Stvari koje morate znati ako ste pod pritiskom da smršavite do ljeta

U onom smo dijelu godine kada kod mnogih žena raste zabrinutost da neće dobro izgledati u ljetnim mjesecima. Odbrojavaju se dani do ljeta, pazi se na prehranu, razmišlja o dijetama, tjelovježbi… sve s ciljem da naše tijelo u ljetnim mjesecima izgleda “savršeno” u kupaćem kostimu.

Jer iako u teoriji svi znamo da je svako tijelo lijepo i stvoreno za plažu, u praksi se često mučimo s nametnutim očekivanjima.

Ovo su tri stvari koje prema njoj morate raditi ako osjećate pritisak da morate doći u formu za ljeto:

1. Prepoznajte odakle dolazi pritisak i zapamtite da vaše tijelo nije problem

U trenucima kada priče o dijetama postanu sveprisutne dobro podsjetiti se da je industrija mršavljenja, koja nas uvjerava da nešto nije u redu s našim tijelom, vrijedna više milijardi eura.

S dolaskom proljeća, kada se pojavi i pritisak da je vrijeme za pripremu za bikini, postajemo okruženi lukavim, često suptilnim porukama koje nam sugeriraju da naše tijelo nije prihvatljivo.

To je ono čega, prema riječima dr. Conason, morate biti svjesni. Svaki put kad primijeti takve poruke, odnosno pojavu negativnih misli o tijelu, ona sama zastane i zapita se: “Tko profitira od toga što ja vjerujem u takve stvari o svom tijelu?” To savjetuje i svima nama, uz dodatak da krivicu trebamo tražiti tamo gdje ona jest, u kulturi dijete, a ne na našim tijelima.

2. Uredite feed na društvenim mrežama

Svakodnevno nam se nameću ideali ljepote i sugerira nam se da im se moramo prilagoditi kako bismo živjeli sretan i ispunjen život.

To, naravno, nije istina, ali istina je da živimo u društvu koje je opsjednuto mršavošću, zbog čega je bitno, okružiti se dokazima koji govore suprotno.

Zato svoje društveni mreže ispunite ljudima svi oblika i veličina, ljudima koji se zabavljaju s modom, sa svojim obiteljima, prijateljima, koji žive svoje živote i ljude ne mjere po izgledu tijela i kilogramima.

Takvo okruženje može pomoći u suprotstavljanju štetnoj poruci da mršavije znači i sretnije.

Također, ako osjetite da se zbog nekih profila na društvenim mrežama osjećate loše, prestanite ih pratiti što prije.

3. Pokažite svom tijelu malo zahvalnosti

Istraživanja sugeriraju da poticanje zahvalnosti prema našim tijelima provođenjem vremena fokusirajući se na stvari koje cijenimo kod njih može pomoći u poboljšanju slike o tijelu, objasnila je psihologinja.

Možete se poslužiti i vježbom.

Razmislite o tri stvari koje vam se sviđaju na vašem tijelu i zapišite ih u bilježnicu, na papir ili u dnevnik. Možete i uključiti i načine na koje neki dio vašeg tijela funkcionira. Naprimjer, volite li način na koji vam se oči miču dok se smijete ili to što imate noge zahvaljujući kojima ste dobri u trčanju…

Naravno, to što ćete na ovaj način pokazati tijelu da ga cijenite neće izbrisati činjenicu da živimo u kulturi koja je opsjednuta mršavošću. Međutim, tako barem donekle možete izgraditi zid koji će vas štititi od vanjskih utjecaja, na koji ćete se moći osloniti kada počnete sumnjati u sebe i svoje vrijednosti.

Želite dug život? – Ovo je hrana koju biste trebali jesti

Čak i kada znamo koja je hrana dobra za nas, može biti teško pronaći pravu ravnotežu zdravih opcija koje nam daju bolje šanse da živimo dulje ― i teško je pronaći slatkiše koji su dobri za nas kada se pojavi želja za slatkim.

Svatko tko želi živjeti dug i zdrav život želi čarobnu formulu za duboku starost. Nažalost, to nije tako lako – ali postoje neke stvari koje možete učiniti kako biste povećali svoje šanse za dugim i zdravim životom. Ako želite živjeti dulje, poboljšajte ono što jedete i počnite se više kretati.

Ali, znati koju točno hranu jesti za dulji život može biti teško. Stručnjaci tvrde da je važno unositi ‘hranu u prirodnom stanju, poput cjelovitih žitarica, povrća, voća, ribe, jaja i orašastih plodova’. Na taj način, rekla je, zamjenjujemo ‘ultra-prerađenu hranu’, u našoj prehrani, ‘kao što je hrana koja ima rafinirane ugljikohidrate i visok šećer, poput bijelog kruha’. 

Kako bi duže živjeli i bili zdraviji stručnjaci tvrde kako je u ishranu potrebno uvrstiti:

Krstašice: Sve je povrće prepuno hranjivih tvari, no povrće iz skupine krstašica poput brokule, kelja, prokulice i kupusa moćno je sredstvo koje vam pomaže da živite dulje. To je zato što su bogate fitonutrijentima koji djeluju protiv upale, raka i starenja. Također su važan izvor magnezija, minerala odgovornog za više od 600 enzimskih reakcija. Nadalje, krstašice su bogate folatom, vitaminom B koji je ključan za metilaciju DNK – proces koji uključuje i isključuje naše gene dugovječnosti. ‘Zapravo ne postoji gornja granica koliko krstašica možete pojesti, ali dobro je pravilo da njime pokrijete oko tri četvrtine tanjura.

Lisnato zeleno povrće: Lisnato povrće vrsta je krstašica, no neki ga stručnjaci za dugovječnost ističu kao osobito važnog za dug život. To je zato što je puno vlakana i drugih biljnih kemikalija kao što je folat, koji je važan za zdravlje srca. Folat također može pomoći u smanjenju rizika od polipa debelog crijeva i spriječiti rak dojke, pluća i vrata maternice.

Masna riba: Masna riba poput divljeg lososa, sardina, inćuna, haringe i skuše kvalitetni su izvori proteina i esencijalnih omega-3 masnih kiselina DHA i EPA. Jesti losos dva puta tjedno dovoljno je da smanjite rizik od srčanog udara, aritmije, moždanog udara, visokog krvnog tlaka i povišenih triglicerida. Omega-3 masne kiseline u masnoj ribi također štite od upala, temeljnog uzroka gotovo svih kroničnih bolesti i bolesti povezanih sa starenjem.

Cjelovite žitarice: Cjelovite žitarice vam mogu pomoći da živite dulje. Smanjuju ‘loš’ LDL kolesterol, trigliceride i krvni tlak. Također mogu smanjiti rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma i određenih vrsta raka.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje: Kada je u pitanju vaše zdravlje, nisu sva ulja jednaka. Ekstra djevičansko maslinovo ulje bogato je zdravim mononezasićenim mastima, antioksidansima i polifenolima poput oleuropeina. Oleuropein je posebno dobar za svakoga tko želi živjeti dulji život jer ima antikancerogena, protuupalna, kardioprotektivna i neuroprotektivna svojstva. Samo pola žličice ekstra djevičanskog maslinovog ulja dnevno može značajno smanjiti rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti, neurodegenerativnih bolesti, bolesti dišnog sustava i raka.

Bobičasto voće: Bobičasto voće obično ima nisko glikemijsko opterećenje, što znači da ne dovodi do visokih skokova šećera u krvi – to može pomoći u sprječavanju dijabetesa. Bobičasto voće ima visoku razinu antioksidansa, koji pomažu u obnavljanju stanica, uključujući stanice u srcu. Ove kvalitete čine bobičasto voće izvrsnim izborom za desert kada žudite za nečim slatkim.

Orašasti plodovi i sjemenke: Orašasti plodovi i sjemenke prepuni su proteina i vlakana. Bademi, brazilski oraščići, sjemenke suncokreta, sjemenke bundeve, indijski oraščići i orasi izvrsna su hrana koja može pomoći u smanjenju visceralne masnoće i poboljšati osjetljivost na inzulin. Orasi su mi među najdražima jer su također dobar izvor biljnih omega-3 masnih kiselina, zdravih masti koje dobivate iz masne ribe.

Jogurt: Za dulji život stručnjaci preporučuju jesti jogurte bez dodanih šećera jer su bogati proteinima, kalcijem i magnezijem. Također sadrže gama-aminomaslačnu kiselinu (GABA), neurotransmiter koji opušta tijelo, smanjuje stres i poboljšava san, naglasak je na grčkom jogurtu koji ima idealnu formu za vaš organizam.

Tamna čokolada: Ne samo da je tamna čokolada ukusna , već ima i mnoge zdravstvene prednosti. Tamna čokolada povezana je sa smanjenim rizikom od srčanog i moždanog udara te dijabetesa jer je puna polifenola i flavonoida bogatih antioksidansima. ‘Tamna čokolada ima više antioksidansa čak i od borovnica, još jedne super namirnice’, dodaje. Tamna čokolada je također povezana sa zdravljem mozga ― neke studije su pokazale da tamna čokolada može povećati neuroplastičnost, sposobnost mozga da formira nove sinaptičke veze za bolje pamćenje, kogniciju i raspoloženje. Potražite tamnu čokoladu s udjelom kakaa od 75% ili više.

Mahunarke: Mahunarke poput leće, graška, slanutka i kikirikija izvor su biljnih proteina i vlakana. One mogu stabilizirati šećer u krvi i sniziti kolesterol te vam mogu pomoći da redovito imate stolicu i smanjite rizik od raka debelog crijeva.

Rajčice: Rajčice sadrže likopen, antioksidans važan za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Također imaju visoku razinu vitamina C koji je važan za imunitet i zacjeljivanje rana.