Ako država nije u stanju nakon deset i više godina naplatiti porezni dug, on mora biti izbrisan

Ako država nije u stanju naplatiti porezna dugovanja nakon deset i više godina, onda taj porezni dug treba ući u apsolutnu zastaru i jednostavno biti izbrisan. Takav prijedlog institucijama vlasti u Federaciji BiH nude predstavnici privatnih tvrtki okupljeni oko Udruge gospodarstvenika FBiH, čije je dijelove podržao Zastupnički dom Parlamenta FBiH, piše Večernji list BiH.

Nadležna tijela i zakon

– S razlogom postavljamo pitanje koji je interes države naplaćivati poreze nakon 20 godina i više godina od njihova nastanka i zašto to nije učinila ranije. Kakva je učinkovitost poreznih institucija kada poreze naplaćuju nakon toliko godina? Porezna uprava ponaša se jako neodgovorno prema naplati poreza. Predlaganjem uvođenja instituta apsolutne zastare ne želi se omogućiti neplaćanje poreznih obveza, štoviše, želi se doprinijeti učinkovitosti rada poreznih tijela i učinkovitijoj naplati poreza. Ako se uvede institut zastare, uvest će se i odgovornost nadležnih tijela jer će biti svjesna kako će morati preuzeti odgovornost zbog propusta koji je napravljen i nenaplate poreza koji će nakon 10 godina zastarjeti i više ga se neće moći naplatiti.

Ako se ne uvede institut apsolutne zastare, za nekoliko godina porezna tijela bit će zagušena ogromnim brojem starih predmeta, tako da će se dovesti u pitanje njihova učinkovitost u rješavanju budućih poreznih prijava – stoji u prijedlogu koji su na institucije vlasti adresirali poslodavci. Sličan zakon, koji je donesen u Hrvatskoj, počet će se primjenjivati i u Federaciji BiH ako federalna Vlada usvoji inicijativu vlasnika privatnih tvrtki koji traže izmjenu Zakona o poreznoj upravi FBiH te predlažu uvođenje instituta apsolutnog roka zastare za razrez i naplatu poreza, što, kako kažu, nije propisano postojećim zakonom, dakle, porez ne zastarijeva i porezna tijela mogu postupati uvijek i po vlastitoj volji. Oni predlažu apsolutni rok zastare na deset godina.

– Apsolutna zastara prava na razrez i naplatu poreza, kamata, troškova prinudne naplate i novčanih kazni nastupa u svakom slučaju po isteku 10 godina nakon što je porezna prijava podnesena ili nakon isteka zakonskog roka za podnošenje porezne prijave, računajući od dana koji je kasnije nastupio. Ako je neplaćanje poreza posljedica počinjenoga kaznenog djela, zastara u slučajevima iz stavka 1. nastupa u svakom slučaju po isteku 10 godina od dana pravomoćnosti presude, piše u prijedlogu. Spomenimo kako neka poduzeća imaju porezna dugovanja starija od 15 godina. Gospodarstvenici se pozivaju i na različit tretman koji porezni dužnici imaju u RS-u i Federaciji BiH. Tako u pismu upućenom vlastima navode podatak kako u RS-u postoji apsolutni rok zastare, dok u FBiH takav institut ne postoji, a što dovodi u neravnopravan položaj porezne obveznike na području dvaju entiteta.

Postoji u Europi i okruženju

– Na taj način diskriminira se osobe na području jednog entiteta, a Ustav BiH u članku II.4. propisuje zabranu diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Institut apsolutne zastare postoji u svim državama u okruženju i Europi. Tako je, primjerice, prema Zakonu o poreznom postupku i poreznoj administraciji Republike Srbije, apsolutni rok zastare 10 godina. Prema Zakonu o poreznoj administraciji Crne Gore, apsolutni rok zastare je 10 godina. Prema Zakonu o poreznom postupku Slovenije, apsolutni rok zastare je 10 godina. Prema Općem poreznom zakonu Republike Hrvatske, pravo poreznog tijela na naplatu poreza zastarijeva za šest godina. Apsolutni rok zastare predviđen je za neizravne poreze, pa čak i u prijedlogu novih zakona o doprinosima i porezu na dohodak koji su trenutačno u parlamentarnoj proceduri. S razlogom se pitamo zašto nije predviđen za druge vrste javnih prihoda – poručuju gospodarstvenici iz Federacije BiH.

Sportskim klubovima u FBiH omogućen djelomičan otpis glavnice duga

Osmog dana od objave u Službenim novinama FBiH na snagu će stupiti Zakon o izmjeni Zakona o naplati i djelomičnom otpisu dugovanja sportskim klubovima, kojom će do 1. studenog svim sportskim klubovima u Federaciji omogućiti djelimičan otpis glavnice duga, te otpis zateznih kamata i troškova prinudne naplate.

Marijan Klaić, zastupnik HDZ BiH – HNS u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH…

Video FENA/Harun Muminović/hd

Javni poziv poreznim obveznicima da uplate porezni dug nastao do 2016.

Porezna uprava FBiH poziva porezne obveznike da uplate glavnicu poreznog duga i troškove prinudne naplate nastale do 31.12.2016. godine i tako ostvare pravo na otpis zateznih kamata na javne prihode, u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode.

Prema odredbama ovog Zakona, kamata koja je nastala po osnovu dospjelih, prijavljenih, a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem na dan 31.12.2016. godine, otpisuje se u cijelosti, ako obveznik obveze glavnog duga izmiri najkasnije do 31.12.2020. godine.

Pozivaju se porezni obveznici koji imaju dugovanja po osnovu javnih prihoda nastalih s 31.12.2016. godine, da prvo uplate glavnicu duga i steknu pravo na otpis zateznih kamata shodno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpisu zateznih kamata.

Zahtjev za otpis zatezne kamate na javne prihode (Obrazac ZAOK) se podnosi neposredno ili putem pošte nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave F BiH kod koje se podnosilac zahtjeva vodi kao porezni obveznik. Uz navedeni zahtjev potrebno je priložiti i dokumentaciju kojom se dokazuje da su ispunjeni uslovi za otpis zatezne kamate (dokaze o izvršenim uplatama glavnice duga, a koja je knjižena na ime zatezne kamate, sporazum o odgođenom plaćanju poreznih obveza) ili izvoda iz evidencije o dugovanjima.

Ukoliko podnosilac zahtjeva najkasnije do 31.12.2020. godine izmiri svoje obveze po osnovu glavnog duga (obveze za javne priode koji se odnose na period do 31.12.2016. godine), uključujući i troškove prinudne naplate, Porezna uprava Federacije BiH donosi rješenje o otpisu zateznih kamata kojim se utvrđuje pravo na otpis, a na osnovu uredno podnesenog zahtjeva za otpis zateznih kamata, dostavljene dokumentacije i službene evidencije.

Obavještavaju se porezni obveznici da Zahtjev za otpis zatezne kamate Obrazac ZAOK mogu preuzeti na web stranici Porezne uprave Federacije BiH: www.pufbih.ba, u dijelu obrasci.

Također, porezni obveznici koji su u potpunosti izmirili svoj glavni dug do 05.05.2019. godine i imaju pravosnažno rješenje o otpisu obračunate, a neplaćene kamate u visini od 50%, preostala obračunata, a neplaćena kamata će se otpisati u cjelokupnom iznosu.

Za sve dodatne informacije u vezi otpisa zateznih kamata porezni obveznici mogu se obratiti na telefonske brojeve nadležnih kantonalnih poreznih ureda i poreznih ispostava koji se nalaze na web stranici Porezne uprave Federacije BiH: www.pufbih.ba, u dijelu kontakti.

Na naplatu nam stižu i dugovi Kraljevine Jugoslavije

Bosni i Hercegovini ostalo je da isplati još oko milijardu KM duga koji je preuzela od bivše SFRJ, za šta će trebati nepunih deset godina.



Međuratni dug

Tako ćemo komercijalni dug prema Pariskom klubu kreditora, koji čini 14 zemalja, vraćati do prosinca 2038. godine, prema Londonskom klubu kreditora do prosinca 2021. godine, a zajmove uzete od Međunarodne banke za obnovu i razvoj trebamo vratiti do kolovoza 2028. Ovi dugovi su obveza entiteta i u posljednjih deset godina su smanjeni za milijardu KM.

No, time priča o vraćanju naslijeđenih međunarodnih obveza bivše Jugoslavije neće biti završena. Naime, postoji još oko 230 milijuna KM duga SFRJ koji tek trebaju raspodijeliti države sukcesori, odnosno države nastale raspadom Jugoslavije.

U najgorem slučaju, naša zemlja bi trebala vratiti još oko 35 milijuna KM starog duga nastalog prije travnja 1992. godine.

Interesantno je da su među obvezama bivše države i one koje datiraju iz Kraljevine Jugoslavije, odnosno takozvani „međuratni dug“ nastao između Prvog i Drugog svjetskog rata po osnovu izdavanja državnih obveznica.

Obveze BiH

Te obveznice je preuzela bivša SFRJ i taj dug iznosi devet milijuna dolara.

Prema podacima Ministarstva financija i trezora BiH, sukcesijom su obuhvaćena i dugovanja SFRJ Libiji od oko 101,8 milijuna dolara za kredite za Jugoslavenski naftovod iz 1975. i za uvoz nafte iz 1981. godine. Duguje se i bivšoj Čehoslovačkoj po osnovu klirinškog računa iznos od tadašnjih 85,9 milijuna kruna, o čemu se ovog mjeseca pregovara u Češkoj.

– Još nije riješeno pitanje dugova bivše SFRJ pa, prema tome, ni dijela koji bi bio obveza BiH – napomenuli su iz Ministarstva financija i trezora BiH

Duguje se i UN-u, OTIF-u…

Bivša SFRJ ima i dug prema UN-u od 1,2 milijuna dolara, te Međuvladinoj organizaciji za međunarodni željeznički prijevoz (OTIF) od 100.000 švicarskih franaka. Moguće obveze BiH prema odvjetničkom uredu u Rimu iznose 122.700 eura. Tu je i zahtjev za naknadu 14,9 milijuna dolara štete koji je državama sukcesorima podnijela londonska osiguravajuća kuća „Lloyds“, za šta se spor vodi kod Trgovačkog suda u Beogradu.

(avaz.ba)