BiH prva država u regiji sa svojim FSC standardom

Bosna i Hercegovina prva je i trenutno jedina država u regiji koja ima svoj FSC standard, čime je tvrtkama u BiH olakšan put do FSC certifikata i međunarodnog tržišta.

Taj certifikat jamči da se šumom u odrađenoj tvrtki gospodari transparentno, u skladu s ključnim međunarodnim propisima i domaćom legislativom, uključujući veći stupanj zaštite prirode. Objavljeno je to danas na svečanosti u sarajevskom hotelu Holiday, u nazočnosti predstavnika relevantnih ministarstava, te mnogih stručnjaka iz šumarskog sektora kako Federacije BiH, tako i Republike Srpske.

„Radna grupa za razvoj FSC standarda započela je s radom početkom 2016. godine, a umjesto uobičajenih desetak članova, zbog zahtjeva samog FSC-a da u članstvu postoje predstavnici ekonomskog, društvenog i znanstvenog sektora, kao i zbog administrativnog ustroja BiH, naša je radna grupa brojila 23 člana. Naravno, vodili smo računa o zastupljenosti žena, kao i svih nacionalnosti. Posao smo priveli kraju prije planiranog datuma i bez prepreka“, istaknula je Petra Remeta, direktorica programa WWF Adrije, predstavivši projekt promicanja odgovornog upravljanja šumama u Bosni i Hercegovini, koji se uz financijsku potporu tvornice skandinavskog namještaja IKEA provodi još od 2012. godine.

Nakon uspješnog certificiranja 56.000 ha šuma Tuzlanskog kantona, te 121.000 ha šuma Kantona Središnja Bosna, od 2015. godine, u partnerstvu s Šumarskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, WWF provodi proces razvoja FSC standarda i podizanja svijesti o važnosti EU Uredbe o drvu, u koji su uključena oba entiteta u BiH, kao i distrikt Brčko. Ovaj standard stupit će na snagu u ožujku iduće godine, do kada bi se sve šumarske tvrtke u BiH trebale prebaciti na korištenje novog standarda.

Samim time što BiH ima svoj standard, postupak certificiranja postaje brži i jeftiniji, a omogućava i usporedbe te analize među tvrtkama. Dosadašnja primjena generičkog standarda bila je složeniji i dugotrajniji proces. Ostale države regije, uključujući EU članice Sloveniju i Hrvatsku, još nisu izradile svoje FSC standarde.

„Certificiranje gospodarenja šumskim resursima u BiH unaprijedit će ekološke, socijalne i ekonomske performanse upravljanja i gospodarenja šumama, ali i konkurentske prednosti domaćih preduzeća šumarstva i drvne industrije. To se posebno odnosi na izvozno orjentirane poslovne subjekte iz BiH, pred koje se na atraktivnim tržištima EU nameću sve strožiji zahtjevi u pogledu porijekla drveta“, objasnio je doktor znanosti Mersudin Avdibegović sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je provodio projekt. 

Uz već spomenutih ukupno 177.000 ha šuma certificiranih u okviru ovoga projekta, WWF privodi kraju i certificiranje preostalih 65.000 ha šuma Srednjobosanskog kantona. Certifikat se očekuje u rano proljeće.

Hrvat pronađen mrtav u šumi u Njemačkoj; uhićen bračni par osumnjičen za ubojstvo

Sakupljač gljiva koji je u nedjelju našao mrtvo tijelo odmah je pozvao policiju. Tijelo su odvezli na obdukciju. Na tijelu su pronašli višestruke ozljede, a neke su bile nanesene nožem.

Hrvat Kristijan B. (27) je pronađen mrtav u šumi u kod Laufa u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj. Pronašao ga je sakupljač gljiva prošlu nedjelju oko 7.30 sati. Policija je privela bračni par iz Laufa an der Pegnitz koje sumnjiče za ubojstvo.

Muškarca (31) su zadržali u pritvoru dok se njegova žena brani sa slobode. Ubijeni i osumnjičeni za ubojstvo su se poznavali. Razlog ubojstva policija i dalje istražuje, piše Nordbayern.de. 

Sakupljač gljiva koji je našao mrtvo tijelo odmah je pozvao policiju. Tijelo su odvezli na obdukciju. Na tijelu su pronašli višestruke ozljede, a neke su bile nanesene nožem. Policija sumnja da su mladića ubili sa subote na nedjelju te da su nakon toga tijelo odvezli u šumu i tamo ga ostavili.

Volio je krivu ženu?

Naime, kako Bild piše mladić se u u subotu oko 23.30 sati oprostio od svoje majke Mare te se nikada nije vratio kući. Bild nagađa i da je mladić ubijen jer je navodno volio krivu ženu.

Policija je pretražila mobitel ubijenog i našli su podatke da je zadnje komunicirao s osumnjičenim parom. Policija je zaplijenila i vozilo u kojem su tijelo transportirali u šumu.

– Pokušali su sakriti tragove u automobilu no mi smo pronašli tragove krvi ubijenog. Par smo ispitali i davali su proturječne izjave, no zanijekali su ubojstvo – kaže policija.

Ženu (29) sumnjiče da je pomagala suprugu, ali su ju pustili jer je sudac smatrao da ne postoji opasnost od bijega i skrivanja dokaza.

Gdje su mladića točno ubili još se ne zna, a policija nije pronašla niti oružje. Motiv, sumnja policija, je najvjerojatnije prihvatni razlog, a istražuje se još i koliko dobro su se žrtva i osumnjičeni poznavali.

(Dnevnik.ba)

Šumsko kupanje – dobrobiti za dušu, tijelo i um

Sjećate li se kada ste zadnji put hodali šumom „okupani“ njenim blistavozelenim ozračjem, zvukovima i mirisima?

Jeste li primijetili da ste se čak i nakon dugog pješačenja među tihim, zelenim gorostasima kući vratili odmorni, laka koraka i napunjenih baterija?

To zaista ne čudi jer šuma je, znanstveno dokazano, ljekovita!

Urbani je čovjek, nažalost, potpuno izgubio kontakt s prirodom i šumom, što se negativno odrazilo na njegovo zdravlje, o čemu svjedoči i novi termin koji se pojavio – poremećaj pomanjkanja prirode.    

Zahvaljujući svojoj iskonskoj povezanosti s prirodom, Japanci su još 80-ih godina prošlog stoljeća došli na ideju da boravak u šumi (shinrin-yoku) uvedu kao oblik prevencije i liječenja bolesti. I pokazalo se to kao dobitna kombinacija.

Sam japanski naziv „shinrin-yoku“ doslovno znači „primiti u sebe šumsko ozračje“.

Japanski i južnokorejski istraživači otkrili su da boravak u šumi ima moćno fizičko, mentalno i spiritualno terapeutsko djelovanje na čovjeka, što su potvrdile i brojne znanstvene studije.

Uskoro su i drugi prigrlili ovu terapiju te se ona vrlo brzo proširila izvan Japana.

Danas se šumsko kupanje prakticira po cijelom svijetu, od Amerike do Australije, i u njegovim zdravstvenim dobrobitima uživa velik broj ljudi.

Šumsko kupanje ili shinrin-yoku pokazalo se kao snažan protuotrov za pritisak i stres kojem smo izloženi u današnjem modernom urbaniziranom svijetu.

Snažno povezivanje sa šumom


Terapiju kupanja šumom najčešće provode certificirani vodiči. Haida Bolton, kanadska voditeljica šumske terapije, kaže da ulogu liječnika zapravo nema vodič, nego sama šuma.

Šuma ‘odradi’ sav posao. Vodič je tu samo da vam odškrine ‘vrata’ šume i pomogne vam da se s njome povežete, kaže Bolton. 

Vodič vas može uputiti da u šumi obratite pažnju na sve ono što je u pokretu, primjerice kretanje životinja, da osluškujete zvuk vjetra, šuštanje lišća, lepet krila, da dodirujete stabla.

Na terapijskim šetnjama stimulira se i osjetilo okusa, što može uključiti i ceremoniju ispijanja čaja, na kojoj možete piti čajeve od šumskih biljaka, poput matičnjaka i korijena sladića.

Kupanje šumom može u vama probuditi inspiraciju i donijeti nove ideje.

Primjerice, kada vidite kukca kojeg nikad dotad niste vidjeli, to će izazvati radost i čuđenje, što u vama može upaliti svjećicu i probuditi neku novu kreativnost.

Kao sudionik terapije imate dovoljno vremena da šumu doživite i sami, ali i da se u intimnom doživljaju prirode povežete s manjom grupom ljudi (obično je to do 12 osoba).    

Imate li iskustva, terapijsku šetnju šumom svakako možete prakticirati i sami, bez vodiča.

Kako se prakticira šumsko kupanje


Uđite u šumu i lagano šećite. Osvijestite svaki korak. Dišite polako i duboko. Otvorite sva svoja osjetila: promatrajte, osluškujte, udišite, dodirujte stabla.

Za razliku od planinarenja, kojem je cilj proći što veću površinu šume ili staze, šumska kupka uključuje polagano i usporeno hodanje na maloj površini šume.

Tu su važni dojmovi, interakcija sa šumom, upijanje atmosfere…

Zahvaljujući tom usporavanju, šumu možete zaista doživjeti svim svojim osjetilima i primijetiti detalje koji bi vam inače promakli da samo projurite među stablima.

Stabla i biljke koje vas okružuju odjednom postaju vaši pomoćnici, prijatelji i iscjelitelji.

Čak i ako nemate šumu u blizini i teško vam je do nje doći, posjećujte barem obližnji park – svaki dan.

Već takav kratkotrajni boravak u blizini stabala na dnevnoj razini donijet će vam smirenje i određene zdravstvene dobrobiti.      

Dobrobiti šumskog kupanja


1. Jača imunosni sustav i štiti od bolesti


Sigurno ste primijetili da je zrak u šumi nekako poseban i svjež.

No taj zrak pruža puno više od obične svježine i ugode – osim što je bogat kisikom, sadrži i tvari koje daju snažan poticaj vašem imunitetu.  

Mnoga stabla, naime, otpuštaju organske tvari koje potiču rad „stanica ubojica“ u vašem organizmu te vas tako zapravo štite, vjerovali ili ne, čak i od karcinoma.

Taj učinak izazivaju biljna eterična ulja, tzv. fitoncidi, koji se nalaze u drveću, biljkama, kao i u nekom voću i povrću. Biljke i stabla luče te tvari kako bi se zaštitili od mikroba i insekata.

Među takvo osobito ljekovito drveće koje luči fitoncide spada ono vazdazeleno, poput bora, smreke, cedra i čempresa.

Qing Li, profesor na Nippon Medical School u Tokiju, mjerio je aktivnosti ljudskih stanica ubojica (takozvanih NK stanica) prije i poslije boravka u šumi.

NK stanice su prirodne stanice našeg imunosnog sustava koje pružaju brzi odgovor virusnim infekcijama i formiranju stanica tumora.

Pokazalo se da je tijekom tjedan dana nakon boravka u šumi aktivnost ovih stanica snažno porasla, a efekti su bili primjetni i mjesec dana nakon boravka u šumi.

2. Smanjuje razine hormona stresa


Istraživanja koja je od 2004. proveo japanski profesor Yoshifumi Miyazaki pokazala su da polagano hodanje kroz šumu snižava razine kortizola, hormona stresa, za 12,4% u odnosu na šetnju gradskom sredinom. 

Provedeno je još jedno zanimljivo istraživanje, tijekom kojeg se uspoređivalo zdravstveno stanje osoba koje su jedan dan provele u gradskoj vrevi i onih koji su tijekom jednoga dana 30 minuta hodali šumom.

Rezultati su bili zapanjujući: kod onih koji su boravili u šumi puls je bio usporeniji, a krvni tlak niži.

Ova skupina ljudi bila je smirenija i opuštenija te je imala niže razine kortizola.

3. Podiže raspoloženje


Osobe koje često borave u prirodi, u okruženju stabala, puno se bolje mentalno osjećaju, bolje su raspoložene i prijateljski su nastrojene prema drugima.

Boravak u prirodi znatno utječe na vaše emocije.

Osim što smanjuje ljutnju, tugu i umor, potiče lučenje hormona sreće te pridonosi osjećaju radosti i užitka.

4. Snižava krvni tlak i čuva srce


Šumsko kupanje, pokazala su istraživanja, utječe i na vaš krvni tlak, i to tako da ga snižava. Na taj način uvelike štiti i zdravlje vašeg srca.

Jedna studija u Japanu, koja je uključila više od 700 sudionika, pokazala je da se krvni tlak u šumskom ambijentu snižava, za razliku od gradskih ulica, gdje tlak kod osoba raste zbog povećanog stresa i buke.    

5. Ubrzava oporavak od bolesti ili traume


Priroda zaista može znatno ubrzati oporavak od bolesti i proživljene traume.

Dr. Roger Ulrich, arhitekt zadužen za gradnju objekata koji pogoduju zdravlju, proveo je zanimljivu studiju, koja je pokazala da već sam pogled s prozora na zeleno okruženje ubrzava oporavak od bolesti.

6. Poboljšava kreativnost i koncentraciju


Jedna je studija iz 2014. pokazala je da se kod osoba koje su 4 dana u tjednu provodile u prirodi bez elektroničkih gadgeta za 50% povećala sposobnost pronalaska kreativnih rješenja problema.

Studija je također otkrila da se djeca s ADHD-om bolje koncentriraju u šumskom ambijentu nego u onom urbanom.

Ljekovitost šumskog kupanja:

  • jača imunosni sustav i aktivira antitumorske stanice
  • snižava razine kortizola, hormona stresa
  • poboljšava raspoloženje
  • smanjuje anksioznost i tjeskobu
  • ublažava depresiju
  • snižava krvni tlak i usporava puls
  • poboljšava koncentraciju i fokus kod djece s ADHD-om
  • poboljšava kvalitetu sna
  • povećava razinu energije
  • produbljuje intuiciju
  • jača povezanost s prirodom i drugim živim bićima
  • budi osjećaj sreće i harmonije
  • ubrzava oporavak od bolesti ili proživljene traume        

(www.alternativa-za-vas.com)