na prozračnom mjestu kako bi se rezovi osušili, što će spriječiti truljenje.

Nakon što su se pripremljeni komadi kore osušili, posadite ih u vlažnu zemlju i redovito zalijevajte.

8. Kupus

Kupus se uspješno reciklira na isti način kao i salata, iz otpadaka lišća ili iz korijena.

Možete ga uzgojiti u posudi s vodom ili korijen posaditi direktno u tlo.

Ako ga sadite u zemlju, posadite ga plitko, a zemlju održavajte vlažnom kako bi se potaknulo klijanje i rast biljke.

9. Đumbir

Đumbir je poznat i kao lijepa ukrasna biljka, što je dodatni razloga da ga sami uzgajate.

Posadite li ga u posudu sa zemljom, on će tijekom cijele godine biti prekrasan ukras vaše terase ili balkona.

Odrežite komadić gomolja đumbira i posadite ga posudu sa zemljom.

Posudu smjestite na svijetlo, osunčano mjesto (ne na izravno sunce) i zemlju održavajte vlažnom.

Nakon što biljka izraste, možete ju u potpunosti izvaditi i s novim komadom gomolja ponoviti postupak.

Ako vam ne treba velika količina odrežite samo komadić gomolja, a ostatak biljke vratite u zemlju.

Biljka će se nastaviti razvijati, a vi ćete uvijek imati svježu i zdravu namirnicu na dohvat ruke.

10. Ananas

Ananas se ubraja u skupinu voća koje se može ponovo uzgojiti od vlastitog otpadnog dijela.

No, kod ove biljke to je vremenski dugotrajan proces.

Ako imate strpljenja čekati oko tri godine do berbe svog vlastitog ploda ananasa, pokušajte ga uzgojiti na sljedeći način.

Sa “krune” ananasa skinite listove, a sredinu stavite u posudu s vodom i pričekajte da pusti korijenje.

Nakon toga, biljku posadite u posudu sa zemljom i držite na toplom i svijetlom mjestu.

11. Avokado

Sjeme, odnosno košticu avokada očistite od mesnatog djela ploda i stavite u posudu s vrlo malo vode – tek toliko da donji dio koštice bude prekriven vodom.

(Donji dio koštice je obliji, a gornji šiljastiji. Iz donjeg dijela koštice razvijaju se klice, stoga pripazite koju stranu koštice stavljate u vodu).

Jednom tjedno promijenite vodu kako bi spriječili razmnožavanje bakterija i gljivica.

Klijanje će nastupiti nakon 3 – 4 tjedna, a nakon što se pojavi izdanak, biljku posadite u zemlju. Pri sadnji vodite računa o tome da gornji dio koštice ostane iznad zemlje.

Avokado voli sunce, stoga biljku smjestite na dobro osunčani položaj.