Tijekom ekshumacije na Rostovu pronađeni posmrtni ostaci četiri osobe

Istražitelj Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, nalazi se na lokalitetu Rostovo, gdje koordinira proces ekshumacije, koji je jučer započet na navedenoj lokaciji.

Do sada su pronađeni posmrtni ostaci najmanje četiri osobe, tri osobe na prvobitnom lokalitetu, kao i posmrtni ostaci još jedne osobe na izdvojenoj lokaciji nedaleko od prvobitne.

Osim posmrtnih ostataka, pronađeni su i djelovi odjeće i obuće, kao i određena dokumentacija, za koju se pretpostavlja da je pripadala pronađenim osobama.

Radovi na ekshumaciji na ovoj lokaciji, nastavit će se u narednim danima, a lokacija će cijelo vrijeme ekshumacije biti adekvatno osigurana i zaštićena, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Pronađeni posmrtni ostaci bit će upućeni u dalju sudsko-medicinsku obradu i utvrđivanje identiteta putem DNK analize.

(www.vecernji.ba)

Pronađeni posmrtni ostaci Zorana Galića i još najmanje dvije osobe od 19 nestalih hrvatskih logoraša

“Nagradio bih onoga tko mi kaže da mi je ubio sina, samo nek’ mi kaže gdje su mu kosti, da ga pokopam prije nego što umrem“. Ovo su riječi Drage Galića, oca Zorana Galića, jednog od 19 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša iz logora Armije BiH koji se već 27 godina vode kao nestali.

Prema iskaznici  i oznakama Međunarodnog crvenog križa  posmrtni ostaci jednog od tri tijela pronađena u prvim satima ekshumacije na Rostovu mogli bi pripadati upravo Zoranu Galiću. Njegovom ocu Dragi nije se ostvarila najveća životna želja, dostojno pokopati sina jer je u međuvremenu preminuo.

Koliko je teško bilo sve ove godine čekati, a ne dočekati priliku pokopati tijela svojih sinova, braće, supruga i očeva posvjedočili su nam danas i drugi članovi obitelji nestalih.

„Moju majku Slavu Gvozden ubila je spoznaja da se iz šake ugljenisanih kostiju ne može izvući profil za DNK i tako identificirati tijelo mojeg brata Jadranka. Godinu dana poslije je umrla“, ispričala nam je Vesna Pavlović, sestra nestalog Jadranka Gvozdena agoniju njezine majke nakog nagodbe Suda BiH s Enesom Handžićem.

Sudbinu Drage Galića i Slave Gvozden doživjeli su očevi i majke i ostalih nestalih hrvatskih logoraša.

Na ekshumaciju nisu došli jer su pomrli, potvrdili su nam u Udruzi poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna.

„Roditelja više nema, ali tu su braća, sestre, supruge. Ja tražim svojeg supruga dr. Mihovila Strujića. Cijelo vrijeme nešto mi u grlu stoji, tuga, a u jedno i ushićenje da bi mogao biti pronađen nakon 27 godina“, kazala je Dijana Strujić, supruga nestalog Mihovila Strujića i predsjednica Udruge.  

Stipo Miloš, čiji rođaci istog imena i prezimena dvojica Nikica Miloša, jednog s nadimkom Kardelj, sa suzama u očima sjetio se kako su svi skupa odvedeni iz njegove obiteljske kuće na informativni razgovor nakon kojeg su završili u bošnjačkim logorima. Stipo Miloš je preživio, ali rođaci nisu. „Poznao bih Nikicu zvanog Kardelj po džemperu i tenisicama mojeg sina koje sam mu dao. Samo da mi je vidjeti što su od predmeta pronašli“, kazao nam je suzama u očima Stipo Miloš, jedan od preživjelih logoraša.

No, njemu kao ni ostalim članovima obitelji nestalih kao ni novinarima nije bilo omogućeni prići mjestu na kojemu su tijela pronađena. Takva je naredba stigla iz Tužiteljstva BiH. Uz nemogućnost pristupa, pritužbi je bilo i na tretman pronađenih posmrtnih ostataka koji su golim rukama spremani u papirnate vrećice. Ali bez obzira na sve, istina je pronašla put. „Zemlja je danas odlučila progovoriti o zločinima nad Hrvatima Bugojna. Dokazi polako izlaze na površinu“, kaže Mladen Kajić, predsjednik Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna.

„Ovo je za nas preživjele logoraše kao i obitelji nestalih i tužan i radostan dan istovremeno. Radujemo se jer nakon 27 godina pronalazimo tijela nestalih, a tužan jer kreatori zločina se nagrađuju. Selmo Cikotić kojeg smatramo jednim od najodgovornijih danas je nagrađen i to je još jedno izrugivanje žrtvama“, kaže Miroslav Zelić, jedan od preživjelih logoraša i predsjednik bugojanske HVIDR-e.

A što je do ovog trenutka otkrila zemlja i hoće li nastaviti potraga pojasnio nam je Marko Jurišić, član Kolegija Instituta za nestale osobe BiH.

„Mi smo u prvim satima ekshumacije pronašli posmrtne ostatke tri osobe. Oni će biti prebačeni u prosekturu groblja na Prahuljama u Travniku gdje će se u idućih mjesec dana otprilike obaviti identifikacija. Već sad sa sigurnošću možemo kazati da je riječ o nestalim Hrvatima Bugojna“, potvrdio nam je Jurišić.

Bugojanski Hrvati tragaju za tijelima 19 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša te još 16 civila. Od 19 nestalih logoraša njih 11 je registrirao Međunarodni crveni križ. Ekshumacije na lokalitetu Rostova nastavljaju se.

(AP/artinfo.ba)

Počela ekshumacija na lokalitetu Rostova

Istražitelj Posebnog odjela za ratne zločine, nalazi se na lokalitetu Rostova gdje koordinira rad ovlaštenih osoba koje sudjeluju u procesu ekshumacije, priopćeno je jutros iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.

”Na lokalitetu Rostova, na temelju zahtjeva Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i naredbe Suda BiH, počeo je proces ekshumacije i potrage za posmrtnim ostacima nestalih osoba. Na navedenom lokalitetu, prilikom izvođenja građevinskih radova, pronađeni su posmrtni ostaci, kao i dijelovi odjeće i obuće, za koje se pretpostavlja da pripadaju žrtvama iz proteklog rata”, priopćeno je.

Odmah po pronalasku posmrtnih ostataka, lokacija je osigurana, radovi su obustavljeni, te se pribavila potrebna dokumentacija za izvršenje ekshumacije, koja je počela danas.

”Prema inicijalnim informacijama, na navedenom lokalitetu mogli bi se nalaziti posmrtni ostaci žrtava hrvatske nacionalnosti s područja Bugojna, za kojima se traga dulje od dva desetljeća, a sudsko-medicinskom obradom i putem DNK analize posmrtnih ostataka, bit će utvrđen točan identitet osoba kojima ostaci pripadaju.

Istražitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, koordinira rad i aktivnosti službenih osoba koje sudjeluju u procesu ekshumacije, a na lokaciji se nalaze i ljekar patolog sudske medicine, predstavnici Instituta za nestale osobe (INO) BiH i ICMP BiH, te radnici i mehanizacija, a lokaciju osiguravaju policijski djelatnici MUP-a KSB.

Istražitelji i osoblje Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, sudjeluju u postupcima ekshumacija i traženja nestalih osoba u svim krajevima Bosne i Hercegovine”, priopćeno je.

Tužiteljstvo BiH izdalo zapovijed za osiguranje lokacije na Rostovu

Tužitelj iz Posebnog odjela za ratne zločine, nakon dobivanja informacije da su na lokalitetu Rostova pronađeni posmrtni ostaci koji bi mogli pripadati nestalim žrtvama hrvatske nacionalnosti s područja Bugojna, kontaktiran je od Instituta za nestale osobe i policije MUP-a KSB na navedenom području, te je izdao zapovjed da se lokacija osigura, okruži policijskom zaštitnom trakom, te vrši policijski nadzor lokacije.

Postoje informacije da se na navedenoj lokaciji, koja je u privatnom vlasništvu, nalaze posmrtni ostaci nestalih osoba hrvatske nacionalnosti s područja Bugojna, za kojima se više od dva desetljeća bezuspješno traga.

Tijekom dana već su ostvareni kontakti s nadležnim osobama iz Instituta za nestale osobe (INO) BiH i ostalim nadležnim institucijama, kako bi se što prije završile aktivnosti potrebne za izdavanje naredbe za proces ekshumacije.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, nakon zaprimanja potrebnih informacija, podnijet će zahtjev za ekshumaciju prema Sudu BiH, kako bi se moglo pristupiti daljim aktivnostima na realizaciji ekshumacije.

Do izvršenja ekshumacije, bit će zaustavljeni građevinski ili drugi radovi planirani na navedenom lokalitetu, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Podsjetimo, prošlog tjedna tijekom radova na iskopu temelja za jednu građevinu na Rostovu pronađeni su dijelovi skeleta, a pretpostavlja se da bi to mogao biti trag koji vodi do rasvjetljavanja sudbine 19 bugojanskih Hrvata koje su 1993. godine zarobili pripadnici Armije BiH i potom ih prebacili upravo do Rostova gdje su zadnji put viđeni živi.

Tužiteljstvo BiH sada je preuzelo istragu pa će se pod nadzorom tužitelja za ratne zločine provesti postupak ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka.