Savjeti za zdravo ljeto: Oblačite laganu, široku odjeću i povećajte unos tekućine

Iako je ljeto počelo s kišnim danima, pred nama su dva mjeseca koji bi ipak trebali donijeti mnogo sunčanih i vrelih dana, pa su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice pripremili set preporuka, savjeta i instrukcija kako da ljeto koje je pred nama provedete zdravo i sigurno.

Bez obzira koliko dobro podnosite ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtijeva promjene načina života, od prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti. Ovo se posebno odnosi na starije osobe, kronične bolesnike, dojenčad, te malu djecu.

Visoke temperature, pojačano znojenje, opekline, ubodi insekata i trovanje hranom samo su neke od opasnosti s kojima se suočavate tijekom ljeta.

Nekontrolirano izlaganje sunčevim zrakama, kao i nekorištenje sredstava sa zaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekline, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i melanom, karcinom kože.

Prevencija umjesto loših posljedica

Najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera, a to su sredstva sa zaštitnim faktorom, postupno izlaganje suncu, posebna odjeća, te češće pauze, ukoliko radite ili se krećete na suncu.

Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obvezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva s najvećim zaštitinim faktorom koji je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 30 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva do tri sata, te nakon svakog kupanja.

Potrebno je postupno se izlagati suncu (prvi dan 15 minuta, pa postupno produžavati vrijeme) uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu od 11 do 16 sati. Koža koja postupno i u kontinuitetu tamni može podnijeti i do deset puta više UV zraka od nepreplanule kože.



Prilikom izlaska neophodno je oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima, te nositi sunčane naočale s UV zaštitnim slojem.

Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmarati, skloniti u hlad, te popiti najmanje jednu i pol čašu vode svakih 30 minuta. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša).

Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidraciju. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, naročito kod starijih osoba, koje imaju slabiji osjećaj žeđi.



Ako sumnjate da je voda u kojoj se kupate čista, zbog mogućih infekcija izbjegavajte duži boravak u njoj, te pripazite da ne gutate tu vodu ili ronite otvorenih očiju. Obvezno nakon kupanja u takvoj vodi istuširajte se toplom vodom i sapunom.

Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestirati crvenilom i svrbežom kože, te velikim bolnim otokom. U većini slučajeva stanje se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto otoka.

Ukoliko radite u vrtu, planirate izlet u prirodu ili provesti večer uz obalu, obvezno ponesite sprej za zaštitu od insekata.

Osim toga, trebate paziti i na čuvanje i pohranjivanje namirnica, jer nepravilno čuvanje može skratiti rok trajanja, te bitno utječe na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica.

Maksimalno pojednostavite pripremu jela, koristite samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obradite i po mogućnosti svakodnevno pripremajte svježe obroke.



Posebnu pažnju obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Temeljito perite voće i povrće.

Kako i što jesti

Ljeti birajte svježe voće i povrće, nemasno meso peradi i ribu, mahunarke, žitarice, sjemenke i nemasne fermentirane mliječne proizvode (npr. jogurt, kefir). U jelovnike je poželjno uvrstiti povrtne čorbe i juhe za nadoknadu elektrolita izgubljenih znojenjem.

Izbjegavajte obilne obroke, masnu, teško probavljivu hranu, preslanu ili prezačinjenu hranu, suhomesnate proizvode i industrijske prerađevine, zaslađene i gazirane sokove, alkoholna pića i pića bogata kofeinom zbog opasnosti od dehidracije organizma.

Zbog toga je potrebno povesti računa o preventivnim mjerama zaštite koje se u najkraćem mogu svesti na pravilo “četiri O” (operi, ohladi, obradi, odvoji).

(klix.ba)