Zanimljivosti

Što je ‘meteorološka bomba’ i stiže li ledeno doba?

“Sa stručnog gledišta, nema nikakvih naznaka globalnog zahlađenja ili kako se voli reći – mini ledenog doba. Dapače, tri zadnje godine bile su među toplijima otkako se provode mjerenja”, kaže za Net.hr klimatolog Krešo Pandžić koji smatra da se izraz “mini ledeno doba” kao i “meteorološka bomba” koriste s mnogo senzacionalizma.

 

Zimsku oluju koja je ovih dana zahvatila istok Sjedinjenih Američkih Država pospješila je i pojačala pojava koju su strani mediji nazvali “weather bomb” ili “bomb cyclone”, a za koju su u nas korišteni izrazi “meteorološka bomba” ili “ciklonska bomba”. Najjednostavnije rečeno, to je pojava kada tlak zraka u središtu oluje u 24 sata padne za najmanje 24 milibara i izazove snažne olujne vjetrove. Ugledni hrvatski klimatolog i zamjenik ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) dr.sc. Kreše Pandžića, je ironično, uz smješak, kazao da za taj izraz nikada nije čuo. Potom je ozbiljnije pojasnio da izraz “meteorološka bomba” ima bombastičan i senzacionalistički prizvuk te da nije prihvatljiv stručni izraz.

“Ne zamarajte se tim izrazom…”

“Postoje određeni indeksi cirkulacije koji se spominju u vezi s relativno ekstremnim vremenom. Znači, postoje valna visinska strujanja koja ponekad imaju određenu prosječnu brzinu, a katkad mogu zastati. Ta se situacija naziva “blocking”. Kada se neko područje nađe na jednoj strani tog ciklonalnog vrtloga onda tamo bude relativno toplije, a na drugoj relativno hladnije. Ta se pojava može povezati s globalnom atmosferskom cirkulacijom i ti “blockinzi” mogu trajati neko vrijeme, u nekim ekstremnim slučajevima i po nekoliko mjeseci. Mogli bi, dakle, govoriti o tome, ali nikako o nekakvoj meteorološkoj bombi”, kazao je dr. Pandžić za Net.hr.

I ranije hladne zime u SAD povezivalo se, kaže Pandžić, s tzv. arktičkim indeksom cirkulacije. “To su strujanja hemisferskih razmjera koja u principu utječu na lokalno vrijeme. Sada se to događa u SAD-u, a lani smo imali sličnu situaciju u istočnoj Europi i zapadnoj Aziji.

Iz godine u godinu to se mijenja, ali nije ništa neobično. Iako su klimatski scenariji predviđali određeni broj hladnih valova, zadnjih deset-dvadest zima sve su toplija od uobičajenih prosjeka. Uostalom, kao i ljeta”, objašnjava Pandžić sugerirajući nam da se uopće ne zamaramo izrazom “meteorološka bomba”.

Struci je problematično mini ledeno doba

Također se pokušavaju dati različiti nazivi ciklonama po uzoru na tropske ciklone: tajfuni, harikeni, willy-willies… Pandžić pojašnjava kako je priroda tih procesa različita. “Tropski cikloni su intenzivniji: zauzimaju manji prostor, prepoznatljivi su kao pojedinačne pojave, godišnje ih ima pedesetak i lako ih je pratiti jer su vidljiviji. Stoga se postavlja pitanje ima li uopće smisla imenovanje svih izvantropskih atmosferskih poremećaja”, kaže Pandžić dodajući da ih se može klasificirati po kategorijama s obzirom na njihov učinak po okoliš. Na sličan način Pandžić govori o još jednom, u zadnje vrijeme opet medijski dosta forsiranom izrazu – mini ledenom dobu.

“Sa stajališta struke problematično je što uopće znači mini ledeno doba. Ako se govori o ledenim dobima, onda se misli na globalnu skalu na kojoj su bila ledena i međuledena doba. Činjenica jest da se u Srednjem vijeku pojavilo mini ledeno doba, ali koliko je poznato samo na području Europe. Dakle, nije riječ o globalnom nego o regionalnom procesu, pa se u stručnoj terminologiji ne može govoriti o mini ledenom dobu nego o anomaliji koja ima neke svoje kvaziperiodične cikluse. Mi ne znamo hoće li se pojaviti svakih 500 ili tisuću godina, to je teško reći. No, trenutno nema nikakvih naznaka da se nešto takvo doista događa, niti globalno, a ni lokalno”, kazao je Pandžić za Net.hr.

“Nema naznaka globalnog zahlađenja”

On kaže kako se iz raznih izvješća o praćenju globalnih promjena iz godine u godinu vidi da prevladavaju tople anomalije. “Sa stručnog gledišta, nema nikakvih naznaka globalnog zahlađenja ili kako se voli reći – mini ledenog doba. Dapače, tri zadnje godine bile su među toplijima otkako se provode mjerenja. Ako uopće govorimo o pojavi ledenog i međuledenog doba, treba znati da su to pojave koje se događaju na velikoj vremenskoj skali. Govorimo, dakle, o recentnom zatopljenju reda veličine desetak do sto godina, dok su pojave ledenog doba na ljestvici od deset tisuća do stotinu tisuća godina. Znate, što se tiče mini ledenog doba, a i meteorološke bombe tu ima jako puno senzacionalizma”, zaključio je klimatolog Pandžić.

(dnevnik.ba)

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend