Preporuke nutricionista: Namirnice koje trebate izbjegavati tokom ljeta

Sparina i visoke ljetne temperature mogu utjecati na smanjenje apetita, stoga, u ovim danima nutricionisti preporučuju konzumiranje hrane bogate vodom, i alkalne namirnice koje čine da se naše tijelo osjeća energičnije i bolje.

Stoga, ove namirnice u vrelim ljetnim danima, prema preporukama nutricionista, trebate izbjegavati.

Sladoled

Iako, prema mnogima, iznenađujući prijedlog, savjetuje se izbjegavanje kupovnog sladoleda s obzirom na to da su u njemu sadržane velike količine masti i proteina. Međutim, domaći sladoled, ukoliko niste previše zagrijani i niste boravili na previsokim vanjskim temperaturama, nije toliko opasan.

Pržena hrana

Pržena hrana teško je probavljiva, izaziva žeđ te stvara probleme na koži u smislu pojave akni.

Prekomjerno uživanje u mangu

Ni u čemu ne treba pretjerivati pa tako ni u konzumaciji manga. Ova voćka bogata je prirodnim šećerima, a koji mogu prouzrokovati kožne infekcije. Također, prekomjerna konzumacija manga može stvoriti probleme poput dijareje, nadutosti ili čak glavobolja.

Vrući napici

Preporučuje se izbjegavanje konzumiranja toplih napitaka poput čaja ili kafe, a naročito se preporučuje izbjegavanje kafe s toplim mlijekom. Naime, mlijeko za kafu u kafićima se zagrijava pomoću pare u metalnim posudama. Mlijeko će, vrlo moguće, u takvoj posudi stajati satima i biti mnogo puta podgrijavano prije nego stigne do naše šoljice. Kad su vani visoke temperature povećava se mogućnost da će se u takvom mlijeku razviti bakterije koje mogu ugroziti naše zdravlje.

(klix.ba)

Savjeti za zdravo ljeto: Oblačite laganu, široku odjeću i povećajte unos tekućine

Iako je ljeto počelo s kišnim danima, pred nama su dva mjeseca koji bi ipak trebali donijeti mnogo sunčanih i vrelih dana, pa su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice pripremili set preporuka, savjeta i instrukcija kako da ljeto koje je pred nama provedete zdravo i sigurno.

Bez obzira koliko dobro podnosite ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtijeva promjene načina života, od prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti. Ovo se posebno odnosi na starije osobe, kronične bolesnike, dojenčad, te malu djecu.

Visoke temperature, pojačano znojenje, opekline, ubodi insekata i trovanje hranom samo su neke od opasnosti s kojima se suočavate tijekom ljeta.

Nekontrolirano izlaganje sunčevim zrakama, kao i nekorištenje sredstava sa zaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekline, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i melanom, karcinom kože.

Prevencija umjesto loših posljedica

Najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera, a to su sredstva sa zaštitnim faktorom, postupno izlaganje suncu, posebna odjeća, te češće pauze, ukoliko radite ili se krećete na suncu.

Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obvezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva s najvećim zaštitinim faktorom koji je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 30 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva do tri sata, te nakon svakog kupanja.

Potrebno je postupno se izlagati suncu (prvi dan 15 minuta, pa postupno produžavati vrijeme) uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu od 11 do 16 sati. Koža koja postupno i u kontinuitetu tamni može podnijeti i do deset puta više UV zraka od nepreplanule kože.



Prilikom izlaska neophodno je oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima, te nositi sunčane naočale s UV zaštitnim slojem.

Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmarati, skloniti u hlad, te popiti najmanje jednu i pol čašu vode svakih 30 minuta. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša).

Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidraciju. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, naročito kod starijih osoba, koje imaju slabiji osjećaj žeđi.



Ako sumnjate da je voda u kojoj se kupate čista, zbog mogućih infekcija izbjegavajte duži boravak u njoj, te pripazite da ne gutate tu vodu ili ronite otvorenih očiju. Obvezno nakon kupanja u takvoj vodi istuširajte se toplom vodom i sapunom.

Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestirati crvenilom i svrbežom kože, te velikim bolnim otokom. U većini slučajeva stanje se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto otoka.

Ukoliko radite u vrtu, planirate izlet u prirodu ili provesti večer uz obalu, obvezno ponesite sprej za zaštitu od insekata.

Osim toga, trebate paziti i na čuvanje i pohranjivanje namirnica, jer nepravilno čuvanje može skratiti rok trajanja, te bitno utječe na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica.

Maksimalno pojednostavite pripremu jela, koristite samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obradite i po mogućnosti svakodnevno pripremajte svježe obroke.



Posebnu pažnju obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Temeljito perite voće i povrće.

Kako i što jesti

Ljeti birajte svježe voće i povrće, nemasno meso peradi i ribu, mahunarke, žitarice, sjemenke i nemasne fermentirane mliječne proizvode (npr. jogurt, kefir). U jelovnike je poželjno uvrstiti povrtne čorbe i juhe za nadoknadu elektrolita izgubljenih znojenjem.

Izbjegavajte obilne obroke, masnu, teško probavljivu hranu, preslanu ili prezačinjenu hranu, suhomesnate proizvode i industrijske prerađevine, zaslađene i gazirane sokove, alkoholna pića i pića bogata kofeinom zbog opasnosti od dehidracije organizma.

Zbog toga je potrebno povesti računa o preventivnim mjerama zaštite koje se u najkraćem mogu svesti na pravilo “četiri O” (operi, ohladi, obradi, odvoji).

(klix.ba)

Ljeto će ove godine biti toplije nego ikada, ekstremne vrućine i u BiH

Nakon toplog, ali dosta promjenljivog vremena u svibnju, stiže vrelo ljeto.

Prema prognozi Svjetske meteorološke organizacije (WMO) očekuje se da će ljeto 2020. biti dosta toplo, odnosno iznad prosjeka na sjevernoj hemisferi. Ove godine su mjeseci do početka svibnja bili najtopliji ili drugi najtopliji od početka bilježenja temperatura, po UN-ovoj agenciji za vrijeme i klimu.

Kako je za Avaz rekao najpoznatiji bh. meteorolog Željko Majstorović, u BiH će biti velike vrućine ovog ljeta.

– Svibanj će biti dosta promjenljiv, ali neće biti previše padalina, dok će ljeto biti jako vruće, ali se nadamo da će pasti koja kap kiše – rekao je Majstorović.

Do promjena dolazi zbog globalnog zatopljenja, pa bi ljeto ove godine moglo biti najtoplije ikada.

– Temperature zraka i površine mora su se povećale zbog klimatskih promjena, a to ima veliki utjecaj na ekstremne vremenske prilike poput tropskih ciklona i obrazaca padalina – rekao je Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a.

Svjetska meteorološka organizacija najavila je kako se očekuju i nadprosječne padavine na prostoru Indijskog oceana, te u Australiji i zapadnim dijelom indonezijskog otoka. Manje kiše nego što je uobičajeno očekuje se u južnim i ekvatorijalnim područjima Južne Amerike, te na Karibima i Indijskom potkontinentu.

(www.vecernji.ba)