Vijesti iz BiH

Svaki 12. građanin u BiH legalno naoružan

Neusaglašeni zakoni na razini BiH o nabavljanju, korištenju i posjedovanju oružja, a prema posljednjem popisu stanovnštva statistika govori da je svaki 12. građanin legalno naoružan.

Prošli tjedan se u Visokom dogodio nesretan slučaj gdje je maloljetni dječak, igrajući se očevom lovačkom puškom ustrijelio svog, također, maloljetnog brata što je, kako su sugovornici rekli za Klix.ba, povod da se stavi do znanja da oružje nije igračka i da to uvijek treba biti u podsvijesti svakoga tko ga posjeduje. Ovakvi slučajevi se ne događaju često, govori pravni stručnjak i odvjetnik Almin Dautbegović, ali dodao je i kako je to nešto što se nikada u našem društvu neće iskorijeniti prije svega  zbog toga što roditelji, ali i sve osobe koje posjeduju oružje nisu svjesni koliko je opasno njegovo neadekvatno odlaganje.

“Potrebno je naglasiti da nitko ne smije držati oružje na vidljivom mjestu, posebno ukoliko u kući ima djece. Tada treba reagirati upravo suprotno i sakriti ga, a prije toga isprazniti da u njemu nema streljiva. To nije karakterističan slučaj samo za BiH u svim državama svijeta se događaju ovakvi nesretni slučajevi. To je nešto što se događa, ali i nastavit će se događati, jer se ne može taj problem iskorijeniti upravo zbog gore navedenog”, istaknuo je Dautbegović.

Zakonom o nabavci i posjedovanju oružja su propisani načini njegove uporabe, ali i čuvanja, međutim, riječ je o nekom minimumu, kako je naglasio Dautbegović i dodao da je sve prepušteno savjesti roditelja, odnosno, osobe koja ga posjeduje. “Ukoliko dođe do tragičnog slučaja, vlasnik će biti sankcioniran počevši od toga da neće imati dozvolu za nošenje oružja i ukoliko se uzme u obzir da je riječ o kaznenom djelu s tim u vezi će biti i neka vrsta kaznene odgovornosti. Naravno, to ne mora nužno značiti da je riječ o zatvoru, ali pravna vrsta odgovornosti ga neće zaobići. S druge strane, imate i onu, prema mom mišljenju i težu vrstu kazne, a to je savjest i činjenica da je ubijeno dijete ili bliži član obiteljji, zbog nepažnje i ostavljanja oružja na vidljivim mjestima”, pojasnio je Dautbegović.

Novi Zakon o nabavljanju, nošenju i držanju streljiva SŽ usvojen je prošle godine, a jedna od glavnih razlika u odnosu na stari je provođenje praktične obuke za sve građane koji žele posjedovati oružje. Bez toga nije moguće izdati odobrenje za nabavku oružja građanima koji su podnijeli zahtjev i ispunjavaju zakonom propisane uvjete.  Prošle godine u Srednjobosanskoj županiji su zabilježena dva slučaja samoranjavanja vatrenim oružjem. “U veljači prošle godine u mjestu Podbarevo kod Jajca osoba D.C. rođen (1965) zadobio je tjelesne ozljede samoranjavanjem lovačkom puškom. A krajem prošle godine, točnije, 15. prosinca u Bugojnu osoba H.M. (1982) došlo je do samoranjavanja pištoljem. U ovakvim slučajevima, službenici policije poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje na dokumentiranju i dokazivanju takvih djela, u suradnji sa nadležnim županijskim tužiteljstvom, a predmetna oružja se oduzimaju”, rekao je za Klix Hasan Hodžić, glasnogovornik MUP-a SBŽ.

Hodžić je pojasnio kako oružje može posjedovati čovjek koji je mentalno sposoban za to, nije povezan s kriminalom i kazneno gonjen. “Da bi se fizičkoj osobi odobrila nabavka vatrenog oružja, uključujući i lovačko oružje, potrebno je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavku oružja nadležnoj policijskoj stanici. U Zakonu o nabavci, držanju i nošenju oružja i streljiva SBŽ su propisani opći i posebni uvjeti za nabavku oružja i streljiva, kao i sve druge procedure u vezi s tim”, naglasio je Hasan Hodžić, glasnogovornik MUP-a SBŽ. S obzirom na to da svaka županija u Federaciji BiH ima vlastiti Zakon o nabavci, nošenju i držanju oružja, zastupnik SDP-a u HNŽ Aner Žuljević rekao je kako je u HNŽ-u Zakonom o oružju i streljivu propisano da pojedinac legalno posjeduje 12 komada vatrenog oružja, pet pištolja i sedam lovačkih pušaka. 

Žuljević je između ostalog pojasnio kako službeni podaci govore da je svaki 12. stanovnik BiH legalno naoružan ukoliko se uzmu u obzir podaci iz posljednjeg popisa stanovništva. “Tako je sad omogućeno da četveročlana obitelj iz HNŽ-a može legalno posjedovati 48 komada oružja, što je jasno jedna velika opasnost za postratno društvo”, naveo je Žuljević. Ipak, koliko god djelovalo neuređeno i neusaglašeno, sugovornici su istaknuli kako je u našoj državi opet postoji procedura ukoliko želiš posjedovati oružje. Kao primjer, naveli su SAD gdje tamošnji stanovnici mogu nabaviti bilo koju vrstu oružja samim tim što samo odu u trgovinu i uz osobni dokument i novac dobije ono što želi.

Sociolog Jusuf Žiga je prokomentirao prošlotjedni slučaj ranjavanja koje je proizašlo iz dječije “igre”, te pojasnio kako svaka osoba koja posjeduje oružje, a posebno roditelj, mora pokušati svesti na najmanju razinu rizik da djeca dođu do oružja. “Dijete je samo po sebi znatiželjno i nesvjesno opasnosti i posebno nije obučeno kako da rukuje bilo kojom vrstom naoružanja.

U takvim slučajevima roditeljska odgovornost je nezamjeniva i usporedivo najveća”, rekao je Žiga i dodao: “Društvo bi generalno trebalo zauzimati sasvim drugi stav kako ne bi došlo do zlouporabe oružja, dakle, trebalo bi se ići u smijeru prevencije, a ne praćenja vrijednosti koje nam donosi Zapad. Važno je istaknuti da su pogotovo ugrožena djeca u obitelji koja posjeduje naoružanje”. Posebno je naglasio da je sama činjenica da brat upuca brata u bilo kojim okolnostima užasavajuća, a posebno ukoliko se uzme u obzir da je posljedica svega toga neprimjereno odlaganje oružja.

vecernji.ba

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend