ambrozija

Vrijeme je za uklanjanje ambrozije, treba ga raditi po pravilima

Mjesec srpanj je period intenzivnog vegetativnog rasta ambrozije, a time i njenog lakog uočavanja i prepoznavanja u okolišu.

To je, također, i vrijeme kada ambrozija još uvijek nije u cvatnji i kada se pristupa njenom uništavanju. Najefikasniji način suzbijanja ambrozije je direktno čupanje iz korijena dok je još mlada, posebno poslije kiše, na površinama gdje se javljaju pojedinačne biljke.

Kako navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) Zenica, mehanički tretman je posebno značajan na područjima gdje su razvijena naselja, zatim područjima oko stambenih i poslovnih objekata, rodilišta, škola, dječjih vrtića itd.

Kosidba i čupanje blizu korijena


U područjima koje imaju problem ekspanzivnog širenja ambrozije, osnovno opredjeljenje suzbijanja je fizičkim metodama, odnosno košenjem. Biljka se kosi prije cvjetanja najmanje pet centimetara iznad zemlje.

– Ako se ne kosi nisko, izrasta ponovno za 20 dana kao nova generacija ili kao retrovegetacija, koja je česta nakon košenja. U toku vegetacionog perioda, ambroziju je poželjno suzbijati višestrukim košenjem. Mehanički način uništavanja ambrozije je najteži, ali izgleda najučinkovitiji. Upotreba kemijskih sredstava za suzbijanje ambrozije uglavnom se veže za uzgoj poljoprivrednih kultura kada se ta sredstva primjenjuju uz suzbijanje i drugih korovskih biljnih vrsta, ističe Kasim Velić, rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja u INZ.


Ambrozija (fazanuša, fazanka, limundžik ili partizanka) je jednogodišnja biljka, visoka 100 do 150 centimetara, čije je porijeklo iz Sjeverne Amerike, odakle je u Europu uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena različitih poljoprivrednih kultura. Rasprostranjen je korov u BiH do te mjere da je u fokusu promatranja i istraživanja zakonodavnih, zdravstvenih i ekoloških institucija.


Razmnožava se sjemenom, a širi se posredstvom čovjeka i vjetrom. Ambrozija je kasnoproljetna i termofilna biljna vrsta, koja u našim uvjetima klija i niče krajem travnja i u svibnju, pri temperaturi od 20 do 22 Celzija.

Raste uz putove, duž vodotoka, željezničke pruge, nasipe, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, zapuštenim vrtovima i gradilištima. Najčešći je korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnjacima, vrlo je prilagodljiva, iznimno plodonosna i otporna biljka, kojoj pogoduje suha klima i otvoren okoliš.


Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je još prije četiri godine, tijekom 2018. godine proveo opsežna istraživanja na prisutnost ambrozije na prostoru Zeničko-dobojskog kantona, pri čemu je utvrđeno da je manjim ili većim intenzitetom prisutna u svim općinama kantona. Urađen je i letak-brošura “Mjere za sprečavanje širenja i uništavanje ambrozije” koja se može preuzeti na linku https://t.ly/v9pf, a koja se pravovremeno distribuira prema općinama/gradovima s opisom same biljke i svim bitnim informacijama vezanim za lakše prepoznavanje i uništavanje.


Štetnost po zdravlje ljudi


Polen ambrozije je jedan od najjačih poznatih alerganata. Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih bolesnika pokrene alergijsku reakciju. Kao manifestacija alergijskog stanja kod osjetljivih osoba može doći do crvenila očiju, suzenja i svraba očiju, zapušenja nosa, svraba nosa, kihanja, kašlja, piskanja u prsima, otežanog disanja, astme, kao i drugih alergijskih manifestacija, kao na primjer na koži i probavi.

– Veoma je važno naglasiti da takvi bolesnici imaju smanjenu radnu sposobnost ili djeca sposobnost učenja, smanjena im je koncentracija, nervozni su i uopćeno imaju smanjenu kvalitetu življenja. Prag koji izaziva alergijske reakcije je vrlo nizak-manji od 20 polenovih zrna po metru kubičnom zraka, dodaje Velić.


Radi pravovremene informacije INZ Zenica je tijekom 2020. godine nabavio i instalirao aparat, uzorkivač polena, koji hvata polen i spore (inhalatorni alergeni). Uzorkivač (klopka za polen) je postavljen u centru Zenice, na krov zgrade Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, na standardoj propisanoj visini, kako bi se dobio reprezentativan uzorak polena svih biljaka ispitivanog područja u svrhu dobivanja relevantnih podataka.

Cijeli ovaj period (siječanj-listopad) putem izvještaja i preporuka stanovništvo se redovito informira putem linka https://t.ly/toA8  o prisutnosti polena u zraku na ispitivanom području i to ne samo polena ambrozije nego i još 25 biljnih vrsta čiji polen može izazvati alergije kod osoba osjetljivih na polen.


Odlukom Vlade Federacije BiH iz 2011. godine propisane su mjere za sprječavanje širenja i uništavanje korovske biljne vrste ambrozije na površinama poljoprivrednog, građevinskog, šumskog i vodnog zemljišta.

Mjere su dužni provoditi vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta (njive, voćnjaci, vinogradi, vrtovi i bašte, livade i drugo) i zapuštenih površina poljoprivrednog zemljišta, vlasnici i korisnici šumskog zemljišta (šuma i lovišta); vlasnici i korisnici građevinskog zemljišta; subjekti koji upravljaju vodotocima i kanalima i površinama uz vodotoke i kanale; subjekti koji održavaju površine uz javne putove, ceste i željezničke pruge; subjekti koji upravljaju nacionalnim parkovima, parkovima, grobljima i drugim zelenim površinama, te vlasnici i korisnici zapuštenih zemljišnih površina pored putova, staza, kao i utrina, degradiranih pašnjaka, zapuštenih parkova, iskrčenih mjesta u šumama i drugo.

(Institut za zdravlje i sigurnost hrane)

Utjecaj polena ambrozije na zdravlje ljudi i mjere zaštite

Ambrozija (Ambrosia artemisiofolia) je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste od 1 do 1,5  metar. U našim krajevima cvjetanje počinje sredinom srpnja i traje do polovine listopada, s najvišom koncentracijom polena u drugoj polovini kolovoza i u rujnu.

Vrućina, vlaga i povjetarac pomažu širenju polena. Zbog svoje izuzetno velike reproduktivne moći, ali i dobre sposobnosti prilagođavanja novim uvjetima okoline, u Europi se veoma brzo i lako širi.  Ambrozija je tipičan korov nezaraslih, golih zemljišta, a nalazi se u zapuštenim vrtovima i dvorištima, kraj cesta i pruga, između nasada poljoprivrednih kultura, a nije je rijetkost vidjeti i u gradu. Jedna zrela biljka ambrozije ima oko 170.000 cvjetova i otpušta i do milijardu zrnaca polena. Polen ambrozije ima aerodinamične osobine i oblik kuglice s malim šiljcima na površini, a u sebi sadrži alergene bjelančevinaste strukture. Izrazito je pokretan, širi se na oko jedan kilometar, a vjetar ga može raznijeti i na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. U toku dana, koncentracija polena je najviša u zoru i prije podne, a smanjuje se nakon kiše.

Ambrozija je poznata po tome što može ozbiljno narušiti zdravlje i predstavlja jednu od najopasnijih alergenih biljaka na svijetu. Primijećen je povećan broj posjeta hitnoj pomoći, kao i povećan broj izostanaka s radnog mjesta i u školi u vrijeme visokih koncentracija polena ambrozije u zraku. Nespecifični agensi, kao što su SO2, NO2, CO,  uz djelovanje UV zraka izazivaju povećanu produkciju polena ambrozije i promjene kemijskog sastava jedinjenja koji su sastavni dijelovi polenovih zrna i time povećavaju broj alergogenih proteina. Ovom činjenicom se objašnjava utjecaj aerozagađenja na povećanje stope obolijevanja od alergijskih respiratornih bolesti (bolesti dišnih putova).

S obzirom da je polen ambrozije izrazito alergogen, koncentracija već od 20-30 zrnaca u 1m3 zraka ili 1000 zrnaca u prostoriji mogu, kod izrazito osjetljivih ljudi, izazvati alergijsku reakciju. Osobe koje imaju problema s alergijama imaju vrlo osjetljiv imunološki sustav koji burno reagira na polenska zrnca (alergen). Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih ljudi pokrene alergijsku reakciju. Karakteristični simptomi su osjećaj neprohodnosti i punoće nosa, svrbež u nosu, obilan vodenasti iscjedak, kihanje, kašalj, otežano disanje, zatim, crvenilo, svrbež i suzenje očiju, promjene na koži i u probavnom sustavu. Statistički podaci pokazuju da je među osobama alergičnim na polen biljaka, čak 75% alergično upravo na ambroziju.

S obzirom na to da meteorološki i aerobiološki parametri utječu na pojavu simptoma kod plućnih i srčanih bolesnika, važno je pravovremeno informiranje bolesnika o stanju u atmosferi i očekivanim meteorološkim uvjetima. U cilju preventivnog djelovanja, kroničnim bolesnicima i osobama koje su alergične na polen ambrozije preporučuje se da redovno prate izvještaje o koncentraciji polenskih alergena u zraku, dok se osobama koje imaju učestale alergijske reakcije preporučuje da se obrate ljekaru. Na području Federacije Bosne i Hercegovine, koncentracije polena ambrozije u zraku mjere Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru.

Prema podacima Centra za ekologiju i prirodne resurse “Akademik Sulejman Redžić“ u kolovozu i rujnu 2020. godine, kao i u mjesecu kolovozu ove godine, zabilježene su povećane koncentracije polena alergene biljke A.artemisiifolia L (Ambrozija). Zbog toga se osjetljivim grupama građana savjetuje da izbjegavaju područja gdje se nalaze veće livadske površine koje nisu uređene, da redovno održavaju higijenu tijela i odjeće, dovoljno dugo se odmaraju i održavaju optimalnu tjelesnu težinu, kao i da slobodno vrijeme koriste za relaksaciju i rekreaciju na planinama iznad 1000 m nadmorske visine, jer tamo nema zagađenja niti cvjetanja ambrozije. Boravak u šumskim ekosustavima, posebno tijekom ljetnog i ranog jesenjeg perioda, veliki je doprinos zaštiti cjelokupnog zdravlja.

Osim toga, u mjesecima s najvećom koncentracijom polena ambrozije (kraj kolovoza i rujan), osobama koje pate od alergije preporučuje se da:

  • smanje boravak na otvorenom prostoru, naročito u vrijeme kada su koncentracije polena ambrozije najviše (05.00-10.00h);
  • izbjegavaju boravak izvan kuće tijekom vjetrovitih dana;
  • boravak u prirodi planiraju za poslijepodnevne sate i navečer;
  • odjeću ne suše izvan kuće, jer se na njoj tijekom dana skupljaju zrnca polena;
  • po mogućnosti svaku večer prije spavanja operu kosu, jer se polenska zrnca sakupljaju i na vlasima kose;
  • izbjegavaju pušenje cigareta i boravak u zadimljenim, neprozračenim prostorijama;
  • izbjegavaju sprejeve protiv insekata i druge slične iritanse, jer pojačavaju simptome alergije;
  • godišnji odmor koriste u vrijeme kada su u mjestu stanovanja najviše koncentracije ovog polena;
  • izbjegavaju rad u bašti u vrijeme cvjetanja ambrozije i drugih alergenih biljaka.

Kao korovska biljka, koja se veoma teško suzbija, ambrozija nanosi i ogromnu štetu poljoprivredi. Konkurentna je gajenim usjevima i uzima im hranljive sastojke iz zemlje. To je još jedan razlog zašto se treba boriti protiv nje.

Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje:

  • mehaničke mjere (uništavanje ove biljke čupanjem ili košenjem prije perioda cvjetanja);
  • agrotehničke mjere suzbijanja korova (međuredno kultiviranje)
  • kemijske mjere (upotreba neselektivnih herbicida u ranim fazama rasta biljke).

Uklanjanje ambrozije vrši se u lipnju i srpnju, odnosno prije početka njenog cvjetanja, kako bi se izbjegla senzibilizacija na njen visokoalergeni polen, koji ima najveće koncentracije upravo u vrijeme cvjetanja. Kada su u pitanju mehaničke mjere, preporučuje se iščupati biljku zajedno s korjenom, uz obvezno korištenje zaštitnih maski (koje pokrivaju usta i nos) i rukavica (zbog mogućnosti oštećenja kože i pojave kontaktnog dermatitisa). Manje površine obrasle ambrozijom treba pokositi, i to prije cvjetanja, koseći travu na 5 cm od zemlje i niže. Ako se ne kosi nisko, biljka izrasta ponovo u roku od 20 dana. Borba protiv ambrozije se vodi i sađenjem djeteline, koja je jača i izdržljivija biljka, i na “svojoj” teritoriji ne dozvoljava ambroziji da poraste.

Za velike površine obrasle ambrozijom provode se kemijske i agrotehničke mjere od strane osoba koje su educirane za tu vrstu poslova.

«MS&WOOD» provodi akciju uklanjanja ambrozije

Bosanskohercegovačka industrija namještaja iz Fojnice „MS&WOOD“  (Majstori i drvo) četvrtu godinu za redom organizira uklanjanje ambrozije na području ove općine. „MS&WOOD“ je o vlastitom trošku uklonila ovu štetnu biljku uz glavnu prometnicu u dužini 15 kilometara od Fojnice do Fojničkog raskršća, odnosno do Kiseljaka. Read more