U subotu, 10. lipnja ove godine, navršit će se 30 godina od ubojstva osmero viteške djece.
Podsjetimo, toga lipnja na najstrašniji mogući način prekinuta je dječja igra i ugašeni su životi Borisa Antičevića, Dragana Ramljaka, Dražena Čečure, Sanje Križanović, Milana i Sanje Garić, Velimira i Augustine Grebenar. Za zločin nitko nije odgovarao!
S ciljem čuvanja sjećanja na djecu žrtve rata, posebno na osmero djece poginule od agresorske granate 10.6.1993. godine u Vitezu, dok su se bezbrižno igrali na košarkaškom igralištu, ali i brige oko održavanja spomen obilježja Osmica, kako bi to mjesto bilo mjesto pijeteta prema djeci – žrtvama rata, osnovana je istoimena udruga Osmica.
Udruga je, uoči 30. godišnjice ovog nezamislivog zločina, uputila obavijest u kojoj se navodi kako će se u subotu, 10. lipnja, s početkom u 18 sati, služiti sveta misa kod spomen obilježja Osmica.
Također, podsjećaju i da će se istoga dana trčati 3. Memorijalni maraton „Svim majkama Središnje Bosne koje su izgubile svoje voljene“, u organizaciji Udruge maratonaca „Heroji ne umiru ŽSB“.
Start maratona je u 9 sati ispred spomen obilježja hrvatskim braniteljima na Trgu općine Novi Travnik, odnosno ispred Spomen obilježja u Kreševu.
Sudionici maratona koji kreće iz Novog Travnika trčat će preko Rankovića, Bučića, Nević Polja, Prahulja, Podoca, Ratne bolnice Nova Bila, Grginog Polja, Jardola do Križančevog Sela, gdje će se sastati s maratoncima koja će trčati rutom Kreševo – Kiseljak – Gromiljak – Brestovsko – Busovača – Topala, kako bi iz Križančevog Sela zajedno istrčali posljednju dionicu do spomen obilježja Osmica.
Stručni žiri Fondacije za kinematografiju FBIH ocijenio je projekt dokumentarnog filma „Praznine“ autorice Anele Križanac iz Travnika najboljim ovogodišnjim prijavljenim projektom!
Projekt je dobio najviše bodova – 93,12, a iznos kojim će se sufinancirati njen dokumentarni film je 45.000 KM.
Dokumentarni film „Praznine“ bavi se temom stradanja djece u bosanskohercegovačkom ratu, s posebnim osvrtom na stradanje osmero djece iz Viteza, poznatijem kao „viteška osmica“.
Da su projekti hrvatskih autora u FBiH konačno adekvatno priznati, pokazuju i drugi projekti hrvatskih autora koji su aplicirali na natejčaj Fondacije za kinematografiju. Tako je zadovoljavajućim ocijenjen i projekt dokumentarnog filma „Zidine“ autora Ive Čolaka, koji tematizira stradanje hrvatskih logoraša u prethodnom ratu. Zidine su dobile 40.000 KM.
Mnogo se očekuje od igranog filma „Diva Grabovčeva“ koji je od fondacije dobio 50.000 KM, a koji će tematizirati poznatu legendu o Divi Grabovčevoj. Na ovaj način Fondacija je pokazala sluha i za projekte u drugim dijelovima FBiH, a koji do sada nisu imali razvijenu kinematografiju.
U livanjski kraj doći će i skoro 9000 KM autoru Dragi Komadini za kratkometražni filma „Zaštitimo livanjsko polje“ kao i mladom autoru Iliji Puljiću za kratkometražni film „Mostarski duh“ 6.500 KM.
Nešto veće iznose dobili su kratkometražni filmovi Dražena Krešića i Darija Bevande „Anđeo Čuvar“ kao i „Međugorski Brevijar“ poznatog autora Zdenka Jurilja, 16.700 KM.
Da se radi o vrijednom uspjehu projekata hrvatskih autora iz BiH potvrđuju i informacije iz same Fondacije koje kažu da je ove godine Fondacija raspolagala sa najmanjim proračunom ikada. Istovremeno, ove godine žiri je morao pročitati i ocijeniti čak 69 projekata što je daleko više nego ikad prije.
Na kraju, čak 39 projekata je ostvarilo pravo na iznose koje su aplicirali u cijelosti ili djelomično.
Ogroman, ako ne i dominantan udio u dodijeljenim sredstvima čine debitantski filmovi što je značajan zaokret u odnosu na praksu prethodnih godina. Na ovaj način Fondacije je odlučila otvoriti svoja vrata mladim i neafirmiranim autorima kako bi realizirali svoje projekte.
Ova okolnost očito je pogodovala i hrvatskim autorima koji će u narednom periodu imati novac realizirati čak sedam filmskih projekata.
Na kraju treba spomenuti da je Upravni odbor fondacije sa 2000 KM sufinancirao projekt Zaštite i prezentiranja arhivske i filmske građe Udruge umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO.
Upravni odbor Fondacije za kinematografiju čine Antonio Beus, predsjednik i Emir Hadžihafizbegović i Milan Trivić, članovi.
Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, jutros je posjetio spomen obilježje Osmica, gdje je paljenjem svijeće i polaganjem bijele ruže odao počast ubijenoj djeci, nastradaloj 10. lipnja 1993. godine.
Milanović se kratko zadržao i u razgovoru s obiteljima poginule djece, koje su mu uručile i prigodan dar – fotografiju u staklu s motivom spomenika Osmica i na taj mu način zahvalili na posjetu, napominjući kako on prvi predsjednik i političar tog ranga iz Republike Hrvatske koji je posjetio mjesto pogibije osmero djece iz Viteza.
U eksploziji minobacačke granate, ispaljene s položaja Armije BiH 10. lipnja 1993. godine, poginuli su: Sanja Garić (1975.), njen brat Milan Garić (1981.), Dragan Ramljak (1978.), Dražen Čečura (1978.), Boris Antičević (1983.), Sanja Križanović (1978.), te Augustina Grebenar (1984.) i njezin brat Velimir Grebenar (1981.).
Odavanjem počasti poginuloj djeci, Zoran Milanović je okončao posjet Vitezu, te se uputio prema Mostaru, gdje će danas održati predavanje studentima.
U Bosni i Hercegovini Milanović će boraviti do sutra, a osim Viteza i Mostara posjetit će još i Ljubuški, Tomislavgrad i Livno.
Zoran Milanović danas će, prema najavi, posjetiti spomen obilježje “Osmica” u Vitezu, , gdje će odati počast osmero djece koja su, prije 28 godina, poginula u eksploziji granate ispaljene s položaja Armije RBiH. U Vitezu je jučer održao radni sastanak s predstavnicima izvršne i političke vlasti.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da u službeni posjet Sarajevu neće doći dok se “neke stvari ne razriješe”, a na upit novinara da pojasni tu izjavu ustvrdio je da “član Predsjedništva BiH Željko Komšić nije predstavnik hrvatskog naroda”.
“Hrvatski narod je konstitutivan narod i to je to. Dakle, moraju ga birati građani hrvatske nacionalnosti. U Hrvatskoj, doduše pripadnike manjina, ali jasno definiranih etničkih skupina, mogu birati samo pripadnici tih skupina. Dakle, ne mogu ja kao Hrvat u Hrvatskoj birati predstavnika srpskog ili bošnjačkog naroda u Hrvatskom saboru”, kazao je Milanović novinarima u Vitezu, pred početak radnog sastanka s predstavnicima lokalne zajednice, te političarima i gospodarstvenicima.
Na pitanje novinara zašto danas nije bio u Srebrenici, na obilježavanju 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima, Milanović je podsjetio da je bio u Potočarima u vrijeme kada je obnašao dužnost premijera Republike Hrvatske.
“Bio sam tamo i vjerojatno ću otići opet. Isti sam čovjek, predstavljam istu državu. Nadam se da to nitko nije protumačio kao moje podcjenjivanje žrtava, jer to je sve suprotno onome što sam u životu radio i govorio… No, ovo zlorabljenje je ljudski loše. Pokušava mi se imputirati nešto što nema veze sa mnom”, kazao je Milanović, koji je u Vitezu došao s cvijetom Srebrenice na reveru.
Upitan kakvu poruku šalje Hrvatima u BiH, Milanović je kazao da se “neće dopustiti da se ide ispod standarda Daytona”.
“Vidimo da da se neke ljude kažnjava što krše Dayton. A kad Hrvatska, ili ja ili premijer, tražimo da se u neke međunarodne dokumente samo spomene Dayton, kao dobar dan ili neki drugi pozdrav, ne ide. To me malo iznenađuje. Dakle, Dayton nije samo ugovor kojim je prekinut rat, čemu je jako doprinijela Hrvatska vojska koja je i spasila Bihać, da se ne dogodi nešto slično Srebrenici. Dayton je i ustavno-pravni okvir za BiH, a Hrvatska je jedan od tri potpisnika i to je na snazi. Ništa drugo nije na snazi i ništa drugo se ne može dogovoriti bez suglasja triju konstitutivnih naroda. I to će ubuduće biti u svim dokumentima međunarodnih organizacija u kojima je Hrvatska član. Ne bude li, neće biti ni tih dokumenata”, naglasio je Milanović.
Dodao je da je svjestan da će zbog takvih izjava biti proglašen hrvatskim nacionalistom.
“No ja to nisam i nisam nikada ni bio. Moj životni put i sve što sam radio su potpuno drukčiji. Ali to je cijena borbe za elementarna prava. Ja sam hrvatski predsjednik, nisam europski predsjednik. Vidjeli ste šta se dogodilo na samitu NATO-a… Odjednom se Dayton ne spominje u NATO-u i EU i izbjegava se pojam konstitutivnih naroda. O tome moramo otvoreno razgovarati”, kazao je Milanović.
Predsjednik Republike Hrvatske boravi u Bosni i Hercegovini od 11. do 13. srpnja.
Milanović će, kako je najavljeno, danas u Vitezu obići spomen-obilježje “Osmica”, gdje će odati počast osmero djece koja su, prije 28 godina, poginula u eksploziji granate ispaljene s položaja Armije RBiH.
Osim Viteza, posjetiti će Mostar, Ljubuški, Tomislavgrad i Livno, te se sastati s čelnicima lokalnih vlasti i predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Planirano je da Milanović održi predavanje na mostarskom sveučilištu te posjeti Franjevački samostan i muzej u Tomislavgradu.
Na spomen obilježju “Osmica” u Vitezu jučer je, na 27. obljetnicu, služena sveta misa zadušnica za osmero nevine dječice, ubijene 1993. godine.
Svetu misu pred stotinama okupljenih predvodio je viteški župnik fra Velimir Bavrka.
10. lipnja 1993. godine pripadnici Armije Bosne i Hercegovine ispalili su granatu na dječje igralište u Vitezu, pri čemu je poginulo 8 djece u dobi od 9 do 15 godina.
Oko 20 sati i 45 minuta doletjela je granata s položaja Armije BiH, kalibra 120 mm, i pala dva metra od 14-ero djece u igri na dječjem igralištu.
Na licu mjesta je poginulo petero djece, a u bolnici od posljedica ranjavanja troje djece u dobi od 9 do 15 godina. Ostalih šestero djece je bilo ranjeno. Tog dana u viteškom naselju Podgradina poginuli su: Sanja Garić, (1975.), njen brat Milan Garić (1981.), Dragan Ramljak (1978.), Dražen Čečura (1978.), Boris Antičević (1983.), Sanja Križanović (1978.), Augustina Grebenar (1984.) i njen brat Velimir Grebenar (1981.).
Razorna moć granate vidjela se po tome što su roditelji svoju djecu prepoznavali po odjeći i obući. Za počinjeni zločin još nitko nije procesuiran.
U nedjelju, 10. lipnja, navršit će se 25 godina od pogibije osmero djece iz Viteza. U organizaciji Udruga proisteklih iz Domovinskog rata općine Vitez prigodno će biti obilježena ova tužna obljetnica. Kod spomenika „Osmica“ u 17,50 sati bit će položeno cvijeće i upaljene svijeće, a u 18 sati služit će se sveta misa. Read more
Vitežani danas obilježavaju još jednu tužnu obljetnicu stradanja osmero djece u naselju Podgradina tijekom proteklog rata. 10. lipnja 1993. godine, na igralište, gdje je skupina djece igrala košarku, doletjela je granata s položaja Armije RBiH, kalibra 120 mm, i pala na udaljenost od samo dva metra od četrnaestero djece. Read more
