Poskupljuje struja gospodarstvu u BiH, kućanstvima ostaje ista

Posljednjih mjeseci događaju se golemi poremećaji u cijenama energenata, od nafte i plina do električne energije, što već sada uvelike utječe na živote građana, gospodarstvo, ali i države koje nastoje obuzdati velika poskupljenja, piše Večernji list BiH.

I dok je u pojedinim državama Europe i EU-a te skokove lakše podnijeti zbog višeg standarda, istodobno u zemljama koje godinama imaju društvene i ekonomske probleme to izaziva val drugih poteškoća. Poseban problem za BiH predstavljaju problemi s kojima se suočava sustav Elektroprivrede BiH i rudnika, koji su na pragu gašenja bez drastičnih poskupljenja električne energije do čak 120 posto. Zajedno s time BiH očekuje uvođenje plaćanja certifikata CO2, što će značiti plaćanje najmanje još 35 eura po megavatsatu proizvedene električne energije. A već sada je BiH u cjenovnome rangu, barem ako je suditi po podacima Agencije za statistiku Europske unije – Eurostat, pojedinih zemalja Unije. Pa ipak, cijene električne energije po kilovatu koje plaćaju građani Bosne i Hercegovine za kućanstva daleko su niže od onih europskih. Dok istodobno to nije slučaj s gospodarstvom, koje izdvaja više novca za električnu energiju, čak i od pojedinih najrazvijenih zemalja Unije. A ta će cijena ponovno rasti. Potvrdila je to predsjednica Regulatorne agencije za električnu energiju FBiH Sanela Pokrajčić, nakon sjednice vodstva FERK-a.

Od 13 do 16 feninga po kWh

– Znači, najavljeno povećanje apsolutno se ne odnosi na te kupce, nego na ove druge, a ti drugi kupci su oni koji su priključeni na srednji napon, visoki napon, kao i javna rasvjeta – objasnila je Pokrajčić. Podsjetila je kako je tržište u BiH od 2015. potpuno otvoreno i da svi kupci mogu kupovati el. energiju na tržištu od opskrbljivača koji sami izaberu. Dodatno, kupci iz kategorije kućanstva i mali kupci, osim toga što mogu birati opskrbljivača na tržištu, imaju pravo od postojećih elektroprivreda nabavljati električnu energiju po jasno utvrđenim cijenama na koje suglasnost daje FERK. Sadašnje prosječne cijene el. energije variraju za kućanstva ovisno o trima elektroprivrednim poduzećima. Pri tome postoji i razlika između duljine trajanja skuplje, zimske odnosno jeftinije, ljetne tarife. Građani BiH plaćaju jeftiniju električnu energiju od svih građana zemalja Europske unije. Prosječna srednja cijena električne energije u trima elektroprivredama u BiH kreće se između 13 i 16 feninga do kilovatsatu. No, istodobno plaćaju višu cijenu od stanovnika Sjeverne Makedonije, Srbije ili Kosova te Turske, koja se još našla u Eurostatovim podacima.

 | Autor :

U dijelu Europe koji je izvan EU-a građani u Ukrajini plaćaju daleko najniže račune, slijedi Gruzija. Ali povećanje cijene električne energije gospodarstvu u BiH moglo bi ozbiljno uzdrmati osnovne djelatnosti ako se države ne pobrinu da se to ipak ne dogodi. Po Eurostatu, gospodarstvo u Bosni i Hercegovini plaća veće cijene električne energije od proizvođača u Švedskoj, Danskoj i Finskoj.

Prema Eurostatu, za potrošače u kućanstvu cijene električne energije bile su najviše u Njemačkoj s oko 0,30 eura po kWh, zatim Danskoj 0,28 i Belgiji s 0,27. Najniže cijene električne energije u zemljama Unije bile su u Bugarskoj – 0,0982 eura po kWh, Mađarskoj 0,1009 eura po kWh i Estoniji 0,1291 euro po kWh. Cijena električne energije za kućne potrošače u Njemačkoj bila je tri puta viša od cijene u Bugarskoj. Srednja cijena električne energije koju su koristila kućanstva iznosila je 0,2134 eura po kWh, navodi Eurostat.

Pojedine države su prilagođavale cijene električne energije mijenjajući poreznu politiku. Tako je, primjerice, udio poreza u drugoj polovini 2020. bio najmanji u Nizozemskoj, gdje je čak bio i negativan, -0,3%. Nizozemska je, naime, osigurala povrat dodatka, pa je tako izvijestila o negativnom udjelu ostalih poreza i nameta u ovoj naplati. Istodobno, relativni udjel poreza bio je najveći u Danskoj, čineći 67,8% ukupne cijene.

Državna regulacija

Prema podacima Eurostata, PDV u EU predstavlja 15% ukupne cijene. Ona se kreće između 4,8%, a najniži je na Malti, do 21,3%, koliko iznosi i u Mađarskoj. Kako bi olakšala život građanima te poslovanje gospodarstvu, najviše mjera donijela je Nizozemska u kojoj su cijene u prošloj godini pale za čak 33,8%, zatim Cipar 24,1%. Po cijeni električne energije koju plaća i gospodarstvo prednjači Njemačka. Tamo gospodarstvo plaća 0,18 eura po kilovatsatu, a u Italiji 0,15 eura po kWh.

Eurostat je donio i troškove koji se plaćaju za prijenosnu mrežu kako bi države zadovoljile svoje potrebe. Troškovi zemalja s manjom gustoćom naseljenosti veći su u usporedbi s onima s većom gustoćom naseljenosti. Manje, gusto naseljene zemlje uglavnom koriste svoju distribucijsku mrežu. Tako Luksemburg, Češka i Švedska imaju najveći udio u distribucijskim troškovima, s 91% odnosno 90,8%. U 2020. godini Belgija, Italija i Danska imale su najveći udio u troškovima prijenosa s 57,6%, 54,2% i 48%. I ove cijene, unatoč tržišnoj ekonomiji, pokazuju kako države itekako imaju utjecaja u reguliranju tržišta električne energije.

(www.vecernji.ba)

Cijena struje kućanstvima morat će rasti kao i tvrtkama

Trenutačna cijena električne energije koju plaćaju kućanstva u Bosni i Hercegovini u prosjeku je 29 posto niža nego što je to slučaj s gospodarstvom, a takva praksa morat će se promijeniti.

Iako Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) nije precizirala na koji način će se ujednačiti ta cijena, realno je očekivati kako će kućanstvima cijena električne energije, s obzirom na to da građani BiH plaćaju jedan od najnižih računa u Europi, rasti.

U izvješću DERK-a navodi se kako oni postupno uklanjaju naslijeđene tzv. unakrsne subvencije između pojedinih kategorija kupaca električne energije, što se odvija u skladu s najboljom međunarodnom regulatornom praksom, uz izbjegavanje tzv. tarifnih šokova, piše Večernji list BiH.

Certifikat za CO2

– Evidentan trend smanjenja odnosa prosječnih cijena za male komercijalne kupce i kućanstva u prethodnih nekoliko godina u BiH je vidljiv. Prema podacima iz 2020. godine, unakrsna subvencija između malih komercijalnih kupaca i kućanstava u prosjeku iznosi 29%, bilježeći najmanju vrijednost u slučaju kupaca koje opskrbljuje Komunalno Brčko (13,5%), a najveću kod kupaca Elektroprivrede BiH (30,1%). Jasna je potreba da se unakrsne subvencije daljnjim mjerama regulacijskih povjerenstava i učinkovitim funkcioniranjem tržišta nastave smanjivati, čime će se ispoštovati osnovno regulacijsko načelo odražavanja stvarnih troškova u formiranju cijena – ističu iz DERK-a.

Prema njima, time će se omogućiti tržišno nadmetanje i u opskrbi kućanstava, odnosno otvoriti mogućnosti tržišnim opskrbljivačima ponuditi povoljnije cijene i biti konkurentni i u tom segmentu tržišta. Iz Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne u nekoliko navrata ranije isticali su kako neće podizati cijenu električne energije kućanstvima. No, na posebnom udaru naći će se potrošači električne energije na području koje pokriva Elektroprivreda BiH, ali i EP Republike Srpske s obzirom na to da većina energije dolazi iz termoelektrana.

Treba reći kako se u BiH uopće ne plaća tzv. CO2 certifikat za energiju nastalu od fosilnih goriva, uglavnom ugljena, a BiH se od prošle godine obvezala uvesti posebnu naknadu. Naime, u okviru Berlinskoga procesa, 10. studenog 2020. godine potpisana je Sofijska deklaracija o zelenoj agendi za zapadni Balkan, čime će se morati uvesti posebne naknade te postupno ukidati subvencija za ugljen, što se sada provodi unutar koncerna EP BiH koji doslovno održava na životu veliki broj rudnika. Inače, prosječna cijena električne energije za male kupce iznosila je 15,45 feninga po kilovatsatu (f/kWh) i nešto je veća nego u 2019. godini, kada je iznosila 15,23 feninga po kWh. Pri tome je prosječna cijena za kućanstva iznosila 14,34 feninga po kWh, što predstavlja povećanje od 1,1%, dok je prosječna cijena za kupce iz kategorije ostale potrošnje bila čak 18,50 feninga po kWh i veća je za 3,3% u odnosu na 2019. godinu.

Loša hidrologija

U DERK-ovu izvješću navodi se kako je u protekloj godini proizveden 15.391 gigavatsat (GWh) električne energije, što je 683 GWh, odnosno 4,3% manje nego u 2019. godini. Hidrološki lošija godina rezultirala je proizvodnjom od svega 4276 GWh u hidroelektranama, što je 24,3% manje u odnosu na prethodnu godinu. Posebno je osjetno pala potrošnja na visokom naponu. Manja je bila za čak 49,2 posto, što je posljedica gašenja proizvodnje u Aluminiju d. d. Mostar, ali i poteškoća koje su u poslovanju imali ostali veliki kupci, kao što su B.S.I. d.o.o. Jajce i R-S Silicon d.o.o. Mrkonjić Grad. •

(www.vecernji.ba)

Računi za struju povećani od 1. listopada, evo zašto

Računi potrošača električne energije u Federaciji BiH skuplji su od 1. listopada budući da je na njima povećan iznos na posebnoj stavci naknade za obnovljive izvore energije.

Iz elektroprivreda su ovih dana podsjetili kupce kako je Vlada FBiH na sjednici 24. rujna 2020. godine donijela odluku kojom je povećala naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije za četvrti kvartal svim kupcima električne energije, piše Indikator.ba.

Ukupna naknada za poticanje predstavlja proizvod jedinične naknade utvrđene vladinom odlukom u iznosu od 0,004727 KM/kWh (bez PDV-a) i ukupno obračunate potrošnje električne energije u kilovatsatima. Riječ je o značajnom povećanju iznosa naknade, koja je za drugo i treće tromjesečje ove godine iznosila gotovo dvostruko manje, 0,002555 KM/kWh, bez obračunatog PDV-a.

Obveza plaćanja poticajnih naknada propisana je Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije.

Ovu naknadu plaćaju svi krajnji kupci električne energije u Federaciji BiH i ona je iskazana kao posebna stavka na računima za električnu energiju. Sredstva prikupljena po osnovu naknade su prihod Operatora za OIEiEK i on ih koristi za isplatu poticajnog dijela iz zajamčene cijene za proizvedenu električnu energiju privilegiranih proizvodača, pokrivanje (financiranje) troškova svog rada i za troškova uravnoteženja elektroenergetskog sustava nastalih zbog odstupanja u vrijednostima planirane i proizvedene količine električne energije iz postrojenja OIEiEK.

(www.vecernji.ba)

Imaju ga mnoga domaćinstva, ali malo tko zna koliko troši struje

Kada razmišljate o stvarima koje u vašem domaćinstvu troše mnogo struje, vjerojatno vam na umu nije skromni router za spajanje na internet.

Ali, ako ga ostavite uključenog čitav dan, potrošit će struje kao i frižider. 

Stoga bi trebalo obratiti pažnju na energetsku učinkovitost routera prije nego što ga kupite i uvjeriti se da ima najmanju moguću potrošnju energije kad je uključen i u stand-by modu.

Njemačka savezna agencija za zaštitu okoliša (UBA) tvrdi da je to posebno važno ako se router ne može isključiti jer se njime koristi i telefonska linija.

Ako je to slučaj, savjet je da se nabavi router koji ima opciju da se barem ugasi wi-fi kada nije u upotrebi.

(dnevno.ba)

Struja za srednja preduzeća skuplja, za obrtnike jeftinija

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) dala je saglasnost na prijedloge cijela usluga Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine prema kojoj je cijena električne energije za domaćinstva ostala nepromijenjena u odnosu na važeću. Read more

Stižu akcize i na struju

Bosna i Hercegovina bi do kraja godine u skladu sa direktivama EU trebalo da uvede akcize na električnu energiju, potvrđeno je “Nezavisnim” iz više izvora. Read more

Sutra će se znati hoće li poskupjeti struja

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – FERK održat će u petak, 24. studenoga, s početkom u 11 sati redovitu sjednicu na kojoj će se, između ostaloga, razmatrati i odlučivati o prijedlogu cijena usluge javnog opskrbljivača za pružanje univerzalne usluge JP “Elektroprivreda HZHB” d.d. Mostar i JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo.

Read more

U BiH skuplja struja nego u državama gdje je izvozimo

Naša država jedini je aktivni izvoznik električne energije u regionu i svoju struju prodajemo na tržištu Crne Gore, Srbije i niza drugih država. Međutim, prema rezultatima opsežnog istraživanja cijena struje u Evropi analitičarske agencije Riarejting, naša država ima višu cijenu struje nego zemlje gdje ju izvozimo. Read more