Za dva mjeseca više od 1400 primjera zlouporabe javnih resursa za izbornu kampanju

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) predstavio je rezultate dvomjesečnog monitoringa predizbornih aktivnosti u 68 lokalnih zajednica u BiH.

Promatrači TI BIH zabilježili su brojne slučajeve kršenja Izbornog zakona, a zbog svega je upućeno 69 prijava Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) koje se u najvećoj mjeri odnose na zabranjeno oglašavanje izvan razdoblja izborne kampanje, ali i druge slučajeve zlouporaba javnih resursa za izbornu promociju. SIP je po prijavama TI BIH već kaznio 6 političkih subjekata dok se još čeka ishod ostalih postupaka.

Zabilježeno je i 16 primjera plaćenog oglašavanja javnih poduzeća i institucija kojima se promoviraju kandidati na lokalnim izborima, a posebno se ističu slučajevi u Bijeljini, Visokom, Banjoj Luci i Banovićima gdje se kroz javne kampanje plaćene proračunskim novcem vršila izravna promocija aktualnih gradonačelnika i načelnika koji su se ponovno kandidirali na lokalnim izborima. Prije službenog početka izborne kampanje zabilježeno je i 78 većih stranačkih skupova koji su po svom karakteru bili predizborni. Na jednom od njih u Doboju, prema vlastitom priznanju, predsjednik GO SNSD-a dijelio je novac umirovljenicima, studentima i mladim bračnim parovima, a slučaj je prijavljen SIP-u zbog kršenja izbornog zakona.

Promatrači TI BIH ispratili su 572 javna događaja od kojih se 127 odnosilo na otvaranje infrastrukturnih objekata, a na čak 65% događaja nazočnima su se obraćali kandidati na lokalnim izborima što jasno pokazuje njihovu stvarnu svrhu. U Banjoj Luci je na otvaranju 950 metara puta zabilježen primjer gdje su stranački aktivisti nosili plakate s porukama kojima se zahvaljuju kandidatima SPS-a i aktualnom gradonačelniku, a član Predsjedništva BiH na javnoj govornici pričao je o fizičkim obračunima s pristalicama oporbe. U 102 slučaja nazočnost dužnosnika nije bila u njihovoj nadležnosti, a na 152 događaja iznošena su predizborna obećanja.

Pored toga, 74 promatrača TI BIH zabilježili su i još 1.431 primjer gdje su javni resursi korišteni za izbornu promociju stranaka i kandidata i dobivanje potpore birača. Evidentirano je 547 slučajeva intenziviranja javnih radova u predizbornom razdoblju, kao i 150 primjera raspodjele posebnih poticaja i subvencija koje se najčešće odnose na jednokratne isplate tempirane u predizborno razdoblje. Načelnik Ugljevika jednokratno je dijelio po 100 KM djeci razvojačenih branitelja, a gradonačelnik Zenice isplatio je 100.000 KM Udruženju umirovljenika uz tvrdnju da slučaj nema veze s izborima i da će udruženje dijeliti pomoć socijalno ugroženima umirovljenicima. U protekla dva mjeseca zabilježena su i 62 slučaja omogućavanja besplatnih pregleda, lijekova, putovanja i popusta na javne usluge. Gradonačelnik Bijeljine i načelnik općine Novo Sarajevo organizirali su besplatan izlet za određene kategorije stanovništva, a u Trebinju je grad iz Agrarnog fonda osnovao posebnu prodavaonicu za umirovljenike u kojoj mogu dobiti popust i do 50%.

Zbog sve većeg broja slučajeva izbornih nepravilnosti TI BIH je na press konferenciji predstavio i mobilnu aplikaciju Reflektor koja će od sada omogućiti i svim građanima da anonimno prijave slučajeve kupovine glasova, predizbornog zapošljavanja, oglašavanja na zabranjenim mjestima, pružanja javnih usluga u zamjenu za glas i sve druge oblike zlouporabe javnih sredstava u izbornom procesu.

Spomenute aktivnosti TI BiH provodi u okviru projekta „Podrška građanima u borbi protiv korupcije“ u suradnji s partnerskim organizacijama Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centrom za razvoj medija i analize (CRMA). Financijsku potporu za projekt omogućila je Američka agencija za međunarodni razvitak (USAID).

Hrvatske stranke u Vitezu dogovorile zajedničkog kandidata za načelničku poziciju

Stolac, Odžak, Vitez, Zenica… samo su neke od općina u kojima će stranke Hrvatskoga narodnog sabora imati jedinstveni nastup na predstojećim lokalnim izborima u cilju očuvanja i ojačanja hrvatske političke pozicije.

Ove četiri općine paradigma su onih lokalnih sredina u kojima bi, zbog miješanoga nacionalnog sastava stanovništva, bilo pogubno za dugoročni opstanak Hrvata ići samostalno ili nekoordinirano na ove lokalne izbore, piše Večernji list BiH.

Važnost zajedništva

Lideri hrvatskih stranaka okupljeni u HNS upravo nastupaju s mišlju kako osvojiti što veći broj mandata u općinskim vijećima te kako zadržati načelnike koje Hrvati sada imaju te osvojiti još koju načelničku poziciju u onim sredinama u kojima je na proteklim izborima nedostajao mali broj glasova za izbornu pobjedu.

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović u izjavi za Večernji list objasnio je kako je do sada dogovoren način nastupa u nizu općina u kojima je nacionalna pozicija Hrvata ugrožena.

Primjer je Vitez u kojemu su dva HDZ-a, potvrdio je, dogovorila kako će podržati zajedničkoga, koalicijskog kandidata za načelničku poziciju, dok će liste za Općinsko vijeće biti odvojene. Ovakva strategija proizlazi iz stanja na terenu, a ono pokazuje kako se u Vitezu, kao strateškoj točci središnje Bosne, mora zadržati načelnička pozicija, ali i ojačati položaj u Općinskom vijeću. Hrvatske stranke u ovom mandatu imale su 14 od ukupno 25 pozicija u Općinskom vijeću, što donosi natpolovičnu većinu, a interes je, u najmanju ruku, i zadržati ovu snagu.

Kada je riječ o načelniku, brojke pokazuju kako je, zbog broja bošnjačkih birača, itekako potrebno da hrvatske stranke imaju zajedničkog kandidata.

Drugi primjer u kojemu postoji dogovor je Zenica, a Cvitanović ističe kako su uspjeli dogovoriti koalicijsku listu za Gradsko vijeće. Ističe kako su na prošlim izborima hrvatske stranke išle s odvojenim listama, a samo je 90 glasova dijelilo HDZ 1990 da uđe u Vijeće.

Kako Hrvati ponovno ne bi ostali bez pozicije u Gradskom vijeću, odlučeno je da se u ovom gradu ide s jednom listom.

Na krajnjem sjeveru BiH nalazi se Odžak, jedna od općina Posavske županije u kojoj je brojčani odnos takav da se također traži način nastupa. Cvitanović kaže kako će liste za Općinsko vijeće biti odvojene, dok se o načelniku još uvijek razgovara.

Pitanje listi

Pritom, kaže Cvitanović, da bi netko zaslužio potporu, potrebno je da prepozna probleme s kojima se susreću žitelji, odnosno poljoprivredni proizvođači ovoga kraja, te da im mora dati jamstva za obradivu zemlju.

S druge pak strane, na jugu države, u općini Stolac, način nastupa već je poznat. Načelnik općine Stjepan Bošković nedavno je za Večernji list potvrdio kako će liste biti odvojene, ali kandidat za načelnika zajednički. Objasnio je kako Bošnjaci pokušavaju iskoristiti metode raspodjele mandata po Izbornom zakonu i krenuti k osvajanju većine u Općinskom vijeću kroz devet neovisnih kandidata i koji bi dobili minimum, a cilj je da osvoje većinu u Vijeću s manjim brojem glasova nego bi imale hrvatske stranke te je stoga odlučeno da se ide sa zasebnim listama za Vijeće, dok će kandidat za načelnika biti zajednički.

(www.vecernji.ba)

SIP BiH: Ništa od izbora ako se za sedam dana ne osigura novac iz proračuna

Središnje izborno povjerenstvo BiH održalo je danas sjednicu na kojoj je ukazano da neće biti lokalnih izbora 15. studenog ako u idućih sedam dana ne bude osiguran novac iz proračuna BiH.

Predsjednik SIP-a Željko Bakalar predložio je, a ostali članovi prihvatili, da danas o tome dopisom obavijeste Vijeće ministara BiH.

Članica SIP-a Vanja Bjelica-Prutina zatražila je da se Komisija odredi jasno o tome koji je krajnji rok da novac sjedne na račun kako bi se dalje moglo nastaviti s aktivnostima za organizaciju i održavanje lokalnih izbora.

Ona je napomenula da prvi put broj zaposlenih u SIP-u nije dovoljan za predizborne aktivnosti i navela da zaposleni rade i vikendima i ostaju do 22.00 sata na poslu.

Irena Hadžiabdić je ponovila da, ako novac ne bude na njihovom računu do kraja ovog mjeseca, ne mogu ući u proceduru tiskanja glasačkih listića, što znači da oni neće biti spremni do polovine rujna kako bi ih mogli uputiti biračima van BiH.

“Ulazimo u određena kašnjenja. Ovjerili smo stranke, imamo greške jer su ljudi preumorni, ali ispravljamo ih na sjednicama. Ulaziti u posao provjere kandidatskih listi i kandidata je iluzorno bez sredstava”, ocijenila je ona.

Zaključak je da, ako ne bude reakcije Vijeća ministara, Središnje izborno povjerenstvo (SIP) treba izaći sa stavom i odlukom kako će postupati dalje, prenosi Srna.

Središnja Bosna ima zastupnika u Saboru RH

Kreševljak Radoje Vidović proglasio je izbornu pobjedu. Nakon obraćanja predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, Vidović je u mini stožeru u Kreševu, u kojem je cijelu večer pratio rezultate, kratkim obraćanjem prokomentirao svoj i rezultat HDZ-a.

Vidović će biti jedan od tri zastupnika dijaspore u Saboru Republike Hrvatske. U svojoj političkoj karijeri obnašao je dužnosti predsjedatelja Doma naroda Parlamenta Federacije te načelnika općine Kreševo. Dugogodišnji je predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Kreševo i trenutni predsjednik Županijskog odbora ove stranke na razini Županije Središnja Bosna. Rođen je 1970. godine u Kreševu, suprug i otac troje djece, a po zanimanju profesor povijesti i zemljopisa. Član je Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, a kao pripadnik HVO-a bio je i aktivni sudionik Domovinskog rata, piše Art Info.

Podsjećamo, HDZ na čelu s Andrejem Plenkovićem ostvario je najveću pobjedu još od vremena Franje Tuđmana. U Sabor u ime dijaspore ulaze sva tri zastupnika HDZ-a, Nevenko Barbarić, Radoje Vidović i Zdravka Bušić.

“Zahvaljujem svima koji su pridonijeli ovoj velikoj pobjedi, mojoj obitelji, supruzi Ivani, svim članovima stranke i biračima koji su dali ogromno povjerenje HDZ-u. Ovo je ogroman uspjeh i bolji jednostavno nismo mogli očekivati. Premda rezultati još nisu službeni, mogu kazati da ovaj put do Sabora RH zahvaljujući svima vama nije bio naporan i nadam se da ćemo i u narednom razdoblju nastaviti djelovati za dobrobit našeg naroda, našeg kraja, zajedno raditi i živjeti” kazao je Vidović u Kreševu proglasivši pobjedu odnosno mandat u Saboru RH, prvi u povijesti za Središnju Bosnu iz XI Izborne jedinice

(Dnevnik.ba)

Kako je glasovala dijaspora: U BiH vodi HDZ sa 72,03 posto

U inozemstvu, koje čini posebnu, 11. izbornu jedinicu, glasuju hrvatski državljani koji ondje imaju prebivalište i aktivno su se registrirali, a takvih je za nedjeljne izbore gotovo 185 tisuća.

Izbori za novi saziv Hrvatskog sabora u dijaspori su započeli kao i obično ranije od onih u Hrvatskoj, a prema podacima o izlaznosti interes je bio velik.

U inozemstvu, točnije u 42 države diljem svijeta, za novi saborski saziv glasovalo se dva dana, u subotu 4. i u nedjelju, 5. srpnja po lokalnom vremenu.

Prva su otvorena biračka mjesta u Australiji, konkretno u Canberri, Sydneyju i Melbourneu u petak u 23 sata, dok je ono u Perthu otvoreno je u jedan sat poslije ponoći.

U Australiji se za izbore ukupno aktivno registriralo oko 2.800 birača.

U inozemstvu, koje čini posebnu, 11. izbornu jedinicu, glasuju hrvatski državljani koji ondje imaju prebivalište i aktivno su se registrirali, a takvih je za nedjeljne izbore gotovo 185 tisuća. Najviše ih je u Mostaru (50.786), zatim u Beogradu (16.615), Subotici (14.621), Tuzli (12.036) itd. U inozemstvu glasuju i i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj ako su dobili potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta. Zbog vremenske razlike, posljednje će se u inozemstvu otvoriti biračko mjesto u Los Angelesu u subotu, u 16 sati po hrvatskom vremenu. Do jutros u 03:30 sati obrađeno je ukupno 90,36 % glasova. Prema dosadašnjim rezultatima uvjerljivo vodi HDZ s 64,86 % glasova, dok je na drugom mjestu Neovisna lista – Željko Glasnović s 18,98 % glasova. Treći je Most s 11, 34 %, dok je platforma Možemo osvojila svega 1,81% glasova dijaspore.

 | Autor :

U BiH je obrađeno 97,62 % glasova, a prema njima uvjerljivo vodi HDZ s 72,03 %, iza njega je Neovisna lista – Željko Glasnović s 13,71 % glasova, a na trećem mjestu je Most s 12,01% glasova.

 | Autor :

U Australiji koja je prva izašla na birališta i u kojoj su obrađena sva biračka mjesta na prvom je mjestu Neovisna lista Željko Glasnović s 67,45% glasova, 25, 45% dobio je HDZ, a samo 2,36 posto Most. Ostale rezultate možete pogledati OVDJE.

(www.vecernji.ba)

Plenkovićeva velika pobjeda: HDZ sastavlja Vladu, potop Restarta

Pobjednik ovih izbora je jasan – HDZ, kao i najveći gubitnik – Restart koalicija, odnosno SDP.

No, lijeva koalicija predvođena mladim zagrebačkim aktivistom Tomislavom Tomaševićem nesumnjivo je drugo veliko iznenađenje izbora, nakon velikog trijumfa Andreja Plenkovića.

HDZ je na ovim izborima dobio, prema neslužbenim rezultatima od ponoći i više od 90 posto obrađenih biračkih mjesta, 66 mandata, prema 61, koliko je stranka osvojila 2016.

Uspjeh HDZ-a je pri tome još veći jer je ostvaren neovisno o konkurenciji Domovinskog pokreta na desnom političkom spektru kojem su se pridružili mnogi bivši HDZ-ovci kojima umjereni proeuropski političar Andrej Plenković nije po volji.

HDZ je na ovim izborima pobijedio u osam izbornih jedinica, dok mu je na prošlim izborima to pošlo za rukom u njih šest.

SDP je s partnerima dobio 42 mandata, dvanaest manje nego 2016. godine.

HDZ je svome glavnom konkurentu SDP-u preoteo 1., zagrebačku izbornu jedinicu u kojoj joj je dobio 28 posto glasova, te 7., koja se proteže od zapada Zagreba do Jadranskog mora.

Na prošlim izborima u 7. jedinici Narodna koalicija predvođena SDP-om i HDZ bili su gotovo izjednačeni i osvojili po šest mandata. Tomaševićeva lijevo-zelena koalicija Možemo među dobitnicima je ovih izbora jer su ušli prvi put u Sabor, i to sa sedam mandata. To što je SDP prvi put izgubio izbore od HDZ-a u Zagrebu, velika je pljuska gradskom dečku Davoru Bernardiću jer je Zagreb njegova politička baza.

U odnosu na prošli saziv Sabora, iz igre je ispao Živi zid, koji je na prošlim izborima dobio osam mandata, te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. HNS je uspio preživjeti i osvojio je jedan mandat. Na prošlim izborima slavio je s devet mandata, a sad će se možda kroz iglene uši provući samo Predrag Štromar. Pametno, Stranka s imenom i prezimenom i Fokus, dobili su tri mandata. Most ipak nije tako loše prošao na ovim izborima s obzirom na to da su ga napustila brojna zvučna imena, a ankete su im predviđale puno lošiji rezultat. Mostu ide osam mandata, što je ipak pet manje u odnosu na izbore 2016. Domovinski pokret je pak na 15 mandata, što je mnogo manje od apetita koji ima Škoro i ekipa oko njega. Reforfmisti Radimira Čačića ponovno su na jednom mandatu.

Sve u svemu, Plenković će imati lagodnu poziciju za stjecanje parlamentarne većine.

(www.vecernji.ba)

Korisne informacije za glasovanje: Sve što trebate znati o parlamentarnim izborima

Zastupnike u Hrvatski sabor biraju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. U Sabor se bira 151 zastupnik od kojih se 140 zastupnika bira u deset izbornih jedinica (u svakoj po 14 zastupnika).

3 zastupnika biraju birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj (dijaspora) na temelju lista u posebnoj XI. izbornoj jedinici i osam (8) zastupnika u Hrvatski sabor biraju pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u posebnoj XII. izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.

Informacije o parlamentarnim izborima
Informacije o parlamentarnim izborima (Foto: DNEVNIK.hr)

Glasovanje na dan izbora traje neprekidno od 7 do 19 sati. U sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava glasovanje traje dva dana, s tim da završava na dan kada završava u Hrvatskoj. Biračka mjesta zatvaraju se u 19:00, a biračima koji su se tada zatekli na biralištu omogućit će se glasovanje. Nakon provedenih izbora i objavljenih rezultata, koalicije i stranke koje uđu u parlament pokušat će sastaviti Vladu, a mandat za sastav Vlade daje predsjednik Republike.

Pogledajte kome je i kada pošlo za rukom sastaviti vladu

Informacije o parlamentarnim izborima
Informacije o parlamentarnim izborima (Foto: DNEVNIK.hr)

Rezultate izbora zastupnika u Hrvatski sabor izbora utvrđuje Državno izborno povjerenstvo. Glasovanje se obavlja osobno, glasačkim listićem. Glasuje se za liste izborne jedinice navedene na glasačkom listiću. Glasački listić popunjava se tako da se zaokruži redni broj ispred naziva liste izborne jedinice. Ako birač želi pojedinom kandidatu na toj listi dati preferirani glas, zaokružuje redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas.

Glasovanje u BiH

Biračka mjesta će biti otvorena i u Bosni i Hercegovini i to u subotu i nedjelju, 4. i 5. srpnja, od 7 do 19 sati, kako bi mogli glasovati i hrvatski državljani s bh. prebivalištem.

Izbori u BiH će biti provedeni na ukupno 45 biračkih mjesta u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Tuzli, Livnu i Vitezu.

U Sarajevu će biti otvoreno šest biračkih mjesta u Srednjoj ekonomskoj školi, u Mostaru ima 20 biračkih mjesti na nekoliko adresa, u Banjoj Luci su dva biračka mjesta, Tuzli tri, Livnu četiri i u Vitezu 10 biračkih mjesta.

U Bosni i Hercegovini mogu glasovati hrvatski državljani koji imaju prebivalište u BiH, a ne u Hrvatskoj, a koji su prethodno izvršili aktivnu registraciju.

Ukoliko se državljanin Hrvatske nije aktivno registrirao svoje pravo glasovanja može ostvariti putem potvrde koju i na dan izbora izdaje diplomatsko-konzularno predstavništvo R. Hrvatske u BiH.

Također, mogu glasovati hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj koji su se prethodno registrirali za glasovanje u inozemstvu.

Glasovanje u Vitezu

U sjedištu Konzulata Republike Hrvatske u Vitezu glasovanje će se održati na deset (10) biračkih mjesta, koja će biti otvorena u Osnovnoj školi “Vitez”, na adresi: Ulica Josipa Kurevije broj 2.

Biračka mjesta raspoređena su prema početnom slovu prezimena birača kako slijedi:

Biračko mjesto broj 36: A – Ž – Prethodna registracija birača
Biračko mjesto broj 37: A, C, Č, Ć, D, DŽ, Đ, E, F – Aktivan registracija birača
Biračko mjesto broj 38: B – Aktivna registracija birača
Biračko mjesto broj 39: G, H, I, J – Aktivna registracija birača
Biračko mjesto broj 40: K – Aktivna registracija birača
Biračko mjesto broj 41: L, LJ, N, NJ – Aktivna registracija birača
Biračko mjesto broj 42: M – Aktivna registracija birača
Biračko mjesto broj 43: O, P, R – Aktivna registracija birača
Biračko mjesto broj 44: S, Š – Aktivna registracija birača
Biračko mjesto broj 45: T, U, V, W, Y, Z, Ž – Aktivna registracija birača

Svoje biračko pravo mogu ostvariti:

– hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Bosni i Hercegovini (i nemaju
prebivalište u Republici Hrvatskoj) a koji su do 24. lipnja 2020. godine u diplomatsko-konzularnom predstavništvu izvršili aktivnu registraciju birača.

– hrvatski državljani s prebivalištem u Bosni i Hercegovini (i nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj) a koji se nisu aktivno registrirali, mogu ostvariti svoje biračko pravo temeljem potvrde koju na dan izbora izdaje diplomatsko-konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini.

– hrvatski državljani nositelji hrvatskih e-osobnih iskaznica s prebivalištem u Bosni i Hercegovini aktivno su registrirani po službenoj dužnosti i mogu glasovati isključivo na biračkim mjestima diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Hrvatske na konzularnom području prema adresi svog prebivališta iz e-osobe iskaznice.

– hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj – a koji su u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske izvršili prethodnu registraciju za glasovanje u inozemstvu odnosno u sjedištu diplomatsko-konzularnog predstavništva republike Hrvatske i oni hrvatski državljani koji imaju izdanu potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta u Republici Hrvatskoj (potvrda iz Republike Hrvatske).

Primjena epidemioloških mjera na biralištima:

Birači su dužni poštivati sve epidemiološke mjere koje su na snazi u Bosni i Hercegovini u svrhu sprječavanja širenja pandemije COVID-19:
– U vanjskom prostoru ispred birališta, birači su dužni držati distancu – minimalno 2 metra.
– Prilikom dolaska na biralište/biračko mjesto i tijekom boravka na biralištu birači su obvezni nositi zaštitne maske.
– Birači ne trebaju nositi zaštitne rukavice, osim ako imaju oštećenja kože i noktiju na rukama.
– Prilikom ulaska na biralište/biračko mjesto birači su obvezni dezinficirati ruke. Dezinfekcijska sredstva su osigurana na ulazu na biralište i svako biračko mjesto.
– Birači su obvezni sa sobom donijeti vlastitu kemijsku olovku s kojom će obaviti glasovanje.
– Na biračko mjesto birači ulaze i izlaze jedan po jedan na način da je razmak među biračima i ostalim prisutnim osobama najmanje 1,5 metar. Birači na red čekaju ispred ulaza u prostorije, održavajući razmak od 1,5 metar.
– Kod provjere identiteta, birač nakratko skida masku na udaljenosti od 2 metra od člana biračkog odbora, koji je zadužen za provjeravanje identiteta birača, kao i od drugih osoba
– Na biračkom mjestu može istovremeno biti samo onoliko birača koliko je označenih mjesta za glasovanje u prostoriji.
– Nakon obavljenog glasovanja birači su dužni odmah napustiti biralište bez ikakvog zadržavanja u prostoru birališta i oko birališta.

Izbori za Sabor RH na 45 birališta u BiH

Hrvatski parlamentarni izbori za glasače s pravom glasa u BiH održat će se u subotu i nedjelju, 4. i 5. srpnja, a u BiH glasačima će biti dostupno 45 birališta.

U Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Sarajevu bit će otvoreno šest biračkih mjesta na adresi: Srednja ekonomska škola, Zmaja od Bosne 39, Sarajevo; u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Mostaru – dvadeset biračkih mjesta na adresi: OŠ Petra Bakule, Ulica kralja Tomislava 9, Mostar i Gimnazija Fra Grge Martića, Ulica kralja Tomislava 9A, Mostar; u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Banja Luci – dva biračka mjesto na adresi: Milana Kranovića 1, Banja Luka.

Glasovat će se i u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Tuzli – tri biračka mjesta na adresi: Katolički školski centar „Sveti Franjo“, Klosterska 10, Tuzla; u Konzulatu Republike Hrvatske u Livnu – četiri biračka mjesta na adresi: Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“ , Župana Želimira 25, Livno te u Konzulatu Republike Hrvatske u Vitezu – deset biračkih mjesta na adresi: Osnovna škola „Vitez“, Vitez, Ulica Josipa Kurevije br. 2, priopćeno je iz Veleposlanstva RH u Sarajevu.

Svoje glasačko pravo mogu ostvariti hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Bosni i Hercegovini (nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj), a koji su do 24. lipnja 2020. u diplomatsko-konzularnom predstavništvu izvršili aktivnu registraciju.

Hrvatski državljani s prebivalištem u Bosni i Hercegovini (i nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj) a koji se nisu aktivno registrirali, mogu ostvariti svoje pravo glasovanja temeljem potvrde koju na dan izbora izdaje diplomatsko-konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini.

Hrvatski državljani nositelji hrvatskih e-osobnih iskaznica s prebivalištem u Bosni i Hercegovini aktivno su registrirani po službenoj dužnosti i mogu glasovati isključivo na biračkim mjestima diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Hrvatske na konzularnom području prema adresi svog prebivališta iz e-osobne iskaznice.

U BiH mogu glasovati i hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj – a koji su u diplomatsko konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske izvršili prethodnu registraciju za glasovanje u inozemstvu, odnosno u sjedištu diplomatsko konzularnog predstavništva Republike Hrvatske i oni hrvatski državljani koji imaju izdanu potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta u Republici Hrvatskoj (potvrda iz Republike Hrvatske).

(Vijesti.ba / FENA)

IZBORI ZA SABOR RH: Poziv na prethodnu/aktivnu registraciju birača

Konzulat Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, sa sjedištem u Vitezu, objavljuje

POZIV NA PRETHODNU/AKTIVNU REGISTRACIJU BIRAČA ZA GLASOVANJE U INOZEMSTVU NA IZBORIMA ZA ZASTUPNIKE U HRVATSKI SABOR

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske održat će se u subotu 04. srpnja i u nedjelju, 5. srpnja 2020. godine.

Biračka mjesta na konzularnom području Konzulata Republike Hrvatske u Vitezu bit će otvorena u sjedištu Konzulata – u Vitezu, Osnovna škola ‘Vitez’.

Pozivaju se svi hrvatski državljani koji žele glasovati na izbornim mjestima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovinina prethodnu/aktivnu registraciju birača.

Prethodna/aktivna registracija provodit će se u periodu od 3. lipnja do 24. lipnja 2020. godine.

Konzularno područje Konzulata u Vitezu obuhvaća sljedeće općine: Bugojno, Busovača, Dobretić, Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf/Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik i Vitez.

Uvjet za ostvarivanje prava na glasovanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske:

– hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj trebaju diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u Bosni iHercegovini dostaviti Zahtjev za prethodnu registraciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj,

– hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji posjeduju ili su podnijeli zahtjev za e-osobnom iskaznicom, ne moraju se aktivno registrirati već će, po službenoj dužnosti, biti aktivno registrirani prema adresi prebivališta iz e-osobne iskaznice.

Ukoliko žele glasovati na području drugog diplomatsko-konzularnog predstavništva odnosno u Republici Hrvatskoj, moraju podnijeti zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije.

– hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i koji ne posjeduju ilinisu podnijeli zahtjev za e-osobnom iskaznicom trebaju diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u Bosni iHercegovini dostaviti Zahtjev za aktivnu registraciju birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.

Zahtjevi za prethodnu/aktivnu registraciju i zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije birači podnose najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, odnosno nadležnom uredu uprave u Republici Hrvatskoj ako će na dan održavanja izbora boraviti u Republici Hrvatskoj. Zahtjevi se podnose na jedan od sljedećih načina: osobnoili putem e-pošte.

U svim slučajevima podnositelji zahtjeva mora vlastoručno potpisati svoj zahtjev za prethodnu/aktivnu registraciju te uz zahtjev priložiti presliku valjanog osobnog identifikacijskog dokumenta.

Podsjećamo birače koji imaju vjerodajnice i pristup aplikaciji e-Građani da zahtjev za privremeni upis, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju mogu podnijeti putem iste.

Rok do kojeg birači mogu podnositi zahtjeve za upis, dopunu ili ispravak registra birača (završetak prethodne/aktivne registracije) jest u srijedu, 24. lipnja 2020. godine.

Zahtjevi za prethodnu/aktivnu registraciju i zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije mogu se dostaviti na sljedeću adresu:

Konzulat Republike Hrvatske u BiH, Vitez

Franšizni centar BiH, Poslovni centar 96 broj 2

72250 Vitez

Telefon: +387 30 719 200

E-pošta: krh.vitez@mvep.hr

(KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE)

Poziv za glasovanje na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini objavilo je poziv za glasovanje na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske je 14. studenog 2019. donijela Odluku o raspisivanju izbora za Predsjednika Republike Hrvatske koji će se održati u nedjelju, 22. prosinca 2019. godine, priopćilo je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini izbori će se održati u nedjelju 22. prosinca 2019. u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava na ukupno četrdeset i četiri (44) biračka mjesta:

– Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sarajevu – šest (6) biračkih mjesta na adresi: Srednja ekonomska škola, Zmaja od Bosne 39, Sarajevo

– Generalni konzulat Republike Hrvatske u Mostaru – devetnaest (19) biračkih mjesta na adresi: OŠ Petra Bakule, Ulica kralja Tomislava 9, Mostar i Gimnazija Fra Grge Martića, Ulica kralja Tomislava 9A, Mostar

– Generalni konzulat Republike Hrvatske u Banja Luci – dva (2) biračka mjesto na adresi: Milana Kranovića 1, Banja Luka,

– Generalni konzulat Republike Hrvatske u Tuzli – tri (3) biračka mjesta na adresi: Katolički školski centar „Sveti Franjo“, Klosterska 10, Tuzla

– Konzulat Republike Hrvatske u Livnu – četiri (4) biračka mjesta na adresi: Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“ , Župana Želimira 25, Livno

– Konzulat Republike Hrvatske u Vitezu – deset (10) biračkih mjesta na adresi: Osnovna škola „Vitez“, Vitez, Ulica Josipa Kurevije br. 2.

Svoje glasačko pravo mogu ostvariti:

– hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a nisu se aktivno registrirali i nemaju e-osobnu iskaznicu s prebivalištem u Bosni i Hercegovini mogu na dan održavanja Izbora ostvariti svoje pravo glasovanja temeljem potvrde koju na dan izbora izdaje diplomatsko-konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini.

– hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj a koji su u diplomatsko konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske izvršili aktivnu registraciju za glasovanje u inozemstvu odnosno u sjedištu diplomatsko konzularnog predstavništva Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini i oni hrvatski državljani koji imaju e-osobnu iskaznicu Republike Hrvatske s prebivalištem u Bosni i Hercegovini koji su po službenoj dužnosti aktivno registrirani prema adresi prebivališta iz e-osobne iskaznice.

– hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj a koji su u diplomatsko konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske izvršili prethodnu registraciju za glasovanje u inozemstvu odnosno u sjedištu diplomatsko konzularnog predstavništva Republike Hrvatske i oni hrvatski državljani koji imaju izdanu potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta u Republici Hrvatskoj (potvrda iz Republike Hrvatske).

(vecernji.ba)