Vijesti iz BiH

Svaka četvrta osoba radi posao za koji nije školovana

Dva najveća problema mladih osoba u BiH su nekvalitetno obrazovanje i velika stopa nezaposlenosti. Svjesni smo da se BiH suočava s posljedicama konfliktne povijesti, ali najviše ispaštaju mladi i djeca. Dovode se u tu situaciju da su često marginalizirani.

 

BiH svoj sustav treba prilagoditi mladima i rješavanju njihovih problema, rekla je Medina Mujić, magistrica komunikacijskih znanosti za odnose s javnošću, na jučerašnjoj X-Press zasjedanju Fondacije CURE i Helsinškog parlamenta građana Banja Luke o temi “Tretman mladih osoba u BiH u usporedbi s tretmanom mladih u zemljama EU-a”.
Egzistencija

Na zasjedanju je istaknuto kako svaka četvrta osoba u BiH radi posao za koji nije školovana ili posao koji ne želi jer je to jedina mogućnost da osigura sebi egzistenciju. – U zemljama EU-a mladi imaju veće šanse. Tijekom studiranja imaju praksu ili već rade, a po završetku fakulteta, pogotovo magistri i doktori znanosti, imaju osiguran posao. Kod nas to nije slučaj, jer studenti čak nemaju ni redovitu praksu, a kamoli posao, dodala je Mujić. Pristupom u EU mladi neće dobiti samo slobodu kretanja, već će biti u mogućnosti studirati i raditi u zemljama EU-a, što je svakako pozitivno, istaknuto je na zasjedanju. – Nažalost, mladi u BiH su deprimirani, nisu motivirani i nemaju ciljeva kojima teže. Dosta mladih je na zavodu za zapošljavanje, ne samo onih sa srednjom stručnom spremom, već i onih koji su diplomirali, a imamo i magistre i doktore znanosti. Zbog toga mladih nema na skupovima i prosvjedima, i njihov glas se skoro više i ne čuje, kazala je Mujić.
Pasivnost
Na zasjedanju je istaknuto kako je potreban veći angažman mladih u svim sferama društva kako bi došlo do promjena. – Problem s kojim se suočavamo je i nepostojanje transfera znanja sa starijih kolega na mlađe. Sutra ćemo imati masu ljudi koji nemaju radno iskustvo zbog loše ekonomske situacije i nepostojanja strategije koja bi trebala promovirati mlade ljude i pružiti im priliku da rade ono što žele, rekla je Vedrana Frašto iz Fondacije CURE. Frašto je istaknula kako mediji imaju vrlo bitno ulogu u cjelokupnom procesu jer prenose poruku javnosti i institucijama vlasti. – Jako je bitno da mediji rade na tome da se mladi ljude osvijeste i angažiraju jer su nam potrebni mladi koji će biti pokretači promjena u bh. društvu. I vrlo je bitno istražiti zašto su mladi pasivni, kakve poruke im šalje sustav? Je li poruka ta da će uspjeti samo ako odu izvan BiH?, dodala je Frašto.

(DL)

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend