Cijene ulja, voća, povrća i mesa u padu

Prema podacima Agencije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), cijene hrane na svjetskom tržištu već treći mjesec su u padu zahvaljujući prvenstveno pojeftinjenju palminog, suncokretovog i sojinog ulja, ali i pšenice, kukuruza i šećera.

Trend blagog pada cijena hrane zahvatio je i BiH. Prema riječima Admira Arnautovića, predsjednika Kluba potrošača središnje Bosne iz Travnika, uzrok je, između ostalog, smirivanje straha od nestašice.

– Građani su na početku krize kupovali i više nego što im je potrebno, a trgovci su koristili takvu situaciju. I jedni i drugi sada su stvorili zalihe, potražnja za hranom je drastično smanjena, a istek rokova ispravnosti hrane na zalihama se bliži – pojašnjava Arnautović za Avaz.

Dodaje da su u padu cijene ulja, voća i povrća, a najviše mesa, te da vlasnici mesnica prijavljuju da je prodaja pala i do 80 posto. Cijene suncokretovog ulja, koje su prije nekoliko mjeseci bile blizu 6 KM po litri, sada su 5,10 KM.

U isto vrijeme pakiranje brašna od 25 kilograma koštalo je blizu 40 KM, dok su trenutne cijene za desetak maraka niže.

Cijene piletine, koje su rasle i do 16 KM po kilogramu, zbog pada cijena žitarica, ali i piletine iz uvoza, niže su za dvadesetak posto. Teletina bez kosti koštala je i do 28, a junetina 19,5 KM, dok su današnje cijene oko 25 odnosno 17 KM po kilogramu.

– Neke namirnice su još nerealno skupe. Radi se o šećeru, mlijeku i mliječnim prerađevinama, ali očekujemo vrlo brzo da cijene i tih artikala budu snižene – kaže Arnautović.

Očekuje se da se na pojeftinjenje hrane odrazi i pad cijena goriva, koje su u srpnju niže za oko 50 feninga u odnosu na lipanj. U ušima građana još odzvanjaju najave s početka ruske agresije na Ukrajinu da hrana u svijetu više nikada neće biti jeftina.

(dnevno.ba)

Ulje, meso, voće… bh. građani plaćaju više nego oni u susjednim državama

Cijene osnovnih životnih namirnica u BiH posljednjih godinu dana značajno su porasle, što se dodatno odražava na ionako nizak životni standard bh. građana, piše Večernji list BiH.

Inflacija raste iz mjeseca u mjesec, plaće su uglavnom iste, a samo za osnovne životne namirnice potrebno je izdvojiti dobar dio prosječne plaće.

Više cijene…

Prvak poskupljenja je suncokretovo ulje, čiju su cijenu trgovci u RS-u znali povećavati i tri puta u istom danu, pa je u kratkom roku udvostručena. Poskupljenja su, istina, prema podacima iz Europske unije, zabilježena svugdje, no nelogično je to što su cijene osnovnih namirnica u najrazvijenijim zemljama kontinenta i nakon poskupljenja niže nego u Bosni i Hercegovini. Prema podacima koje je objavio BHRT, cijena litre ulja u BiH košta 3,3 eura (6,45 KM), 1,3 eura (2,54 KM) u Velikoj Britaniji, 1,49 eura (2,91 KM) u Belgiji, 1,7 eura (3,33 KM) u Italiji, 1,5 eura (2,93 KM) u Srbiji, 1,8 eura (3,52 KM) u Crnoj Gori.

Ekonomist Željko Rička tvrdi da cijene koje se sada drastično mijenjaju nisu samo cijene iz objektivnih razloga nego što su to psihološke cijene, psihološka inflacija zbog panike u koju mi zapadamo. U obzir treba uzeti i činjenice da prosječan Britanac za svega jedan tjedan zaradi oko 700 eura i da mu je ulje jeftinije nego prosječnom građaninu BiH, koji taj iznos ne zaradi ni za mjesec – ako ima radno mjesto, napominju sindikalci. – Od svoje plaće pokušavate osigurati samo osnovne životne namirnice, a što ćemo s uslugama i svim onim što radnik i njegova obitelj moraju platiti da bi mogli funkcionirati normalno – navodi predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić, piše BHRT.

Osim ulja, ima još namirnica koje bh. građani plaćaju skuplje ili čak isto kao oni u susjednim zemljama, što pokazuju i podaci portala Numbeo, najveće svjetske baze podataka o troškovima života. Tako, prema podacima, za kilogram pilećeg filea bh. građani moraju prosječno platiti 10,48 KM, Hrvatskoj 13,88 KM, 9,68 KM u Srbiji, 9,16 KM u Crnoj Gori, Italiji 16,36 KM, 17,67 KM u Belgiji, 12,65 KM u Velikoj Britaniji te 13,94 KM u Njemačkoj. Kilogram govedine bh. građani prosječno plaćaju 14,72 KM, u Hrvatskoj 17,75 KM, Srbiji 13,53 KM, Crnoj Gori 13,53 KM, Njemačkoj 26,62 KM, 28,86 KM u Belgiji. Cijene voća i povrća također su znatno rasle zbog čega sve veći broj bh. građana ove namirnice, koje bi trebale biti dio svakoga obroka, sve češće kupuju na komad. Naime, kilogram naranči u BiH košta 2,42 KM, Hrvatskoj 2,64 KM, Srbiji 2,07 KM, Crnoj Gori 2,08 KM, 3,49 KM u Italiji te 4,10 KM u Njemačkoj. Kilogram rajčice, također je u BiH skuplji u odnosu na neke susjedne zemlje. Prema podacima, za kilogram rajčice u BiH valja izdvojiti 2,35 KM, U Hrvatskoj 3,18 KM, Srbiji 2,32 KM, Crnoj Gori 2,59 KM, Njemačkoj 1,92 KM, Belgiji 4,46 KM te 4,54 KM u Italiji. Krumpir prosječno u BiH košta 1,19 KM, Hrvatskoj 1,34 KM, Srbiji 1,18 KM, Crnoj Gori 1,13 KM, Italiji 2,44 KM, 2,68 Belgiji te 2,88 u Njemačkoj. Litra mlijeka u BiH je 1,43 KM, Hrvatskoj 1,72 KM, Srbiji 1,62 KM, Crnoj Gori 1,63 KM, Njemačkoj 1,80 KM, Belgiji 1,81 KM, Velikoj Britaniji 2,18 KM… Štruca svježeg bijelog kruha od 500 grama u BiH prosječno se plaća 1,14 KM, Hrvatskoj 1,81 KM, Srbiji 0,88 KM, Crnoj Gori 1,16 KM, Velikoj Britaniji 2,29 KM, Italiji 3,10 KM, Belgiji 3,35 KM te 3,22 u Njemačkoj, pokazuju podaci Numbea.

Ovaj portal redovito ažurira podatke o troškovima života četveročlane obitelji, a prema njihovim pokazateljima jednoj takvoj obitelji za mjesec dana života, bez uključene stanarine, potrebno je 2929,89 KM, a prosječna plaća prema posljednjem podatku iz veljače državne agencije za statistiku iznosila je 1059 KM. Prosječni troškovi za osobe koje žive same, bez stanarine, iznose 869,73 KM.

Mjesečni troškovi

Četveročlanoj obitelji u Hrvatskoj treba prosječno 1000 KM više nego onima koje žive u BiH, dok obiteljima u Srbiji treba gotovo isto novca. U Crnoj Gori život četveročlane obitelji je, pak, nešto skuplji nego u BiH i Srbiji, a prema pokazateljima Numbea za mjesec dana života treba im 3132,61 KM. U drugim državama koje smo analizirali, točnije u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji i Belgiji četveročlanim obiteljima treba više od 5000 KM mjesečno, ali valja uzeti u obzir da su njihovi mjesečni prihodi znatno veći od prihoda koje primaju bh. građani.

(www.vecernji.ba)

Pale prepreke, ali nema mesa za izvoz

Evropska komisija dozvolila je BiH prevoz mesa i prerađevina od govedine i divljači preko teritorije Evropske unije u zemlje koje nisu njene članice, što bi trebalo da olakša i pojeftini izvoz. Read more

Trulo meso iz Brazila na tržištu u BiH

Svjetski, ali i bosanskohercegovački mediji, danas su objavili vijest o trulom mesu koje stiže iz Brazila, a koje je, kako nam je rekao predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac, stizalo i stiže i u našu zemlju, prenosi N1. Read more