Plenković danas s potpisima kod Milanovića

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović primit će u 10:00 sati predsjednika Vlade RH i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića u okviru postupka za davanje mandata za sastavljanje Vlade RH, prenosi BHRT.

Plenković je jučer objavio da ima 76 potrebnih potpisa za formiranje nove i stabilne Vlade.

Među tim potpisima, iz Domovinskog pokreta ih je 12, a ne 13 jer Josip Jurčević svoj potpis nije dao. Sklapanje sporazuma s HDZ-om Domovinski je pokret prihvatio na sastanku Predsjedništva.

Prilikom pregovora dogovoreno je da će Vlada biti takva da nitko neće u potpunosti kontrolirati resore. U svakom resoru i Domovinski pokret provodit će dio svojih politika. U sporazumu o suradnji s HDZ-om usuglasit će se međusobne politike, što Domovinskom pokretu osigurava da u buduće politike ugradi velik dio svoga programa.

Domovinski pokret dobit će tri resora – demografiju, poljoprivredu i gospodarstvo.

Potporu Andreju Plenkoviću kao mandataru dao je i dio zastupnika nacionalnih manjina, među njima i zastupnik mađarske manjine Robert Jankovics.

Tko će u budućoj vladi voditi koji resor – još se ne zna.

Prva sjednica Hrvatskog sabora održat će se za tjedan dana, u četvrtak, 16. svibnja 2024. godine.

Kada će se održati parlamentarni izbori u Hrvatskoj? Ovo su mogući datumi

Kada će se izbori točno održati, odlučuje predsjednik Zoran Milanović, koji i saziva Sabor na prvo zasjedanje. On na raspolaganju ima četiri nedjelje.

Najava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da će se Hrvatski sabor raspustiti najkasnije 22. ožujka te da će se izbori za 11. saborski saziv održati prije izbora za Europski parlament, u bitnome je definirala i mogući datum izbora. Ipak, kada će se oni točno održati, odlučuje predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji i saziva Sabor na prvo zasjedanje.

No, zbog propisanih pravila, po kojima od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, do dana izbora, mora proteći najmanje 30, a najviše 60 dana, predsjednik će na raspolaganju imati četiri nedjelje. Raspusti li se Sabor 15. ožujka, najranija nedjelja za izbore je 21. travnja, a najkasnija 12. svibnja. Raspusti li se pak 22. ožujka, izbori za Sabor održat će se najranije 28. travnja, a najkasnije 19. svibnja.

Saborske zastupnike biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, osam pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj, 12. jedinici. Birači u Hrvatskoj imaju pravo i preferencijalnog glasa, tj. na glasačkom listiću mogu označiti kandidata kojem daju prednost pred ostalima.

Oko petine birača na nadolazećim će izborima promijeniti izbornu jedinicu u kojoj je do tada glasovala. Sabor je, naime, jesenas donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica. Najveća promjena je u Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice i po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.

Liste za izbor zastupnika mogu predložiti stranke, koalicije stranaka i birači. Osim u Hrvatskoj, izbori za Sabor provode se i u inozemstvu, u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava. Na posljednjim saborskim izborima, u srpnju 2020., glasovalo se u 42 države diljem svijeta. Prva se, po hrvatskom vremenu, otvaraju biračka mjesta u Australiji, u Canberri, Sydneyju i Melbourneu, a posljednje biračko mjesto u Los Angelesu.

Pravilnost izborne promidžbe na izborima nadzire Državno izborno povjerenstvo. Ponašanje izbornih sudionika u promidžbi i na samim izborima, ocjenjuje Etičko povjerenstvo, nadstranačko tijelo, koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske.

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba