ljekovito bilje

Umjesto da kupujete gotove čajeve i začine, zašto ne biste sami brali i sušili bilje, osobito ako ga imate u vlastitom vrtu?

Osim što ćete vrijeme provesti na svježem zraku, bit ćete sigurni u svježinu, kvalitetu i ljekovitost bilja.

Uživat ćete i u intenzivnom mirisu i okusu čajeva i začina koje poslije budete koristili. 

Određene vrste biljaka beru se u različitim mjesecima, pa je tako lipanj rezerviran, među ostalim, za branje i sušenje matičnjaka, majčine dušice i nevena.

Srpanj je idealan za branje origana, mažurana, kadulje, vrijeska, smilja… 

Imajte na umu to da bilje nikad ne berete odmah poslije kiše niti rano ujutro, dok na njemu još ima rose. Berite ga za sunčana dana, u kasnim jutarnjim satima.

Neke su biljke prirodno suše i ne sadrže puno vlage, primjerice origano, kopar i ružmarin, a takve je najbolje sušiti na zraku.

S druge strane, vlažnije bilje, poput bosiljka ili metvice, bolje je sušiti u pećnici ili dehidratoru.

Također, ako ste sigurni u čistoću bilja, osobito ako je iz vašeg vrta, nemojte ga prati prije sušenja jer biste tako mogli odstraniti i dio ljekovitih i mirisnih eteričnih ulja.

Samo ga pregledajte i odstranite oštećene ili trule listove te ga protresite kao biste uklonili eventualne kukce i bubice.   

Kako biste znali u kojem se mjesecu koje bilje bere (i što se kada bere – korijen, cvijet, listovi, plodovi), najbolje je provjeriti kalendar branja ljekovitog bilja koji možete naći i na internetu.
 

Sušenje bilja na zraku (na podlozi)

Želite li bilje sušiti na najjednostavniji način tako da maksimalno očuvate punoću njegove arome, onda je sušenje na zraku idealan izbor za vas.

Bilje možete sušiti zavezano u svežnjeve, što će vam uzeti malo vremena, ili ga pak rasprostrijeti u tankom sloju po papiru ili površini prekrivenoj tkaninom.

Bilje se najbolje suši u hladu. Također, kod potonjeg načina bilje će se brže osušiti i bit će manji rizik od toga da počne trunuti ili da ga zahvati plijesan.

Sušite li bilje na papiru ili nekoj tkanini, redovito ga okrećite, otprilike svakih 12 sati. U roku od 2-3 dana trebalo bi biti osušeno.

Da je suho, znat ćete po tome što se s lakoćom mrvi kada ga zgnječite među prstima.

S druge strane, birate li sušenje bilja u svežnjevima, osim što to lijepo izgleda, nakon što se osuši, svežnjeve možete držati obješene u kuhinji te ih koristiti po potrebi, bilo za čaj, začin, obloge i slično.
 

Sušenje bilja u svežnjevima
 

1. Uzmite ubrano bilje, istresite ga od eventualnih kukaca te ga složite u male svežnjeve (5-10 grančica). Nemojte raditi preguste svežnjeve zbog rizika od truljenja i propadanja. Svaki svežanj zavežite tankim konopčićem.

2.  Svežnjeve okrenite naopačke pa ih stavite na neko suho, prozračno i tamno mjesto, gdje neće biti izloženi direktnom suncu.

3. Bilje u svežnjevima možete nježno umotati u muslin ili ga zaštititi papirnatom vrećicom s prethodno izbušenim rupama, što će bilju pružiti zaštitu od eventualne prašine. Objesite ga negdje na povišeno mjesto.

4. Kada se bilje osuši, nakon otprilike dva tjedna, uklonite s njega muslin ili papirnatu vrećicu. Smrvite ga i pohranite u staklenku s poklopcem.

Napomena: ako živite u području s velikom vlagom u zraku, sušenje bilja na zraku nije dobar izbor za vas.
 

Sušenje bilja u pećnici
 

Nemate li dovoljno vremena za sušenje bilja na zraku, odličan izbor za vas jest sušenje u pećnici.

Ovo je brži način, ali morate paziti da vam bilje u pećnici ne zagori i da po mogućnosti bude na temperaturi od 37 stupnjeva.

1. Odvojite listiće od stabljike pa ih rasporedite po limu za pečenje koji ste prethodno prekrili  papirom za pečenje.

2. Uključite pećnicu na najnižu temperaturu, najbolje bi bilo na 37 stupnjeva, te stavite lim s biljem. Mnoge pećnice, nažalost, nemaju tako nisku temperaturu. No, možete, primjerice, uključiti pećnicu na najnižu temperaturu te je ostaviti da se malo zagrije, a zatim je isključiti.

Stavite unutra bilje, lagano odškrinite vrata pećnice i umetnite u njih drvenu žlicu. To je važno kako se bilje ne bi prejako zagrijalo i kako bi suvišna vlaga mogla izaći.

3. Sušite bilje u pećnici uz lagano odškrinuta vrata oko 30 minuta. Po potrebi, pećnicu još malo zagrijte. Zatim bilje okrenite na drugu stranu i ostavite ga (po potrebi) još pola sata u lagano zagrijanoj pećnici. Neko bilje bit će gotovo i prije, tako da češće provjeravajte je li se bilje osušilo.
 

Sušenje bilja u dehidratoru

U dehidratoru se bilje vrlo brzo suši te zadržava svoju aromu i boju. Prednost dehidratora je u tome što temperaturu možete maksimalno prilagoditi sušenju bilja.

1. Odrezane grančice začinskog bilja, primjerice bosiljka, metvice, origana u jednom sloju rasporedite na mrežastu podlogu dehidratora pa poklopite. 

2. Uključite termostat na 45 stupnjeva. Bilje će se osušiti u roku od jednog do četiri sata, ovisno o stupnju vlage. Povremeno provjerite je li bilje osušeno. Potom ga izvadite i ostavite da se ohladi.

3. Osušene listiće odvojite od svake stabljike te ih pohranite u staklenke.   
 

Čuvanje osušenog ljekovitog bilja   

Nakon što ste odabrano bilje osušili, vrijeme je da ga pohranite na za to prikladno mjesto. Bilje prvo smrvite prstima ili pak u mužaru.

Pripremite staklenke pa ih napunite biljem. Stavite poklopac i zalijepite naljepnicu s nazivom biljke na svaku staklenku kako biste znali o kojem se bilju točno radi.

Čuvajte na tamnom i hladnom mjestu, podalje od izvora svjetlosti i topline, primjerice u kuhinjskoj ladici ili pretincu.

U staklenkama nakon nekoliko dana ne bi trebalo biti tragova vlage. Ako je ima, to znači da vaše bilje nije ispravno i dobro osušeno.  

Osušeno bilje može vam trajati od 6 mjeseci do godinu dana. U tom razdoblju ono će imati najbolji okus i intenzitet arome.  

(www.alternativa-za-vas.com)