Vijesti iz BiH

Spriječite sunčanicu i toplotni udar

U povodu dolaska ljetnih vrućina i najave toplinskog vala na našim prostorima, Zavod za javno zdravstvo donio je niz preporuka za građane kako da se zaštite od sunčanica i toplotnog udara uslijed djelovanja visokih temperatura zraka.

Sunčanica i toplotni udar nastaju zbog poremećaja termoregulacije, uslijed direktnog prekomjernog izlaganja suncu. Tokom ljetnih vrućina česte pojave su i toplotni osip, toplotni grčevi, toplotna slabost i toplotna iscrpljenost. Toplotni udar, može da nastane ne samo od prekomjernog izlaganju sunčevim zracima nego i i uslijed pregrijanog vazduha, pogotovu kod radnika koji rade u pekari, kuhinji, kraj visokih peći, ali i u pregrijanom autu, javnom prevozu, čak i stanu. Toplotni udar je stanje kada se tijelo pregrije u relativno kratkom vremenskom intervalu. Nastaje naglo, uslijed prekomernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Simptomi su tjelesna temperatura viša od 41 stepen i opća slabost, topla i suha koža bez znojenja, ubrzan puls i disanje, pad krvnog pritiska i poremećaj srčanog rada. Sunčanica je toplotni udar, koji nastaje pri prekomjernom izlaganju tijela sunčevoj svjetlosti. Počinje jakom glavoboljom i porastom tjelesne temperature, koja se u našoj glavi povećava, zbog utjecaja sunca. Koža tijela je suha, uz stalno povećanje tjelesne temperature. Često se mogu javiti pospanost i vrtoglavica, zbog povećanog znojenja, zujanje, ili krakotrajni gubitak sluha. Kod mladih koji se dugo sunčaju na bazenu česti simptomi su i umor i malaksalost, a kod starijih i gubitak svijesti. Preporuke u cilju izbjegavanja oštećenja zdravlja toplinom se posebno odnose na starije osobe, djecu, trudnice i bolesnike oboljele od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih, šećerne bolesti i drugih kroničnih bolesti. Potrebno se pridržavati preporuka: Ne izlagati se vrućini, izbjegavati boravke na otvorenom u najtoplijem dijelu dana od 10 – 17 sati, izbjegavati naporan fizički rad. Nositi laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. Dobro je rashladiti tijelo tuširanjem ili se kupati u mlakoj vodi. Pijte dnevno 2 l tekućine bilo u obliku vode ili u obliku supa, čajeva, izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Jedite češće, a manje obroke, izbjegavati prženu, zasoljenu i masnu hranu i hranu bogatu bjelančevinama. Uzimajte više sezonskog voća i povrća. Osigurajte da dnevna temperatura u prostorijama ne prelazi 30 stupnjeva, zatvorite vrata i prozore zbog ulaska topline u prostorije. Ukoliko imate neku od kroničnih bolesti i uzimate lijekove, budite oprezni i provjerite s ljekarom, mogući utjecaj topline na djelovanje lijekova i moguće pogoršanje bolesti. Važno je pridržavati se preporuka zdravstvenih ustanova cijelo vrijeme trajanja vrućina. Ukoliko se pojavi glavobolja, mučnina, vrtoglavica, povraćanje, znak su uzbune posebno za kronične bolesnike, starije osobe, te je potrebno javiti se svom ljekaru. Pomoć kod sunčanice je da se sklonite sa sunca, ako je moguće otići u klimatizovanu prostoriju, ili bar u zamračenu i dobro provjetrenu sobu. Istuširajte se mlakom vodom i pijte tečnosti čaj, sok ili običnu vodu. Tečnost ne treba davati odjednom u velikoj količini, već češće po manje. Ako tegobe se nastave i pogoršavaju se, potrebno je javiti se ljekaru, preporučuju iz Zavoda za javnu zdravstvo.  
(Fena)

 

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend