Jajce dobiva hotelski kompleks vrijedan 150 milijuna KM?

S ciljem upoznavanja s projektom čija bi realizacija imala veliki značaj za općinu Jajce, kao i za razvoj turističke ponude gradau Jajcu je, u nazočnosti predstavnika investitora Manazel Al Reef Sarajevo i tima tvrtke Bosna inženjering kao agenta investitora prezentiran projekt Hotel Jajce Lake Resort.

Ovim projektom je predviđena izgradnja smještajnih kapaciteta hotelskog i apartmanskog tipa s 207 soba, te niz atraktivnih pratećih sadržaja.

Projektom se predviđa aktivacija dijela jezerskog priobalja u funkciji izgradnje luksuznog hotelskog kompleksa s četiri zvjezdice ukupne površine 32.025 m2 koji se sastoji od nekoliko funkcionalnih cjelina: Luxury, Health Spa&Fitness Centre i Luxury Apartments. 

Procijenjena vrijednost investicije, prema detaljnim procjenama troškova i studijama izvodljivosti, iznosi 75.913.000 eura, odnosno više od 150 milijuna KM što je privuklo pažnju nekoliko međunarodnih brendova/franšiza, poput Hilton International, Accor Hotels i Swiss International Hotels.

Predviđa se primjena najsuvremenije opreme i tehnologija, uz respektabilan odnos prema prirodnom okruženju, kroz tretman otvorenih prostora kao parkovskih, s posebnim odnosom prema jezerskom priobalju, priopćila je Općina Jajce

Projekt je planiran na lokalitetu Plivskih jezera s kompleksom mlinica na Plivi, inače zaštićenog područja i nacionalnog spomenika, te se razgovaralo i o nadležnostima za pokretanje procedura za izdavanje potrebnih dozvola, te o potrebnim suglasnostima.

Imajući u vidu, kako broj smještajnog kapaciteta, tako i cjelokupni sadržaj ovog luksuznog hotelskog kompleksa i njegov izgled, Općina Jajce je iskazala zainteresiranost za realizaciju ovog projekta, a sve u cilju razvoja turističke ponude na području općine.

Novčani dar Općine Jajce za svaku novorođenu bebu

Općina Jajce već petu godinu izdvaja sredstva za svaku novorođenu bebu. U 2020. godini, ova stimulacija za višečlane obitelji je uvećana, pa tako prvo dijete Općina Jajce daruje s 500 KM, drugo sa 700 KM, a treće i svako naredno s po 1000 KM.

U tu svrhu, u prvih osam mjeseci ove godine, izdvojeno je gotovo 55.000 KM, a rođeno je 80 beba.

S početka 2016. godine, kada je općinski načelnik Edin Hozan inicirao ovu aktivnost, pa do kraja 2019. godine, Jajce je postalo bogatije za 693 bebe koje su darovane novčanim darom u vrijednosti od po 500 KM. Tako je iz općinskog Proračuna, kao jednokratna pomoć porodiljama, u četiri godine izdvojeno ukupno 346.500 KM.

Jednokratna novčana naknada odnosi se, bez izuzetka, na sve novorođene bebe čija majka ima prebivalište na području Jajca, a od 2016. godine do danas, u svrhu podrške novorođenim bebama Općina Jajce izdvojila je ukupno 400.900 KM.

Nova turistička ponuda Jajca – 250 metara dug zip-line preko jednog od najljepših vodopada na svijetu

Subota, 4. srpanj 2020. godine zasigurno će ostati kao veoma značajan datum u turističkoj ponudi grada Jajca.

Naime, sutra će biti otvorena jedna od najznačajnijih turističkih atraktivnosti u ovoj sezoni u Jajcu, zip-line kao inovativan način unaprjeđenja turističke ponude.

Zip-line u dužini od 250 metara preko jednog od najljepših vodopada na svijetu, Vodopada rijeke Plive koji je i svojevrsno ušće ove rijeke u rijeku Vrbas, što ovu adrenalinsku atrakciju čini jedinstvenom, jer nigdje nema jedan takav zip-line preko vodopada, posebno što se jajački Vodopad nalazi u centru grada.

Iako je pandemija koronavirusa ostavila traga i na turizam u općini Jajce, turistička ponuda bit će obogaćena jedinstvenim zip-lineom preko Vodopada Plive ukupne dužine 250 metara.  

Prva etapa ide preko kanjona Vrbasa na vidikovac preko puta Vodopada Plive u dužini od oko 120 metara, a potom s te lokacije preko Vodopada u Gradski park.

Inače, ograničenje težine za spust je 110 kilograma. Istina, sajla može izdržati nekoliko tona, ali kočnica ima takvo ograničenje pa se zato morala ograničiti i sama kilaža.  

Projekt su zajednički realizovali Općina Jajce i JU „Agencija za kulturno-historijsku i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“. Ukupna investicija je vrijedna oko 30.000 KM, a spust preko jednog od najljepših vodopada na svijetu iznosit će 20 KM.  

Otvaranje nove turističke ponude zip-line održat će se u subotu, 4. srpnja na vidikovcu iznad plivskog vodopada, s početkom od 12:00 sati. 

Palio travu i korov; vatra zahvatila elektro stupove

Policijski službenici Odsjeka kriminalističke policije PU Jajce naknadno su rasvijetlili krivično djelo „Izazivanje opće opasnosti“, koje je počinjeno u travnju ove godine, na štetu JP Elektroprivreda HZ-HB d.d. Mostar, poslovnica Elektro Jajce.

Predmetno djelo je počinjeno paljenjem suhe trave i korova u naselju Peratovci, općina Jajce, gdje je uslijed jakog vjetra došlo do širenja vatre koja je zahvatila dva drvena elektro stupa sa žicama, zbog čega je došlo do prekida napajanja električnom energijom navedenog područja.

Operativnim radom na terenu službenici policije su došli do saznanja da je za izvršenje ovog krivičnog djela osumnjičen P.B., rođen 1946. godine, iz Jajca, protiv kojeg slijedi poduzimanje zakonom propisanih mjera i radnji.

(Ured komesara)

Ermin Omerović iz Jajca prvi je pacijent u regionu kojem je ugrađena vještačka proteza ruke

Zahvaljujući saradnji Klinike za ortopediju i traumatologiju KCUS i kompanije Otto Bock Adria BiH devetnaestogodišnjem Erminu Omeroviću iz Jajca ugrađena je vještačka proteza ruke.

Ermin je prvi pacijent u regionu kojem je ugrađena ova vrsta vještačke proteze, koja predstavlja vrhunac savremene tehnologije.

Šef Klinike za ortopediju i traumatologiju KCUS prof.dr. Đemil Omerović rekao je da je Ermin imao rijetku povredu koja je za posljedicu ostavila trajni invalidite kod 19-godišnjeg mladića.


“Imali smo želju da pomognemo našem Erminu i našli smo sagovornika u kompaniji Otto Bock i došli do najboljih rezultata”, rekao je Omerović.

Kako kaže, uslijedile su brojne pripreme nakon čega je uslijedila operacija koja je rezultirala najboljim rezultatom.

Direktorica firme Otto Bock Adria BiH Željka Mičić rekla je da je ovo priča o tehnologiji i humanosti, a koja je počela nesretnim događajem.

“Priča je svjedočanstvo o timskom saradnju i kako se može stvoriti nešto novo. Ovo je priča o tehnologiji u službi čovjeka”, kazala je Mičić.



Istakla je da se ovim pomagalom može upravljati mislima i da je riječ o pomagalu koji se prvi put pojavljuje ne samo u BiH već u kompletnoj regiji.

“Zaista, sve moje pohvale za stručni tim KCUS-a koji prati tehnološki razvoj. Ermin s ovin protezom ima mogućnost rada s 14 grupa različitih pokreta”, kazala je Mičić.

Objasnila je da Ermin može sinhronizovano upravljati s obje ruke i da pomagalo može doživjeti dijelom svog tijela.

“On može uoravljati pomagalom mislim. Dakle, Ermin zamisli pokret i on se ostvari”, rekla je Mičić pojašnjavajući da on normalno može npr. vezati pertle ili koristiti se priborom za jelo.

Generalna direktorica KCUS-a prof. dr. Sebija Izetbegović kazala je da joj je čast biti direktorica u ustanovi u kojoj se rade ovakve operacija.

Istakla je da je KCUS spreman da pripremi pacijente za ovakvu vrstu proteze te da ovakav impresivan rezultat trebaju vidjeti svi.

“Naša vrata su uvijek otvorena i naša vrata su otvorena za svaku vrstu pomoći, rekla je Izetbegović.

Posebno je ukazala na važnost omogućavanja dostupnost svima, koji imaju potrebu za ovakvom vrstom pomagala.

U toku press konferencije Ermin je demonstrirao učinak ugrađene proteze, zahvaljujući kojoj se on u potpunosti vratio normalnom životu.

On je uručio zahvalnice direktorici KCUS-a Sebiji Izetbegović, doktoru Đemilu Omeroviću, Pomozi.ba u direktorici Otto Bocka Željki Mičić.

Ermin je u svom obraćanju rekao da je na KCUS-u “držan kao malo vode na dlanu” i da je pored KCUS-a zahvalan i firmi Otto Bock te Pomozi.ba koji je donirao polovinu novca za protezu zajedno s Otto Bockom.

“Ja danas imam 14 funkcija šake i šaka se prilagođava meni. Hvala svima”, kazao je Omerović.

Novinarima je objasnio da sada sam može napraviti doručak i da ima želju da s ovim pomagalom radi sve što je mogao s amputiranom rukom.

Demonstrirao je i rad na laptopu tako što je na laptopu napisao rečenicu: “Ermin vam se zahvaljuje svima”.

Na pitanje novinara o cijeni proteze, Mičić je rekla da se ova proteza izrađuje individualno i da je ona skupa jer je riječ o vještačkoj inteligenciji. Istakla je da se cijena ove proteze kreće oko 110 hiljada KM ističući da je ovo tehnologija koja se prvi put pojavljuje u regiji i da joj je drago što su otvorena vrata novim tehnologijama.

Direktorica Izetbegović kazala je da Zakon o javnim nabavkama BiH traži hitne izmjene kako bi se što prije omogućilo pacijentima da dobiju potrebna pomagala.

Kako kaže, ovdje misli na nužna pomagala čije nabavke se odugovlači zbog administativnih barijera i procesa žalbi.

Ermin Omerović imenovan je za ambasadora kompanije Otto Bock Adria BiH, a sredstva koja ovim putem zaradi biće usmjerena za nastavak njegovog školovanja, od kojeg je zbog nesreće ranije bio prisiljen odustati.

(klix.ba)

Jajčanin s 28 godina ostvario snove – istražuje morske pse za National Geographic

Kada maštate o nečemu od ranog djetinjstva i svu svoju energiju i ljubav usmjerite ka ostvarenju svojih ideja, uspjeh je neizostavna nagrada za vaš rad i vjeru u sebe.

Tome najbolje svjedoči Andrej Gajić, koji je kao dijete maštao o bilo kakvom angažmanu za National Geographic, a danas sa samo 28 godina rukovodi jednim od njegovih odjeljenja. Osnivač je i generalni direktor Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju Sharklab ADRIA, koji ima sektore u Aziji, Africi i Europi.

Rođeni je Jajčanin, a selio se čak 15 puta. Svakodnevno pomjerajući granice, kako sebi, tako i društvu. Iza sebe ima 63 međunarodno priznate znanstvene publikacije, od kojih se izdvajaju dvije monografije. O njegovom radu aktivno izvještava više 100 medija, između ostalih National Geographic, FOX, Disney, Deutsche Welle, BBC. A o svom putu i dostignućima Gajić je govorio u intervjuu za Buku.

Od tinejdžerskog sna i želje za njegovim ostvarenjem do danas, kad si na poziciji rukovoditelja odjeljenja “Shark Tales” za National Geographic, kako je izgledao tvoj desetljetni put ka uspjehu i što je bio osnovni motiv da se baviš upravo ovom temom?

Osnovni motiv je bila želja koju sam čitav život posjedovao i nisam se plašio da je pratim, te silna vjera koju sve vrijeme ulažem radeći svoj posao najbolje što mogu. Sam rad u National Geographic predstavlja, u biti, samo dio moje profesionalne karijere. Nikada nisam određen profesionalni angažman stavljao sebi za cilj, pa tako ni ovaj. Naprotiv, cilj mi je uvijek bio isti – svojim radom pružiti adekvatan doprinos upoznavanju skupine kojom se bavim, dati doprinos uspostavi dugoročne međunarodne zaštite, kao i motivirati i educirati što veći broj budućih generacija biologa, veterinara i konzervacionista.

Ja sam angažman u morskoj biologiji otpočeo vrlo rano, još početkom srednje škole, kada sam nakon tisuća poslanih e-mailova dobio angažman kao konekcija za Shark Trust, te kada su me roditelji upisali na ronilačku akademiju. Ono što me pak dovelo do pozicije u National Geographicu (pored biografskih referenci i prethodnog iskustva) primarno su unikatne ideje i pristupi u znanosti koje sam se trudio razvijati kroz svoj dosadašnji angažman.

Većinu znanja si stekao kroz neformalno obrazovanje. Na koji način i gdje si odlazio na usavršavanje, te kako ocjenjuješ formalno obrazovanje u BiH, a naročito za oblasti srodne ovoj?

Formalno obrazovanje je vrlo značajna, društveno nametnuta kategorija profesionalnog razvoja svakog pojedinca. Moje formalno obrazovanje svakako je odigralo važnu ulogu u mojoj karijeri, no većinu znanja koje primjenjujem u poslu stekao sam kroz neformalno obrazovanje – što me i dovelo do pozicije u znanosti na kojoj se danas nalazim.  Velika je pogreška obrazovanje promatrati kao fiksan formalni proces, čovjek uči i razvija svoje spoznaje svakoga dana, od najprostijeg razgovora do sudjelovanja na prestižnim seminarima. Danas, nažalost, često se susrećemo s inflacijom diploma, gdje imate toliko mnogo kandidata s visokim zvanjima, bez ikakve objektivne znanstvene podloge, pa čak i bez ijednog objavljenog rada. Problem je što dosta ljudi ima ambiciju ka ostvarivanju zvanja, ne znanja… ka ostvarivanju pozicije, ne korisnog impakta. Formalno obrazovanje u BIH ne treba posebno komentirati, dovoljno je pogledati na kakvoj razini nam je znanost. S druge strane, BIH posjeduje mnoga imena u znanosti koja su vrijedna svake hvale i spomena. Također, postoje osobe koje zaista žele napredak u državi po pitanju jačanja znanstveno-obrazovnog programa, s kojima i intenzivno radim u posljednje vrijeme.

FOTO: Adla Kahrić Sharklab / ADRIA

Na čemu se temelji tvoj rad u National Geographic? Koji su ti zapravo najveći izazovi?

Moj rad, kao rukovtielja Shark Tales pri National Geographicu, temelji se na boljem razumijevanju mehanizama nastanka i razvoja oboljenja usljed negativnog utjecaja različitih oblika zagađenja, poput mikroplastike, teških metala, ratnog otpada i sl. Naše laboratorijske studije obuhvaćaju vrlo širok spektar ekoloških, reproduktivno-bioloških, patoloških i toksikoloških analiza na ciljanim populacijama. Pored istraživanja divljih populacija, koje su osnova našeg rada, također se bavimo i jedinkama u zatočeništvu. Sve ovo s ciljem smanjenja negativnih utjecaja zagađenja, ali i razvoja i uspostave dugoročne zaštite ugroženih vrsta i/ili staništa. Pored znanstvenog segmenta, moj tim rukovodio je snimanjima kraćih docudrama za National Geographic i NatGeo WILD koje smo snimali na obali Jadrana i malteškom arhipelagu. Nadalje, jedan sam od predavača na konferencijama i seminarima National Geographic-a, u lipnju sam držao nekoliko predavanja u Sjedinjenim Američkim Državama te Sloveniji. U praksi, dobar dio mog posla odnosi se i na administraciju, mnogobrojne sastanke, planiranja, razvoj radnih kapaciteta i slično, te ono što se vidi u medijima u biti predstavlja tek oko trećine mog stvarnog posla i angažmana.

Idejni si začetnik, jedan od suosnivača, kao i trenutni generalni direktor Sharklab Adria sa sjedištem na Malti. Na koji način je došlo do realizacije ove ideje i čime se konkretno tu baviš?

Sharklab je bio moja životna ideja, nastala usljed nedostaka međunarodnog tijela koje će se baviti pitanjem istraživanja i zaštite morski pasa i raža. Dakako, rodila se još sredinom srednje škole koju sam pohađao u Bugojnu i kada sam u suradnji sa par daleko starijih prijatelja iz EU (s kojima sam bio, tada, u kontaktu samo putem FB) osnovao prvi Sharklab-ov centar na Malti, u kolovozu 2008. godine. Istina, tada nisam mogao ni sanjati da će upravo ta ideja danas izrasti u znanstvenu instituciju koja aktivno radi na tri kontinenta i koja je direktni partner National Geographica. Sharklab ADRIA svojim radom obuhvaća područje Mediteranskog i dijela Crvenog mora (iako je primarno baziran na Jadranskom moru) i jedna je od organizacijskih jedinica u sklopu Sharklab International, koji je primarno krovna organizacija nevladinih udruga. Radom Sharklab ADRIA u BiH isključivo rukovodimo kolegica Adla Kahrić i ja. Trenutno Sharklab posjeduje tri regionalna centra, i to: Naxxar (Malta), Neum (Bosna i Hercegovina) i Dhaka (Bangladeš) – iako ćemo uskoro ući u proces revizije radnih tijela.

Tijekom života si se selio više od 15 puta, a tvoj rad je često vezan za putovanja i istraživanja izvan zemlje. Ipak, ti si i dalje u BiH. Što je to što te motivira da ostaješ ovdje i je li to tvoj dugoročni plan?

Izniman potencijal, koji su prepoznali i naši komitenti poput National Geographic, čuvene Waitt Foundation, Rufford i brojni drugi – dugo godina me aktivno motivirao da ostanem raditi upravo u našoj regiji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Ipak, nedostatak aktivne podrške koja bi omogućila stabilan rad naprosto me natjerao, kao i par mojih kolega, da svoju budućnost potražim negdje drugo. Ukoliko uspijemo realizirati radne planove koje sada imamo, vjerujem da ću ostati još jedan duži period ovdje, pokušavajući dati doprinos razvoju znanosti i visokoškolskog obrazovanja u našoj državi.

Nedavno si bio na sastanku s članom Predsjedništva Željkom Komšićem. Šta su glavni rezultati ovog razgovora i jesi li zadovoljan dosadašnjim priznanjima i interesom za tvoj rad od strane države?

Mnogo sam zahvalan gospodinu Komšiću na pozivu i organiziranom radnom sastanku u Predsjedništvu u okviru koga smo razgovarali o uspostavi regionalnog centra koji bi se primarno bavio ocjenom negativnog utjecaja zagađenja na razvoj bolesti ciljanih akvatičnih životinja, te uspostavom njihove zaštite. Tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić izrazio je podršku svim mojim prijedlozima te najavio nastavak saradnje. Dakako, u kontaktu sam s vladom Županije Sarajevo, te u direktnoj suradnji s rektorom Univerziteta u Sarajevu – gdje zajedno sa svojim kolegama radim na mogućem unapređenju znanosti u našoj državi.

S druge strane, iskreno, dugi niz godina niti jedna državna institucija nije imala nikakav interes za naš rad, koji smo gotovo isključivo obavljali zahvaljujući novcu inozemnih komitenata koji smo uvijek donosili u našu državu. Izuzetak je podrška Fed. Ministarstva znanosti i obrazovanja koju smo imali dugi niz godina. Osobno, meni nikad nije bilo neophodno nikakvo priznanje iz bilo koje države institucije, samo mogućnost da iskoristimo ovaj potencijal koji imamo unutar države.

Postoji li dovoljna svijet građana BiH o održivom upravljanju biološkim resursima i koje su tvoje preporuke za podizanje ekoloških tema na vidljivije mjesto?

Još uvijek, dakako, da ne postoji ne dovoljna, ponegdje čak nikakva, svijest naših građana o značaju uopstave  mehanizama adekvatne dugoročne zaštite i održivog upravljanja biološkim resursima. Adekvatna edukacija, udružena s podizanjem svijesti, širih javnih masa može svakako značajno doprinjeti svijesti građana – što je pokazao i naš petogodišnji rad u Neumskom akvatoriju, a svakako je jedan i od principa rada National Geographia. Smatram da je potrebno, pored uvođenja adekvatnih zakonskih regulativa, da ljudi. poosebice oni koji dolaze u kontakt s ciljanim skupinama, zaista razumiju značaj uspostave istih, kao i da sami ulažu napore za očuvanje vrsta – što je preduvjet za održivo upravljanje.

Tvoj početak karijere vezan je za volonterski angažman u Shark Trustu u Plymouthu, organizaciji koja se također bavi proučavanjem morskih para i njihovom zaštitom. Koliko ti je to iskustvo koristilo za dalji rad i misliš li da su mladi dovoljno zainteresirani za volonterizam kao prvu stepenicu rada?

Smatram da je volontiranje gotovo neizbježna stepenica ka ostvarenju vlastitih visokih ambicija u bilo kojoj profesionalnoj sferi. To je svakako najidealniji način da nekome direktno dokažete koliko ste zainteresirani za određenu oblast, da ostvarite vrlo dobra poznanstva ali i steknete praktične vještine od kojih većinu možda i nećete steći tijekom formalnog obrazovanja. Nažalost, većina mladih danas “trudi se” preskočiti sve stepenice koje su u biti potrebne da ih izgrade u čvrste i priznate stručnjake. Profesionalni razvoj je dugotrpan i često mukotrpan proces, koji nekad traje godinama bez obzira na stupanj stručne spreme i u tome ljudi često odustanu. No, kada ja promatram uspjeh, to je ništa drugo neko ustati svaki put kada padnete. Ja danas ponekad imam teža iskušenja nego prije 10 godina kad sam počinjao sa ovim poslim, no vremenom se naučite na pravi način nositi s time. Naći stručne osobe koje će vas iskreno podržati, imati podršku roditelja, kao i dovoljno vjere ključ je uspjeha… pored toga, treba vam samo trud i strpljenje, a ostalo sve će doći.

Koji su najznačajniji rezultati tvoga rada i kakvo je trenutno stanje u pogledu zaštite morskih pasa u svijetu?

Najznačajnijm rezultatima po pitanju zaštite morskih para na globalnoj i regionalnoij razini svakako izdvajam sudjelovanje na izmjenama i dopunama ribolovne politike Europske unije, na kojima sam radio u Belgiji u sklopu Shark Allience, kao i prijedloge uspostave dugoročne in-situ zaštite koje sam dao na regionalnoj razini, a za koje sam dobio i podršku nekoliko ministarstava južnojadranskih država.

Koja je tvoja poruka mladima koji se žele okušati u sličnim “vodama”. Šta je tebe najviše pokrenulo da nastaviš s radom u ovoj oblasti?

Poruka mladima koji se žele okušati u bilo kojoj sferi života: vjera, upornost i strpljenje… to je ono što donosi rezultate. Potrebno je objektivno ocijeniti i pratiti svoje ambicije. Vjerujem da svi mi imamo u sebi talente koji nas pokreću da radimo ono što volimo, bilo da smo znanstvenici, frizeri, liječnicii sl. Jasno da je iznimno velliki rizik pratiti snove, posebice one koji djeluju u potpunosti neostvarivo, iako to nije tako. Što je veći uspjeh, to je zasigurno veći rizik koji trebate prihvatiti, kao i odricanja na koja morate biti spremni. Ja sam se uvijek  trudio dati sve od sebe i raditi najbolje što mogu, godinama kada nismo imali nikakva financijska sredstva, isto kao i onda kad smo imali sva potrebna. Nadalje, smatram da je, posebice danas u digitalnom dobu, moguće uvijek naći bilo kakav angažman u sferi koja vas zanima.. što treba i objeručke prihvatiti. Mnogo je lakše tražiti šuplje izgovore za sve oko vas, no mnogo konkretnije potražiti soluciju, koja svakako postoji. Sve je pak moguće ako vjerujete i ako radite, zaključio je Gajić u razgovoru za Buku.

(Dnevnik.ba)

Na području Jajca pronađeni posmrtni ostaci najmanje dvije osobe

Ekshumacijom rukovodi i koordinira istražitelj Posebnog odjela za ratne zločine, a proces ekshumacije se nastavlja.

Na području Jajca, na lokalitetu Carevo polje, po nalogu Tužiteljstva BiH i uz naredbu Suda BiH, realizira se proces ekshumacije i potrage za posmrtnim ostacima osoba nestalih u proteklom ratu.

Za sada su pronađeni posmrtni ostaci dvije osobe, a proces ekshumacije se nastavlja.

Pronađeni posmrtni ostaci bit će preveženi u kapacitete poduzeća Gradsko groblje Banja Luka, gdje će se nastaviti proces sudsko-medicinske obrade i utvrđivanja identiteta osoba kojima posmrtni ostaci pripadaju.

Prema preliminarnim informacijama, vjerojatno se radi o nestalim osobama srpske nacionalnosti.

Procesom ekshumacije rukovodi i koordinira istražitelj Posebnog odjela za ratne zločine, koji se nalazi na mjestu ekshumacije, a u procesu sudjeluju doktor Zavoda za sudsku medicinu RS, istražitelj Instituta za nestale osobe (INO) BiH, kao i policijski djelatnici MUP-a KSB Travnik.

(Vijesti.ba)

Jajce: Potvrđena optužnica protiv trojca koji je namještao ´prometne nesreće´

Općinski sud u Jajcu potvrdio je optužnicu protiv tri osobe koje su namještale prometne nesreće i dovele u zabludu policijske službenike da sačine izvješća o prekršaju s lažnim podacima s ciljem namirenja štete od osiguravajućih kuća.

Županijsko tužiteljstvo SBŽ podiglo je optužnicu protiv A.K. i M.K.ć zbog kaznenih djela Ovjeravanje neistinitog sadržaja i Prijevara u pokušaju te I.M. zbog kaznenog djela Ovjeravanje neistinitog sadržaja, piše Klix.ba.

Optuženima A.K. i I.M. se stavlja na teret da su tijekom 2013. godine doveli u zabludu policijske službenike Policijske stanice Jajce na način da su prethodno namjestili prometnu nesreću u mjestu Zelenkovica, općina Jajce, a potom su nazvali Policijsku stanicu Jajce gdje su policajci sačinili izvješće o izvršenom prekršaju s prometnom nesrećom unoseći lažne podatke kako se prometna nesreća stvarno i dogodila, a sve u namjeri kako bi A.K. od osiguravajuće kuće naplatio štetu u čemu nije uspio jer mu je zahtjev za naknadu štete odbijen.

Optuženoj M.K. se stavlja na teret da je tijekom 2013. godine zajedno i po dogovoru sa I.M. namjestila prometnu nesreću na regionalnoj cesti R-481 Bugojno-Prusac, općina Donji Vakuf a u sve u namjeri da M.K. naplati štetu od osiguravajuće kuće , nakon čega su nazvali policijske službenike PS Donji Vakuf te iste doveli u zabludu da sačine izvješće unoseći lažne podatke u izvješće da se stvarno dogodila prometna nesreća, nakon čega je optužena M.K. podnijela zahtjev za naknadu štete, ali joj je zahtjev odbijen.

Trojac je unaprijed dogovarao mjesta “nesreće” i način, a izvodili su ih automobilima Mercedes, Audi A6, Opel Ascona i Fiat Punto.

(Dnevnik.ba)

Nevjerojatna priča o uspjehu mladića koji je pobjegao iz Središnje Bosne

Na hrvatskim granicama prošle godine smrtno je stradalo četvero migranata. Ove – njih osmero. Dio europskih država zabranjuje im ulaz. U Hrvatskoj se pojavljuju fotografije izgubljene djece, roditelja pretučenih lica s masnica po leđima, a humanitarna pomoć i empatija drastično su splasnuli u odnosu na početke migrantske krize. Read more

Žan Anđić iz Jajca uspješni web dizajner i programer

Kada radite ono što najviše volite i najbolje znate, te pritom ostvarujete profit i egzistenciju, uistinu se možete smatrati sretnim čovjekom. Žan Anđić (28) iz Jajca pravi je primjer prethodno napisanog, a posao kojim se danas bavi u početku je bio samo usputni hobi jednog srednjoškolca, piše JajceOnline.

Read more