Uvoz polovnih automobila: UIO zaprimila 3.280 negativnih provjera dokaza o porijeklu iz EU

Uprava za indirektno oporezivanje zaprimila je 3.280 negativnih provjera dokaza o porijeklu iz EU prilikom uvoza polovnih putničkih motornih vozila u BiH.

Od velikog broja fizičkih i pravnih lica iz BIH naknadno je izvršena naplata uvoznih dažbina zbog različitog postupanja carinskih službi zemalja EU.

Nakon što je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH obavijestilo Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) da su proizvođači motornih vozila marki AUDI, BMW i VW odlučili da od početka 2016. godine za korištena vozila više neće izdavati izjave na osnovu kojih carinske službe zemalja izvoznica izdaju uvjerenja o porijeklu EUR 1, UIO je pokrenula postupke pojačane naknadne kontrole uvjerenja o porijeklu za uvoz vozila pomenutih marki, potvrdili su.

Podsjećaju, kada uvoznik bilo koje robe, pa tako i vozila, u Bosnu i Hercegovinu, uz ostalu dokumentaciju, u carinskom postupku uvoza dostavi i dokaz o porijeklu – Obrazac EUR 1, ostvaruje pravo da bude oslobođen od plaćanja carine, jer se radi o proizvodu s porijeklom iz neke od zemalja s kojima BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.

S obzirom da je Udruženje automobilske industrije u Njemačkoj odlučilo da od 2016. godine ne izdaje potreban dokument za pribavljanje obrasca EUR 1 za korištena vozila marki AUDI, BMW i VW, jer su za korištena vozila potrebni veliki napori da se dokaže evropsko porijeklo, Uprava za indirektno oporezivanje je u periodu od 2016. do avgusta 2019. godine za putnička motorna vozila, u postupak naknadne provjere uputila ukupno 10.988 dokaza o porijeklu, od čega je do danas odgovoreno na 9.496 zahtjeva.

U naknadnim provjerama UIO je od nadležnih carinskih službi zaprimila 6.132 pozitivne provjere, 24 djelomično pozitivne provjere i 3.280 negativnih provjera, dok se rezultati ostalih zahtjeva za naknadu kontrolu još uvijek očekuju.

Za svaku negativnu provjeru dokaza o porijeklu UIO je pokrenula postupak naknadne naplate uvoznih dažbina i po tom osnovu naplatila višemilionski iznos. Radi se o naknadnoj naplati uvoznih dažbina od većeg broja fizičkih i pravnih lica koja su uvozila polovna putnička vozila u Bosnu i Hercegovinu.

Ukazali su na problem neujednačenog postupanja zemalja članica EU kada je u pitanju izdavanje, ovjeravanje i naknadna provjera dokaza o porijeklu – EUR 1 obrazaca za korištena putnička motorna vozila. Veliki broj negativnih provjera stigao je iz Njemačke i Austrije, dok Nizozemska i dalje izdaje dokaze o europskom porijeklu i potvrđuje evropsko porijeklo za istu vrstu robe – korištena vozila.

“Ovo je razlog što veliki broj uvoznika ovakvih automobila iste kupi u nekoj od zemalja EU, što se vidi iz priložene fakture, a izvozno carinjenje obavi u Nizozemskoj, jer uglavnom i samo tu mogu dobiti dokaz o porijeklu. Slična praksa ranije je bila i u Sloveniji, ali je prekinuta. Takođe, kako od Carinske uprave Belgije u ovom periodu UIO dobija veliki broj negativnih rezultata naknadne provjere dokaza o porijeklu za korištena vozila istog izvoznika i istog uvoznika, nametnulo se pitanje zašto i dalje Carinska uprava Belgije prvo izdaje pozitivna uvjerenja o porijeklu, a nakon provedenog postupka naknadne provjere istih dostavlja u UIO negativne rezultate!? Neujednačeno postupanje na ovakav način dovelo je u neravnopravan položaj uvoznike u BiH (fizička i pravna lica), pa i izvoznike ove robe iz EU, značajno uvećalo troškove, povećalo obim rada carinskih službi, pojačalo sumnju u ispunjenost uvjeta za izdavanje dokaza, kao i primjenu preferencijalne stope carine, o čemu je UIO informirala carinske uprave Nizozemske i Belgije, i Europsku komisiju u Briselu, tražeći konkretna pojašnjenja i jednoobrazno postupanje. Nažalost, do danas UIO nije dobila konkretan i jasan odgovor”, kažu iz UIO.

Zbog svega prethodno pomenutog UIO se obratila i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH s molbom da se sagleda mogućnost za iznalaženje rješenja oko izdavanja i naknadne kontrole izdatih dokaza o porijeklu robe u okviru važećih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU i Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe.

“Ovakvo različito postupanje zemalja EU, kad je u pitanju izdavanje i naknadna kontrola dokaza o porijeklu obrasca EUR – 1, izuzetno negativno utiče na poslovanje poreznih obveznika koji se bave uvozom motornih vozila u BiH, izaziva dodatne troškove i građanima BiH, te potiče različite dezinformacije u javnosti. Dužnost Uprave za indirektno oporezivanje, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i svih ostalih institucija zemalja potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je da osiguraju slobodnu trgovinu i primjenu važećih propisa što trenutno nije slučaj kad je u pitanju postupanje zemalja članica EU u postupku izdavanja i naknadne provjere dokaza o porijeklu za korištena putnička motorna vozila”, zaključili su.

(Glas Srpske)

Produžen rok za prijavu elektronske usluge UIO BiH

Istekao je rok za prijave na elektronske usluge Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a više od 5.000 privrednika nije podnijelo zahtjev za registraciju.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje odlučili su da progledaju kroz prste i produže rok do kraja januara.

Udar na džepove slijedi svima koji to do tada ne urade.

“Za sve takve poreske obveznike Uprva za indirektno oporezivanje će morati po službenoj dužnosti izvršiti predaju pdv i akciznih prijava u njihovo ime, a  to konkretno znači da ćemo mi za svakog poreskog obveznika morati izvršiti razrez poreskne poreske obaveze. Razrez se vrši na način da se uzmu tri prethodn prijave u kojima su poreski obveznici iskazali obavezu i da se napravi prosjek za te tri prijave i da se za taj iznos zaduži poreski obveznik”, kaže Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

Uz sve to, obračunavaće se i naknadni teret prinude od 5 %, kao i zatezna kamata od 0,04 odsto za svaki dan zakašnjenja. Elektronske usluge olakšavaju PDV i akcizne prijave, kažu privrednici koji su se registrovali još početkom prošle godine.

“Kolege koje kod nas u firmi rade sa tim kažu da im je danas puno lakše puno bolje i da taj servis nije samo elektronsko prijavljivanje nego i nekakva kontrola vaših dugovanja. Tako da, mislim da svaki elektronski servis koji država uspostavi ustvari predstavlja olakšanje privredi. Mislim da bi svi privrednici trebali biti dovoljno ozbiljni i da ne treba da rizikuju kazne”, kaže Saša Trivić, Unija udruženja poslodavaca RS.

Uputstva za registraciju nalaze se na veb stranici Uprave za indirektno oporezivanje. Elektronske usluge omogućiće privrednicima da jednim klikom imaju uvid u sve poreske prijave i uplate. Uprava je otvorila i regionalne kancelarije u Banjaluci, Mostaru, Tuzli i Sarajevu za sve one koji imaju bilo kakve nedoumice.

(Glas Srpske)