Prilog RTV HB: Spomenikom Alagiću relativiziraju se zločini Armije BiH

Na Vlašiću je otkriven spomenik u čast preminulog generala Armije BiH Mehmeda Alagića, koji nije dočekao presudu Haaškog suda za zločine nad Hrvatima Travnika. Hrvati u Središnjoj Bosni, a posebno pripadnici braniteljskih udruga, zgroženi su ovim činom, jer smatraju da ne vrijede jednaki kriteriji za sve.

Bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH, a nakon toga i zapovjednik Sedmog korpusa Armije BiH, general Mehmed Alagić, Hrvatima u Travniku ostao je u gorkom sjećanju. U Haagu zbog smrti nije dočekao presudu, dok su u istom predmetu Enver Hadžihasanović i Amir Kubura dobili pet, odnosno dvije i pol godine zatvora. Travnički Hrvati su ogorčeni te ističu kako bošnjačka politika ne želi suživot s Hrvatima u mjestima gdje su Bošnjaci većina.

“Od ubojstava povratnika, do ubojstava policajaca, terorističkih činova, ništa nije urađeno od 1998. i 1999. godine do danas. Svake godine se sruši barem jedno hrvatsko spomen-obilježje. Ovo pokazuje da nismo dobrodošli na prostorima općine Travnik,” rekao je za RTV Herceg-Bosne Ivica Kolenda, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Herceg-Bosne Travnik.

Novinar Zoran Krešić u svečanosti postavljanja spomenika na Vlašiću vidi i dublji politički kontekst, smatrajući to skandaloznim činom kojim se relativiziraju zločini Armije BiH.

“Problematično je da je tu bio i Željko Komšić, poznat kao promotor politike mržnje prema Hrvatima u BiH. Ovaj događaj je iskorišten za predizbornu priču o tome tko je veći Bosanac, Bošnjak, i tko živi na zasadima Armije BiH,” kazao je Krešić za RTV HB.

Krešić je također podsjetio da su iz Američkog veleposlanstva oštro reagirali kad su vlasti u Županiji Sarajevo prije dvije godine odlučile po Alagiću nazvati ulicu u Sarajevu.

“Očekujem da će Međunarodna zajednica reagirati na ovo što se dogodilo na Vlašiću. Čovjeku optuženom za ratne zločine koji je preminuo, ne mogu se podizati spomenici. To ne treba raditi za radi dobrih odnosa, bilo da je riječ o hrvatskoj ili srpskoj strani,” dodao je Krešić.

Ivica Kolenda zaključio je da bi Međunarodna zajednica trebala intervenirati kako bi se omogućio ravnopravni suživot te dodao: “Predugo traje ovaj rat, a čini mi se da još nije završio.”

Podsjetimo, Mehmedu Alagiću se na teret stavljalo kršenje ljudskih prava, zapovijedanje ili sprječavanje devastacija crkava i grobalja, strijeljanje travničkih Hrvata, protjerivanje gotovo 20 tisuća Hrvata s područja Travnika te ubojstva pet civila u Miletićima. Postrojbe kojima je bio zapovjednik surađivale su sa zloglasnom postrojbom El Mudžahid.

izvor: RTVHB

31. godina od zločina nad Hrvatima u Dusini: Masakr kojim je Armija BiH započela rat protiv Hrvata

Zločin nad Hrvatima u Dusini počinjen 26. siječnja 1993. Godine, prvi je masovni zločin Armije BiH nad Hrvatima u BiH . Selo Dusina smješteno je uz ušće rijeke Lašve u Bosnu, na strateškoj prometnici gdje se spajaju Busovača i Zenica. Osvajanjem sela Dusina Armija BiH počela je ofenzivu na Busovaču, a i na Središnju Bosnu, pa se 26. siječnja 1993. uzima kao početak oružanog sukoba između HVO-a i Armije BiH na prostoru Središnje Bosne odakle se proširio i na druga miješana područja.

Tog dana su pripadnici 7. muslimanske brdske brigade ubili 10 muškaraca, devet Hrvata i jednog Srbina iz Zenice koji se sa ženom sklonio kod Hrvata u Dusinu. Hrvatske kuće u selu su u potpunosti opljačkane, uništene i spaljene.

Uz povike “Allahu ekber” pripadnici El Mudžahida i 7. muslimanske brigade Armije RBiH zarobili su pripadnike HVO-a i 40 civila, koji nisu očekivali napad od dojučerašnjeg saveznika .

Ubijeni su: Draženko Kegelj, Mladen Kegelj, Niko Kegelj, Stipo Kegelj, Vinko Kegelj, Pero Ljubičić, Augustin Radoš, Franjo Rajić, Zvonko Rajić i Vojo Stanišić.

Selo „Dusina“ je crni primjer nesankcioniranog, još i danas uspješna etničkog čišćenja, zato što se ni više od dva desetljeća poslije u to selo nije vratio nijedan Hrvat. . Međunarodna zajednica, politički i medijski moćnici to su prešutjeli, a bošnjačko vodstvo nisu nikad pritisnuli zbog toga.

Tog istog jutra, 26. siječnja 1993. napadnute su postrojbe Hrvatskog vijeća obrane u Kiseljaku prema Kaćunima kod Busovače, Vitezu, Novom Travniku i Uskoplju čime je zvanično otpočeo rat između Hrvata i Muslimana u BiH