Svaki treći siromašni građanin BiH u 2009. bio je zaposlen, pokazuje izveštaj Svjetske banke. Siromašni radnici ujedno su i najbrojnija grupa onih koji žive u bijedi, a prema podacima Agencije za statistiku BiH, jedan hranitelj obitelji izdržava dvoje-troje ukućana. Sedam od deset siromašnih živi u domaćinstvima na čijem su čelu osobe koje nemaju više od osnovnog obrazovanja. Ti izdržavani članovi obitelji troše osam posto manje od onih čiji domaćin ima srednju školu, a za četvrinu manje od onih koje izdržavaju zaposleni sa višom stručnom spremom.
Na sve to standard stanovništva posljednjih mjeseci pada jer je i „statistička“ prosječna plaća na nizbrdici. Tako je radnik u prerađivačkoj industriji u RS u kolovozu mjesečno u prosjeku zaradio 551 KM, što je manje za 18 KM manje nego u srpnju. S tim iznosom nije mogao prehraniti obitelj jer je samo za mjesečne troškove hrane četvoročlane obitelji potrebno oko 590 KM. Da napuni cijelu potrošačku korpu od 1.639 KM morao bi da osigurat tri svoje plaće. U udruženjima potrošača kažu da se kod nas, kao i u svim sirotinjskim zemljama, umijeće preživljavanja svodi na zaduživanje i minimalno zadovoljenje potreba. Kupuje se jeftinija, a zasitnija hrana. Najviše se troši brašno, kruh i tjestenina. Za mlijeko se nekako nađe, ali trošimo duplo manje mesa nego stanovništvo u Europskoj uniji. U odnosu na njih domaće stanovništvo jede i 20 posto manje voća. – Samo na troškove stanovanja odlazi 18,8 posto kućnog proračuna, a 36,24 posto na hranu. Iako je prosječna plaća u RS 785 KM, kada se ona posmatra posebno po sektorima, slika je sasvim drugačija – tvrdi tajnik Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović. On kaže kako cijene u RS za sada miruju, ali se ni životni standard ne pomjera nabolje. – Dok god ne pokrenemo gospodarstvo i dok se ne počnu otvarati radna mjesta boljoj kupovnoj moći ne možemo se nadati – poručuje on. Iz Udruženja potrošača BiH upozoravaju da u BiH 18 posto građana BiH živi sa tri marke dnevno, za šta se može kupiti kruh i mlijeko. Predsjednik Udruženja Mesud Lakota kaže kako onda ne čudi što je većina obitelji zadužena do guše, a kredite podiže kako bi preživjeli. U prilog tome govore i podaci Svjetske banke – skoro 74 posto domaćinstava koja su bila zadužena koristilo je najmanje petinu svog dohotka za vraćanje duga. Čak 59 posto za servisiranje dugova trošilo je više od 30 posto primanja. Životni standard u posljednjih pet godina nije se pomjerio ni za centimetar jer je i 2005, kao i danas, za zadovoljenje potreba jedne četveročlane obitelji bilo potrebno dvije do dvije i pol plaće. Lakota tvrdi da realno lošije živimo nego lani. – Međutim, i to se računa prema statističkim podacima, po kojima je trenutna plaća u BiH 800 KM, ali treba imati na umu da armija ljudi radi kod privatnika za 400 KM. Samo 17 posto mladih radi, a polovica umirovljenika mjesečno primi oko 290 KM. Ako samo jedna osoba u domaćinstvu ima primanja, onda je situacija katastrofalna – upozorava Lakota. Inače, mladi umjesto da rade, sjede kući, a izdržavaju ih roditelji – stopa nezaposlenosti najproduktivnijih u dobi između 25 i 49 godina je poražavajućih 25 posto. On dodaje da se mnoge obitelji „drže“ zahvaljujući rodbini u inozemstvu koja im šalju novac.
(ABCportal.info)