Zanimljivosti

Spriječite bol u leđima

Bol u leđima najčešća je bolest današnjice i po statistikama u SAD-u uz migrenu najčešći razlog izostanka s radnog mjesta.

To je bolest s kojom će se 80 posto ljudi susresti barem jednom u životu, tako da se tu radi o nečemu što čeka skoro svakoga od nas.
Bol ne bira godine

“Različiti su uzročnici u pitanju”, kaže naš sugovornik dipl. fizioterapeut Hrvoje Šarac dodajući kako do problema bolova u leđima mogu dovesti degeneracija kralježaka, tjelesna težina, ozljede, slaba muskulatura, infekcije, pa čak i tumori mogu uzrokovati bolove u leđima. “Nekad su statistike govorile da je najčešća dob kada se ljudi susreću s bolovima u leđima između 40. i 50. godine, međutim, ta granica se značajno spustila tako da danas podaci govore da se radi o dobi između 20. i 50. godine života. Što se tiče simptoma, bol u leđima je simptom sam po sebi, međutim, mogu biti prisutne različite manifestacije bolesti kao što je trnjenje niz nogu uzrokovano kompresijom živca koji je inervira, bol u području kuka, slabost u jednoj ili obje noge, nemogućnost savijanja stopala u nekoj kasnijoj fazi itd.”, ističe Šarac. Često smo skloni razmišljanju da pogrešni pokreti pri radu (kao npr. dizanje tereta) mogu biti najčešći uzroci bolesti. “Pacijenti često opisuju da je upravo pogrešan pokret uzrokovao bol u leđima, međutim, tu se najčešće radi o kumulativnoj ozljedi nekog od mišića leđa, dakle, česti nepravilni pokreti i kralježnica je u situaciji kada je slabi mišići više ne mogu štititi tako da jednom mora doći do trenutka jake boli ili ukočenja i “pogrešan pokret” je jedini kojeg se pacijent sjeća i njega smatra krivim za bol”, objašnjava Šarac. Nadalje naglašava da uz “pogrešne pokrete” koji su često u biti bezazleni za leđa, u smislu da se lako liječe, s druge strane, postoje različite ozbiljnije bolesti kao što je oštećenje ili potpuna ruptura intervertebralnog diska. “Dalje imamo spinalnu stenozu koja nastaje zbog degenerativnih procesa kralježnice i tu se konkretno radi o suženju kralježničkog kanala kroz koji prolaze korijeni živaca i kralježnička moždina”, nastavlja Šarac.
“Nestabilnost koja nastaje degenerativnim promjenama na kralježnici uzrokuje i spondilolistezu, odnosno klizanje kralješka naprijed u odnosu na susjedni kralježak što s daljnjim mehanizmom također izaziva bolove u leđima.” Nabrojani uzročnici, kako ističe Šarac, samo su neki od najčešćih razloga zašto se susrećemo s bolovima u leđima tako da je najbolje na vrijeme djelovati i otkloniti bolove u što ranijoj fazi.

Sjedilačka bolest

Prema njegovom mišljenju, pretjerana fizička aktivnost, odnosno neaktivnost mogu utjecati na bol. “Neaktivnost, sjedilački način života jedan je od glavnih uzroka zašto je bol u leđima postala tako čest problem. Pojava tehnologije je ljude ‘zalijepila’ za stolice. Ako čovjek dugo sjedi, najčešće nepravilno sjedi, trbušna i leđna muskulatura slabi, ako tu dodamo da se ljudi sve manje kreću i samim tim dobivaju na kilogramima, pojava boli u leđima je neizbježna. Pretjerana fizička aktivnost, povoljna je za onoga tko redovito ‘pretjeruje’, ali za osobe koje su češće neaktivne, pa se povremeno pretjerano aktiviraju može doći, kako do bilo koje ozljede muskulo-skeletnog sustava, tako i do ozljeda i bolova u leđima”, ističe on. Nadalje dodaje da se bolest leđa ne smatra profesionalnom bolešću, ali sigurno da su joj skloniji svi oni koji na poslu često dižu teške terete ili više sati dnevno provode u istom položaju. “Najčešći pacijenti su upravo oni koji tijekom dana dugo sjede i koji nose teške terete, ali ipak bolest leđa nije klasificirana kao profesionalno oboljenje”, naglašava, a što se tiče genetske predispozicije, kao kod većine bolesti, tako i kod bolesti leđa nasljedni čimbenik ima svoju ulogu. “Brojne studije su pokazale da kronična bol u leđima ima jaku povezanost s genetikom. Na Sveučilištu Utah u SAD-u urađeno istraživanje objavljeno u magazinu “ The Journal of Bone” pokazalo je da smo čak do 4 puta skloniji kroničnoj boli u leđima ako u obitelji imamo nekoga s istim problemom”, kaže naš sugovornik. Kada osjetimo bol u leđima, pogotovo ako je jaka, Šarac savjetuje uzimanje nekog analgetika i umjeren odmor.
“Jako je bitno paziti na pokrete u bolnim situacijama. Ne smiju biti nagli, trebaju se izbjegavati svi pokreti potencijalno bolni za leđa. Mora se paziti na ustajanje iz ležećeg položaja. Okrenuti se na bok, noge spustiti niz krevet i rukama se potpomoći i uspraviti. Izbjegavati duže sjedenje, ali ako ga je nemoguće izbjeći, onda koristiti potporu za donji dio leđa, kao jastuk ili nešto slično. Nikako se saginjati i podizati teške predmete i ignorirati bol misleći da će proći sama od sebe”, kaže te nastavlja kako u trenucima boli moramo pružiti našem tijelu mogućnost da se odmori, opusti i na taj način bolovi u leđima često znaju nestati. “Ako su bolovi jači i traju nekoliko dana, onda je bitno zatražiti liječničku pomoć”, izričit je Šarac.

Vježbe za bolna leđa

“Ako su bolovi tako intenzivni da osoba mora uzeti lijekove, u našoj ordinaciji ne preporučujemo izvođenje vježbi u akutnoj fazi već nakon terapije i prestanka bolova izrađujemo individualni program vježbi za svakog pacijenta ovisno o njegovom stanju. Ako su bolovi manjeg intenziteta, postoje neke vježbe koje se mogu izvoditi i rade se u ležećem položaju na leđima ili na trbuhu. Naveo bih dvije koje su se često pokazale kao korisne za ublažavanje manjih bolova u leđima. Ležeći na trbuhu osloniti se na dlanove, podignuti trup, bez dizanja zdjelice i glavu zabaciti unatrag koliko je moguće i u tom položaju ostati 5-6 sekundi, relaksirati se i vježbu ponoviti 10 puta. Druga vježba se izvodi ležeći na leđima. Saviti koljena, obuhvatiti ih objema rukama i povući prema prsima. Zadržati položaj 5-6 sekundi, odmoriti se i ponoviti 10 puta. Moram napomenuti da ove vježbe jesu dobre i korisne, ali s druge strane ne odgovaraju svima jer ne postoje vježbe koje odgovaraju apsolutno svima zato je bitno tražiti savjet stručnjaka i dobiti program vježbi prilagođen potrebama pojedinca”, kaže naš sugovornik.

Akupunktura dodatna metoda liječenja

Na upit preporučuje li se alternativna medicina kod bolnih leđa, kao što je npr. akupunktura, Šarac odgovara: “Akupunktura se pokazala kao solidan dodatak klasičnom konzervativnom liječenju bolova u leđima, preporučena od liječnika zapadnjačke medicine, međutim, istraživanje provedeno na Sveučilištu u Bochumu 2007. godine pokazalo je zanimljive rezultate liječenja samo akupunkturom. Skupina pacijenata je liječena 6 mjeseci i polovica je bila zadovoljna ili jako zadovoljna rezultatima tako da istraživanje na kraju potvrđuje njezinu dobru ulogu dodatne metode liječenja kroničnih bolova u leđima.”

 

(DL)

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend