Isplata mirovina za svibanj počinje u ponedjeljak

Sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, mirovine za mjesec svibanj bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa riznice FBiH, u ponedjeljak, 6. lipnja, objavio je Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje MIO.

Prosječna samostalna mirovina iznosi 526,65 maraka, koju će primiti 352.883 korisnika.

Najniža mirovina iznosi 410,08, zajamčena 513,87, a najviša 2.174,48 maraka.

Mirovinu za svibanj primit će ukupno 427.236 korisnika.

Potrebna sredstva za isplatu mirovina s uračunatim troškovima za mjesec svibanj iznose oko 208 milijuna maraka, stoji u priopćenju.

Mirovine u Federaciji BiH povećavaju se za 11 posto

Na osnovu donesenih odluka o redovitom i izvanrednom usklađivanju, mirovine u Federaciji BiH bit će uvećane za 11 posto, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Kako je navedeno, Odlukom Upravnog odbora Zavoda MIO redovito usklađivanje mirovina u ovoj godini iznosi 7,3 posto, a današnjom odlukom Vlade FBiH o izvanrednom usklađivanju mirovine se uvećavaju za 3,50 posto.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici se upoznala s Odlukom o redovitom usklađivanju mirovina za 2022. godinu, u iznosu od 7,3 posto, koju je u skladu s člankom 79. Zakona o MIO donio Upravni odbor Federalnog zavoda MIO 13.4.2022. godine. Usklađivanje po ovoj odluci pripada počev od 1.1.2022. godine. Upravni odbor Zavoda MIO je naveo da je, u skladu s odredbama članka 79. Zakona o MIO, koji definira način i parametre za donošenje odluke o redovitom usklađivanju mirovina, na osnovu službenih podataka Federalnog zavoda za statistiku, utvrdio iznos usklađivanja, odnosno povećanja mirovina. Sve mirovine, s izuzetkom najviših i ostvarenih u 2022., bit će uvećane za 7,3 posto. Naime, prema podacima koje je Zavodu MIO, dostavio Federalni zavod za statistiku, rast BDP-a u 2021. godini iznosio je 12,5 posto, dok je u istom periodu indeks potrošačkih cijena porastao za 2,1 posto. Primjenjujući zakonom definiranu formulu usklađivanja mirovina, prema kojoj pedeset posto iznosa dva navedena parametra u zbroju daju iznos usklađivanja, dolazi se do postotka od 7,3 posto. S obzirom na to da je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju, mirovine ostvarene prema odredbama navedenog zakona bit će usklađene u jednakom postotku kao i mirovine ostvarene prema Zakonu o MIO, odnosno 7,3 posto.

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici donijela i Odluku o izvanrednom usklađivanju mirovina, kojom se u skladu sa člankom 80. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, odlučuje da se izvrši izvanredno usklađivanje mirovina u postotku od 3,5 posto, izuzev najviših mirovina ostvarenih po zakonu. Odluka o izvanrednom usklađivanje mirovina primjenjivat će se od isplate mirovina za lipanj 2022. godine, a realizaciju odluke zadužuje se Federalni zavod MIO. U obrazloženju odluke je navedeno da je odredbom članka 80. Zakona o MIO propisano da Vlada Federacije može odlučiti da izvrši izvanredno usklađivanje mirovina, koje se može provesti jednom u tekućoj godini ako je stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini veća od 3% i ako nema akumuliranog deficita proračuna Federacije, a najviše do stope rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini. Ova mogućnost ne obuhvata najviše mirovine sve dok najniži iznos mirovine ne dostigne 1/5 (jednu petinu) iznosa najviše mirovine ostvarene prema zakonu.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je zaprimilo akt Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje 20.4.2022. godine, kojim je dostavljena informacija da su se stekli uvjeti za izvanredno usklađivanje mirovina u postotku od 3,5 posto. Ukupan iznos sredstava potreban za isplatu mirovina u 2022. godini, uključujući i redovito i izvanredno usklađivanja mirovina osiguran je u proračunu FBiH za ovu godinu, stoji u priopćenju.

(www.vecernji.ba)

Hrvatski branitelj za 26 godina primio više od 450 tisuća KM invalidske mirovine. Otkriveno da nikad nije ranjen

Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici je, nakon provedene istrage, podiglo optužnicu protiv muškarca (50) kojeg se tereti da je lagao da je ranjen u Domovinskom ratu kako bi dobio invalidsku mirovinu.

Tužiteljstvo tvrdi da je 50-godišnjak 1996. godine podnio zahtjev za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu i dobio nalaze i potvrde prema kojima mu je kao hrvatskom branitelju utvrđena invalidnost zbog ranjavanja u ratu.

Međutim, ODO tvrdi da to nije bila istina jer optuženi muškarac u Domovinskom ratu nije zadobio nikakve ozljede i uopće nema invalidnost uzrokovanu tjelesnim ozljeđivanjem.

Tereti ga se da je time neistinito prikazao kako ispunjava sve uvjete za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu, u što su mu službene osobe fonda povjerovale i utvrdile mu invalidnost kao posljedicu ozljeđivanja u ratu.

Na temelju toga je doneseno rješenje kojim mu je priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, koja mu je isplaćivana do siječnja 2022. godine. Kroz invalidske mirovine mu je isplaćeno više od 1.750.000 kuna (453.000 KM)

(Dnevnik.ba)

MIO: Prosječna mirovina u FBiH za tri godine porasla za 15,2 %, a najniža za 17 %

U razdoblju od 1. ožujka 2018., kada je počela primjena novog Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju u FBiH, pa do 31. prosinca 2020. godine, visina prosječne mirovine porasla je za 15,24 %, dok je, usljed dodatnih izvanrednih povećanja, najniža mirovina rasla za 17,17 %.

Kazao je ovo za Fenu Emir Hodžić, šef Odjeljenja za aktuarstvo u Zavodu MIO FBiH.

Inače, prema službenim statističkim podacima, za isto razdoblje, mirovine su porasle više u odnosu na porast plaća, koje su rasle za 11,1 posto.

Odmah na početku primjene novog Zakona o MIO-u, izvršeno je jednokratno povećanje mirovina u cilju ispravljanja nepravde prema dijelu umirovljenika. Tako je tada 10 posto povećana mirovina za one koji su umirovljeni do 31. srpnja 1998. godine, a pet posto za one koji su u mirovinu otišli od 1. kolovoza 1998. do 31. prosinca 2007. godine.

“Od donošenja novog Zakona o MIO izvršena su tri redovna usklađivanja, odnosno povećanja mirovina, kako je to i propisano. U 2018. godini to povećanje iznosilo je 3,5 posto, isto koliko i u 2019. godini, a u pandemijskoj 2020. mirovine su povećane za 2,8 posto. Pored tih redovnih, s ciljem poboljšanja socijalnog statusa korisnika najniže mirovine, izvršena su i njihova dva izvanredna usklađivanja. To je bilo 2018. za 3,1 posto, a 2019. godine za 3,2 posto. Tako je došlo do povećanja i prosječne i najniže mirovine, pa je prosječna prije novog Zakona o MIO iznosila 371,59, a najniža 326,17 KM, dok je nakon njegove primjene, naprimjer, u rujnu 2021. godine prosječna mirovina bila 428,22, a najniža 382,18 KM”, kazao je Hodžić.

Dodatno je da trenutno prosječna samostalna mirovina iznosi 489,5 KM. To su mirovine koje su ostvarene isključivo po osnovu staža ostvarenog u FBiH. 

“Nadalje, zbog negativnih indikatora izazvanih pandemijom koronavirusa u 2020. godini, odnosno negativnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) i indeksa potrošačkih cijena, prema zakonskoj formuli u tijeku 2021. godine nije bilo moguće izvršiti redovno usklađivanje mirovina”, dodao je Hodžić.

Također, nije postojala mogućnost ni izvanrednog usklađivanja, zbog zakonske formule koja je uvjetovala kako izvanredno usklađivanje može biti izvršeno ako BDP raste u prethodne dvije godine uzastopno. Ipak, ukazala se potreba da se ponovno doradi Zakon o MIO, tako što je predloženo da to bude jedna godina rasta BDP-a. Ove izmjene su u prosincu prošle godine usvojene u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a nakon urgencije federalnog premijera Fadila Novalića, konačno su uvrštene i u prijedlog dnevnog reda ovotjedne sjednice Doma naroda. 

“Kako su svi ekonomski pokazatelji u 2021. godini rasli, tako su se stekli uvjeti i da u 2022. godini idemo na redovno i izivanredno usklađivanje mirovina, samo novi prijedlog mora usvojiti i Dom naroda. No, iako nije bilo zakonske mogućnosti redovnog i izvanrednog povećanja mirovina u 2021. godini, imajući u vidu povećanja cijena, Vlada FBiH je osigurala da u 2021. umirovljenici dobiju dva puta jednokratne pomoći. Prva je isplaćena u srpnju 2021. i to po 120 KM za one čija su primanja 478,91 KM, a po 100 KM za one koji primaju više od tog iznosa. Drugi put u 2021. jednokratna pomoć isplaćena je umirovljenicima u prosincu i to po 50 KM”, istakao je Hodžić, potvrđujući da će ovogodišnje redovno usklađivanje, odnosno povećanje mirovina, uslijediti 15. travnja.

Također, u razgovoru za Fenu, Kenan Spahić, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike za oblast MIO, napomenuo je da su ove zakonske reforme o MIO, kao i one koje se u četvrtak 17. veljače, trebaju naći na dnevnom redu sjednice Doma naroda Federalnog parlamenta, donesene u partnerstvu Vlade Federacije, resornog ministarstva i Zavoda MIO, s predstavnicima umirovljenika.

Spahić je potvrdio da je 2015. godine, kada je aktualni saziv Vlade FBiH stupio na dužnost, zatečen dug za MIO veći od 100 milijuna KM, kada su umirovljenici na isplate svojih primanja čekali i do 20. u mjesecu.

“Međutim, aktualna Vlada FBiH je, u suradnji s umirovljenicima, napravila veliku reformu MIO sustava, koja je omogućila, prije svega, redovnost isplata, stabilnost i likvidnost Fonda MIO te konstantan rast mirovina. Zahvaljujući novom Zakonu o MIO, Fond od 2020. godine posluje putem trezora, odnosno mirovine se isplaćuju iz federalnog proračuna što je dovelo do dodatne sigurnosti, jer je Federacija garant isplata. Također, Zakonom o izvršenju proračuna FBiH, isplata mirovina je stavljena u vrh prioriteta i one se isplaćuju do svakog 5. u mjesecu”, istakao je Spahić.

Sve to uspjelo se, kako kaže, usprkos izvanrednoj situaciji izazvanoj pandemijom, ali i stalom rastu broja umirovljenika.

“Primjera radi, 2013. godine imali smo 388.676 umirovljenika s prosječnim mirovinama od 346,53 KM, a zaključno s 2021. godinom je 429.545 pripadnika ove populacije s prosječnim mirovinama od 427, 50 KM, dok je prosječna samostalna mirovina 489,5 KM. Samo taj pokazatelj dovoljno govori koliko je Vlada FBiH uspjela konsolidirati ovu oblast u posljednijih nekoliko godina i donijeti stabilnost da i pored tolikog povećanja broja umirovljenika, imamo ipak vrlo osjetno i povećanje iznosa mirovina”, zaključio je Spahić.

(kllix.ba)

Sutra isplata siječanjskih mirovina

Sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, mirovine za mjesec siječanj će biti isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora FBiH, u subotu 5. veljače  2022. godine.

Prosječna samostalna mirovina iznosi 489,75 KM, koju će primiti 354.853 korisnika.

Najniža mirovina iznosi 382,18 KM, zajamčena 478,91 KM, a najviša 2.174,48 KM.

Mirovinu za mjesec siječanj će primiti ukupno 430.635 korisnika.

Potrebna sredstva za isplatu mirovina s uračunatim troškovima za mjesec siječanj, iznose oko 195 milijuna KM.

Sutra isplata mirovina za prosinac uz dodatak od 50 KM

Sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, mirovine za mjesec prosinac će biti isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora FBiH, u srijedu 5. siječnja 2022. godine.

Temeljem Uredbe Vlade Federacije BiH o novčanom iznosu mirovine kao podrška umirovljenicima u FBIH, svim korisnicima mirovine FZ MIO, koji su rezidenti Bosne i Hercegovine, uz prosinačku mirovinu će biti isplaćen i jednokratni novčani iznos od 50 KM.

Novčani iznos isplaćuje se samo korisnicima mirovina koji su zatečeni u isplati na dan stupanja ove uredbe na snagu. Korisnicima prava na djeljivu obiteljsku mirovinu pripada isplata djeljivog novčanog iznosa.

Prosječna samostalna mirovina iznosi 489,70KM, koju će primiti 355.210 korisnika.

Najniža mirovina iznosi 382,18 KM, zajamčena 478,91 KM, a najviša 2.174,48 KM.

Mirovina za mjesec prosinac će primiti 429.545 korisnika, dok je pravo na jednokratni novčani iznos ostvarilo 362.995 umirovljenika.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina s uračunatim troškovima za mjesec prosinac, iznose oko 214 milijuna KM.

(Zavod MIO FBiH)

Bez zajamčene mirovine s 40 godina mirovinskog staža

Zakon o izmjenama Zakona o MIO stupio je na snagu, međutim, dijelu braniteljske populacije ostalo je nejasno što im on konkretno donosi.

Odgovor smo potražili u Federalnom zavodu za MIO. Kako nam je kazao glasnogovornik Zavoda Tomislav Kvesić, izmjenama su obuhvaćene odredbe triju članaka i to 44., 144. i 145. te pojasnio što to znači, piše Večernji list BiH.

Izmijenjene odredbe

Izmjenama čl. 44. vrijednost posebnog staža (tzv. ratni staž) vrednuje se s jednim bodom za svaku godinu, do sada se poseban staž vrednovao s 0,50 bodova.

Podsjetimo, posebni staž, godine provedene u ratu, računa se u dvostrukom trajanju. Primjerice, za 3 godine posebnog staža računa se 6 godina i za svaku ide po jedan bod. Čl. 144. je izmijenjen tako da se dobna granica koja je bila određena kao minimalno 62 godine života mijenja se tako da može biti minimalno 58 godina, a ovisi o duljini posebnog staža.

Primjerice, netko ima 2,5 godina posebnog staža, dobna granica se smanjuje za 5 godina u odnosu na potrebnih 65, što znači da može u mirovinu sa 60 godina života i 40 mirovinskog staža. Tko ima 3,5 posebnog staža, dakle 7 u dvostrukom trajanju, može s 58 godina života i 40 mirovinskog staža.

“Važno je naglasiti da se smanjenje dobne granice u ovakvim slučajevima može ostvariti samo kada je ispunjen i drugi uvjet, a to je da osoba ima navršenih minimalno 40 godina mirovinskog staža”, kazao nam je Kvesić.

Tako s 58 godina u mirovinu ne može otići netko tko ima 20 godina staža osiguranja i 3,5 posebnog. Nadalje, čl. 145. ranije se osobama koje su odlazile s 40 godina mirovinskog i minimalno 62 godine života mirovina umanjivala za oko 4% po godini ranijeg odlaska u odnosu na potrebnih 65 godina, sad kad netko ode s 40 god. mirovinskog staža i, recimo, 60 godina života, mirovina se ne umanjuje.

Mirovinski staž

Branitelji kažu da neće moći ostvariti zajamčenu mirovinu. U mirovinski staž ulazi staž osiguranja i poseban staž. “Pravo na zajamčenu mirovinu definirano je člankom 81. Zakona o MIO i tu se kaže da to pravo ostvaruju osobe koje ostvare mirovinu s 40 godina staža osiguranja, ako im je, naravno, iznos određen rješenjem, manji od iznosa zajamčene. Dakle, korisnici koji mirovinu ostvare s 40 godina mirovinskog staža, ne ostvaruju pravo na zajamčenu mirovinu”, kazao je Kvesić. Izmjene zakona odnose se samo na one koji će tek ostvariti to pravo i to po Zakonu o MIO. Nema retroaktivne primjene i ne odnosi se na druge propise po kojima se može ostvariti mirovina…

(www.vecernji.ba)

Sutra isplata mirovina za listopad

Isplata mirovina za listipad u Federaciji BiH počinje u petak, 5. stuednog.

Sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, mirovine za mjesec listopad bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora FBiH.

Prosječna samostalna mirovina iznosi 489,50 maraka, koju će primiti 354.068 korisnika.

Najniža mirovina iznosi 382,18 maraka, zajamčena 478,91 maraka, a najviša 2.174,48 maraka. Mirovinu za listopad primit će 427.102 korisnika.

Potrebna sredstva za isplatu mirovina s uračunatim troškovima za mjesec listopad iznose oko 195 milijuna maraka, objavljeno je na službenoj stranici Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Evo koliko godina života i staža vam treba za minimalnu, srazmjernu ili zajamčenu mirovinu

Tko ima pravo na minimalnu mirovinu (382 KM), što je to srazmjerna mirovina, koji uvjeti se moraju ispuniti da bi se ostvarila zajamčena mirovina (478 KM), svakodnevna su pitanja građana u Federaciji koji bi željeli da se umirove.

Pojašnjenje su za Faktor dali u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

– Osnovni uvjet za umirovljenje za minimalnu mirovinu jeste 15 godina staža i 65 godina života, što je dovoljno za našu samostalnu mirovinu. Srazmjerna mirovina je kada osoba ima staža iz drugog nekog fonda (izvan BiH), a nema dovoljno godina za našu samostalnu mirovinu. Primjerice ako ima 15 godina kod nas i 15 u Njemačkoj, i dalje će imati pravo na našu minimalnu. Ili ako ima kod nas sedam godina staža, a u Njemačkoj osam, onda će kod nas ostvariti pravo na mirovinu za tih sedam godina jer ukupno ima 15, i to je i dalje srazmjerna mirovinas. A ako kod nas osoba ima 15 godina staža, i u Njemačkoj 16-17 godina, onda ima našu samostalnu mirovinu – objašnjava Tomislav Kvesić, glasnogovornik Zavoda MIO FBiH.

Naglašava kako je najjednostavniji primjer za minimalnu mirovinu 15 godina staža i 65 godina života.

– Ukoliko osoba ima kod nas deset godina staža i pet u Hrvatskoj, i ona će dobiti za tih deset godina kod nas neki iznos mirovine, zato što ukupno ima 15 godina staža. Ali ako kod nas ima 10 godina staža i u Hrvatskoj dvije, neće dobiti ništa jer ukupno nema tih minimalnih 15 godina staža i to je onda problem – govori Kvesić.

Dodaje da recimo u slučaju da osoba ispunjava uvjete za minimalnu mirovinu koju je stekla u BiH, ali da na rješenju ima niži iznos od 382 KM, ta osoba ipak dobiva minimalnu mirovinu. 

– Pravo na zajamčenu mirovinu (478 KM) imaju naši korisnici koji su, po novom zakonu, ostvarili pravo na mirovinu s navršenih 40 godina staža osiguranja, a po starom zakonu oni koji su ostvarili mirovinu s 40 godina mirovinskog staža, također pod uvjetom da žive na području BiH, a rješenjem im određen manji iznos od iznosa zajamčene mirovine. Korisnika zajamčene mirovine prema posljednjoj isplati, ima oko 20 tisuća – rekao je Kvesić.

Dodaje da minimalnu mirovinu ostvarenih prema Zakonu o MIO-u, ima oko 174.500 bh. korisnika i kada se tome pridodaju i mirovine ostvarene pod povoljnijim uvjetima, bude ih oko 215.000.

(Dnevnik.ba)

HZMO poslao važnu obavijest korisnicima hrvatske mirovine koji žive u inozemstvu

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) obavještava korisnike hrvatske mirovine koji žive u inozemstvu (sve države osim BiH, Srbije, Kosova i SR Njemačke) da su elektroničkim putem razmijenjeni podaci potrebni za redovitu isplatu mirovina.

Korisnici za koje su na navedeni način razmijenjeni podaci ne trebaju u 2021. godini dostaviti popunjenu, potpisanu i ovjerenu tiskanicu potvrde o životu.

Međutim, korisnicima za koje nisu razmijenjeni podaci elektroničkim putem, kao i korisnicima koji prebivaju u državama s kojima nije uspostavljena razmjena podataka potrebnih za isplatu mirovine – njima su poštom na kućne adrese 3. rujna poslane tiskanice potvrde o životu za 2021. godinu.

Radi nastavne isplate mirovine iz hrvatskog osiguranja korisnici trebaju potvrdu o životu popuniti, potpisati i ovjeriti kod nadležnog tijela te dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 31. listopada 2021.

(www.vecernji.ba)