Vijesti iz BiH

Smanjena proizvodnja kornišona u BiH, izvoznici nadoknađuju lanjsku štetu

Zbog brojnih problema s kojima su se susreli, bh. proizvođači i izvoznici kornišona prošle godine zapali su u veoma težak položaj, a stotine tona ove vrste krastavca završilo je u smeću. Ove godine stanje je znatno drugačije, izvoz u zemlje Evropske unije protiče bez problema, a izvoznici od aktuelne sezone očekuju pozitivan ishod koji bi u određenoj mjeri trebao namiriti lanjske gubitke.

Prošlogodišnja hiperprodukcija bh. kornišona, ali i nekonkurentnost na prezasićenom evropskom tržištu dovele su do toga da je na stotine tona ove vrste krastavca bilo potrebno uništiti, jer svoj put do evropskog kupca nisu mogle ostvariti.

Ugovorima obavezani, u veoma teškom stanju, otkupljivači su svoje obaveze morali izmiriti prema uzgajivačima, što je na kraju sezone rezultiralo gubicima.

Reorganizacija poslovanja uz istu otkupnu cijenu

Kako se isti scenarij ove godine ne bi ponovio, otkupljivači, odnosno izvoznici su morali pristupiti reorganizaciji načina poslovanja, a uzgajivači smanjiti proizvodnju kornišona.

“Prošlogodišnji problem se ogleda u loše ugovorenim poslovima i količinama krastavaca. Ove godine imamo znatno bolje ugovorene poslove, odnosno znatno sigurnije kupce, te se otkup i plasman obavljaju nesmetano. Količine koje se dnevno uberu odmah se i izvezu, a nikakv zastoj ne postoji, jer imamo standardno dobar kvalitet našeg krastavca”, kazao je za Klix.ba sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović.

Kada je riječ o otkupnoj cijeni, ona je ostala ista kao i prošle godine te otkupljivači za prvu klasu kornišona izdvajaju 1,20 KM, druga se kreće od 55 do 65 feninga, dok je za treću utvrđena cijena od 15 do 20 feninga po kilogramu.
“Što se tiče tehnologije uzgoja na špaliru i po sistemu kap po kap navodnjavanja te programa zaštite, naši proizvođači su uvježbani i educirani, tako da je najviše zastupljena prva klasa, dok treće skoro da i nema, odnosno zastupljena je u vrlo malim količinama”, istakao je Selimović.

U proizvodnji prednjače Živinice

U proizvodnji kornišona na području naše zemlje i dalje prednjači Tuzlanski kanton, a vodeća je opština Živinice u kojoj se godišnje proizvede više od dvije hiljade tona.

Rezultat toga je i postojanje edukativnog centra u kojem je educirano više od 1.500 porodica koje danas slove za najuspješnje proizvođače kornišona u BiH, gdje prinosi dostižu i do deset tona po jednom dulumu.

Upravo na području ove općine već 17 godina djeluje kompanija Agrona koja se bavi organizacijom primarne proizvodnje te otkupom voća i povrća na području naše zemlje.

U težoj situaciji do prošle godine nije bila.

Na osnovu otkupa kornišona ova firma je saradnju u 2016. godini ostvarila sa više od 2.220 kooperanata.

Cilj je bio uspostaviti jednu od najvećih proizvodnji na regionalnom nivou, međutim zbog već spomenutih problema, umjesto širenja Agrona je zabilježila velike gubitke.

Naime, prisiljeni su bili baciti blizu 1.300 tona kornišona, što predstavlja gubitak u finansijskom smislu od 1,5 miliona KM.

“Mi smo prošle godine uzeli sav krastavac koji smo i isplatili našim kooperantima. To je bio jedan problem koji će nas uvući godinu do dvije, jer je vrlo teško popuniti veliku rupu na poslovanju”, rekao je za Klix.ba izvršni direktor Agrone Fahrudin Delibajrić.

Vođeni iskustvima od ranije, menadžment ove firme ove godine projektovano je išao u smanjenje proizvodnje, pa je tako Agrona u sezoni 2017. sklopila ugovor sa blizu hiljadu kooperanata iz naše zemlje.

“Ove godine planiran je otkup blizu tri hiljade tona kornišona, a po dinamici isporuke on se približno ispunjava. Možemo očekivati da će plan biti približno ispunjen, a da će, gledajući tržišno, biti mnogo bolje, jer ćemo praktično sve količine uspješno realizirati na samom tržištu”, dodao je Delibajrić, naglasivši da je dosad na tržište izvezeno blizu hiljadu tona.

Maćehinski odnos države

S obzirom na kvalitet, BiH može ostvariti veliku dobit plasmanom kornišona na evropsko tržište, međutim kočnica je i dalje u podsticajnoj politici koja skoro pa da i ne postoji.

“Mi ove godine na TK imamo smanjene podsticaje. Oni su se kretali od 10 feninga po kilogramu za proizvođače, prošle godine je to iznosilo sedam, a ove pet feninga. Nešto što možemo da prodamo, jer pravimo kvalitetno i sa čime smo na tržištu postali prepoznatljivi, naša ministarstva i vlade bukvalno smanjuju i umanjuju konkurentnost na evropskom tržištu. To je neshvatljivo”, ističe Selimović.

On problem vidi i u nepostojanju strategije za izvozne poljoprivredne kulture kao što su krastavac, šljiva i malina.
“Vlada FBiH bi konačno trebala da uradi strategiju kako podržati te kulture, jer je to proizvodnja koja je u cijelosti namijenjena za izvoz. Manjkavost takvih strategija upravo su rezultat dešavanja sa malinama ove, a s krastavcima prošle godine”, smatra Selimović.

Inače, u prošloj godini BiH je od izvoza blizu 15.000 tona krastavca ostvarila zaradu od skoro 14,5 miliona maraka.

(Business magazin)

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend