Arhiva Hercegovina - Radio Vitez

Društvene mreže posljednjih dana pune su oglasa u kojima poslodavci traže radnike.

Riječ je o radnim mjestima diljem Hercegovine (Ljubuški, Međugorje, Mostar, Čapljina…).

Brojni problemi

Kada je riječ o radnicima za kojima je trenutačno pomama, to su: konobari, šankeri, kuhari, trgovci, sobarice i spremačice, kao i radnici u građevini. Nedostatak radne snage prisilio je poslodavce i na davanje većih plaća te se tako u oglasima određenih tvrtki koje potražuju djelatnike, uz stabilno radno mjesto, nude dnevnice koje iznose i 100 konvertibilnih maraka.

Tako tvrtka Malijos iz Mostara traži dva radnika u proizvodnji PVC i ALU stolarije, i to po cijeni od 8 do 12 konvertibilnih maraka po satu. Za osmosatno radno vrijeme u ovoj tvrtki radnik može zaraditi od 60 do gotovo 100 konvertibilnih maraka.

Etno selo Herceg iz Međugorja traži pet radnika, od čega jednu domaćicu, tri sobarice te jednu čistačicu. I ova tvrtka nudi dobre uvjete rada te mogućnost profesionalnog napretka i unaprjeđenja.

Dom za stare i nemoćne “Grubišić” iz Ljubuškog u potrazi je za medicinskom sestrom ili tehničarom, a u oglasu je naglašeno kako su otvoreni i za prijave iz drugih županija.

Više butika i suvenirnica na području Međugorja traži prodavače. Jedini uvjet je poznavanje nekog od stranih jezika (toliko da se može sporazumjeti s kupcem). Međugorje vapi i za kuharima te pomoćnim radnicima u kuhinji, kao i sobaricama. Naime, sezona samo što nije počela, a radnike se sve teže pronalazi.

U problemima su i vlasnici ugostiteljskih objekata diljem Hercegovine. Konobari, kuhari, šankeri (koji se nisu odselili) polako se spremaju za sezonu izvan Bosne i Hercegovine, gdje im se nude znatno viša primanja i bolji uvjeti rada.

Susjedi

Naime, već godinama u siječnju i veljači u gradove diljem Bosne i Hercegovine dolaze predstavnici raznih hotela iz Hrvatske u potrazi za radnicima, nudeći im uvjete rada kojima je teško odoljeti. Prošle godine Republici Hrvatskoj nedostajalo je 20.000 radnika samo u turizmu, a ove godine očekuje se kako će taj broj biti i veći. Onima koji nemaju uvjete za rad u Hrvatskoj, otvorena su vrata tržišta Crne Gore, koja također u proljetnim i ljetnim mjesecima vapi za ovom vrstom radne snage.

Brojni stručnjaci već godinama upozoravaju kako će BiH doći do situacije kada će, koliko god to apsurdno zvučalo, morati uvoziti radnu snagu budući da se turizam i ugostiteljstvo u ovoj zemlji sve više razvijaju, a ne postoji dovoljan broj obrazovnih ustanova koje bi školovale kadrove kojih manjka na tržištu. Naime, otvaranjem većeg broja ugostiteljskih, ali i građevinskih škola, te usmjeravanjem mladih ljudi na ovu vrstu obrazovanja došlo bi do kolikog-tolikog balansa na tržištu rada.

S druge strane, smanjio bi se broj onih koji starost dočekuju na zavodu za zapošljavanje bez ijednog dana radnog staža, jer su se izabrali školovati za zanimanja kojima je tržište rada u Bosni i Hercegovini prezasićeno.

(www.vecernji.ba)

Udruga poduzetnika i poslodavaca (UPIP) Žepče osnovana je s ciljem razvoja poduzetništva u lokalnoj zajednici, a u samo nekoliko godina proširila je svoje djelovanje širom zemlje i postala jedan od primjera podrške biznisima u začetku.

Bernardica Barbarić iz te Udruge kaže kao je njihov glavni zadatak razvoj poduzetništva žepačkog kraja, ali da su svoja pozitivna iskustva prenijeli i u druge lokalne zajednice.

“Radimo na uspostavi i jačanju podrške za pokretanje biznisa. Svojim aktivnostima u sektoru agrobiznisa težimo ka modernizaciji obrade zemljišta, konkurentnoj proizvodnji gotovih proizvoda kroz uvođenje inovativnih tehnoloških rješenja te konstantnoj edukaciji uzgajivača, prerađivača i proizvođača. Prvenstveno smo povezani sa sektorom ljekovitog i aromatičnog bilja, ali i voća i povrća”, pojasnila je Barbarić.

Udruga je osnovala i “mašinski prsten” koji se sastoji od motokultivatora, freza, prskalica, trimera i druge opreme potrebne za obradu zemljišta. Posjeduju i pogon za preradu voća i povrća u gotove proizvode kao što su sokovi, džemovi i slično, destilerije ljekovitog i aromatičnog bilja, te sušare za sušenje voća, povrća, ljekovitog bilja, gljiva i slično.

“Sva oprema je nabavljena kroz projekte uz podršku donatora i u vlasništvu je Udruge, a na raspolaganju je svim članicama koje provode aktivnosti u sektoru agrobiznisa”, istaknula je Barbarić, dodavši kako se članice UPIP-a danas nalaze na području cijele BiH.

Rad s eteričnim uljima rezultirao je zanimljivom suradnjom između članova UPIP-a Žepča i Hercegovine.

“U Žepču se nalaze nasadi matičnjaka, a članovi UPIP-a koje djeluju na području Hercegovine posjeduju nasade smilja i proizvode eterično ulje smilja. Radimo preparate prirodne kozmetike, posebno kreme, losione, šampone, sapune, serume, tonike i drugo. Ovi proizvodi su bazirani na eteričnom ulju”, kazala je i dodala kako proizvode i vlastite čajeve te različite dodatke prehrani koji su bazirani na svojstvima i pozitivnom utjecaju ljekovitog bilja na ljudsko zdravlje.

Napomenula je kako je njihovo trenutno tržište BiH ali se konstanto teži ka plasmanu proizvoda izvan granica.

Tomo Zelenika i Udruga “Težak” jedan je od takvih pozitivnih primjera. Povezao ih je zajednički posao, te ideja da se proizvođači mogu međusobno podržati.

“Naši kooperanti su širom Hercegovine, te imaju uglavnom nasade smilja. Mi smo osigurali strojeve za destilaciju, čime pravimo poluproizvod – eterično ulje”, kazao je.

Dodao je da su cijene pale i da sada kontinuirano rade na istraživanju terena, u prepoznavanju koje bi još vrste bilja mogle napraviti dobre rezultate.

“Trenutno radimo na pet mikrolokacija lavandu, da vidimo kakvi će rezultati biti. Jednostavno, moramo istraživati potencijal koji ovo područje ima, razmišljati o različitim opcijama, te razvijati preradu. To je neki put”, poručio je Zelenika.

USAID/Sweden FARMA II projekt pomogao je razvoju ove mreže. Uz njihovu potporu izvršena je nabavka destilerije koja je smještena u Hercegovini čime je unaprijeđen rad i otvorena vrata suradnje, priopćio je USAID.

(Business magazin)