Danas je Čista srijeda. Što to točno znači i koja je razlika između nemrsa i posta?

Danas je Pepelnica ili Čista srijeda, kojom započinje korizma, odnosno vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, što je poseban oblik pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva.

Pepelnica svojom simbolikom poziva vjernike na dublje promišljanje i promjenu srca. Naziv joj potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom pravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara riječi: “Obratite se i vjerujte evanđelju”.

Ponegdje se mogu čuti i riječi iz ranijih obrednika: “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti”.

Pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica prošlogodišnje Cvjetnice. Posipanjem pepela na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjernikovu spremnost da sudjeluje svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti u Kristovoj žrtvi. Posipanje pepela u kršćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, na što podsjećaju riječi: “Obratite se i vjerujte evanđelju””, dok formula “Sjeti se, čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti” podsjeća na čovjekovu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se čovjek u punoj poniznosti podloži Bogu, svome Stvoritelju.

Pepelnica uvijek pada u srijedu, a kako je riječ o pozivu na unutrašnje čišćenje, zato se i naziva Čistom srijedom.

Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom. Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.

Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina.

Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim situacijama, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.

Čista srijeda je dan koji svojom simbolikom poziva ljude da sve više i više postaju Božja djeca, odnosno da kroz vrijeme korizme nastoje mijenjati vlastito ponašanje, i to posebno kroz dva vida: s jedne strane zauzetijim nastojanjem oko odbacivanja svih osobnih mana za koje čovjek osjeća da ga čine manje čovjekom.

S druge strane u nastojanju oko određivanja za dobro, za pozitivnosti, za pomaganje drugima i za osjećaj prema ljudima u potrebi.

Pokornička priprava početkom 3. stoljeća za Uskrs je trajala od jednog ili dva tjedna da bi već u sljedećem stoljeću trajala četrdeset dana, po kojima je i dobila naziv – korizma.

Započinjala je prvom nedjeljom korizme, a završavala na Veliki četvrtak. Od 6. stoljeća korizma započinje na Pepelnicu, tako da se povećala na 44 dana.

(www.vecernji.ba)

Danas je Pepelnica ili Čista srijeda

Danas je Pepelnica ili Čista srijeda, a sam naziv potječe iz obreda pepeljanja – svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili pravi znak križa na čelu i izgovara: “Obratite se i vjerujte evanđelju”, a ponegdje se mogu čuti i riječi: “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti.”

Pepeo koji svećenici koriste dobiva se od spaljenih grančica prošlogodišnje Cvjetnice, a sam čin označava pokoru i spremnost na novi život.

U ovom razdoblju od 40 dana (ne računajući nedjelje) ljudi se rješavaju svih mana i radnji koje ih čine lošijim, dublje promišljaju o svom ponašanju i pokušavaju ga promijeniti. Ljudi se odriču loših navika kao što su cigarete, psovanje, kolači i alkohol, ali to nije dovoljno da zadovolji ‘pravila odricanja’.

Pravilno je popravljati sebe kao osobu – smanjiti stres, nervozne ispade prema drugima, ružne riječi, naučiti oprostiti i činiti dobra dijela.

Još jedna stvar koje se odriču je meso i prejedanje. Na Veliki petak ljudi, točnije oni od 18. do 60. godine, poste – naglasak je na umjerenosti u hrani – pojesti jednom do osjećaja sitosti i izbjegavaju meso, mlijeko, jaja i mliječne proizvode.

Nemrs, pak, dozvoljava više obroka dnevno, ali obvezuje sve one koji su navršili 14 godina da svakog petka tijekom korizme ne jedu meso. Ne obvezuju se trudnice, dojilje ni bolesni ljudi. Njima se savjetuje da se odreknu nečeg drugog u te dane ili učine dobro dijelo.

Dublji smisao ovih aktivnosti je da ljudi naprave zaokret u svom životu, te da se odreknu grijeha i svojih slabosti i, na kraju, oproste drugima koji su im u životu nanijeli zlo.

(www.vecernji.ba)