UTVRĐEN NACRT ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA KORISNIKA FINANCIJSKIH USLUGA
Intencija danas utvrđenog Nacrta zakona o zaštiti potrošača korisnika financijskih usluga jeste uspostava mehanizama i instrumenata zaštite koji će osigurati informisanost korisnika, pravičan i fer tretman od davalaca lizinga i pravo na efikasne i jeftine mehanizme mirnog rješavanja sporova, kao alternative sudskim postupcima. Prvi uvjet podrazumijeva obvezu da korisniku budu na raspolaganju sveobuhvatne, pravovremene i razumljive informacije o uslugama financijskog lizinga, koje osiguravaju donošenje informisane odluke, drugi se odnosi na odgovorno odobravanje financijskog lizinga i financijsko prosvjedovanje korisnika, a treći uvjet je osnivanje institucije Ombudsmena u bankarstvu. Propisivanjem zaštite korisnika financijskih usluga vrši se usklađivanje s pravnim tekovinama Europske unije, koja se proteže preko općih uslova poslovanja davatelja financijskih usluga, informiranja potrošača u predugovornoj fazi propisivanjem sadržaja informacionog lista, načina zaključivanja ugovora o pružanju usluge, sve do propisivanja obveznih elemenata takvih ugovora. Posebno je razrađena zaštita korisnika financijskih usluga u pogledu njihovih prava i obveza iz ugovora o kreditu i o ostalim uslugama, kao što su revolving kredit, ugovor o bankovnom tekućem računu i ugovor o novčanom depozitu, a na osnovu preporuka Ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH u sektoru potrošačkih kredita.
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O FINANCIJSKOJ KONSOLIDACIJI PRIVREDNIH DRUŠTAVA U FBiH
Izražen problem održavanja likvidnosti u poslovanju privrednih društava jedan je od osnovnih razloga što se Vlada FBiH odlučila pripremiti Nacrt zakon o financijskoj konsolidaciji privrednih društava koji je s današnje sjednice poslan u parlamentarnu proceduru. Cijeni se da bi njegovim donošenjem bili stvoreni preduslovi za sudjelovanje ovih društava u postupku javnog nadmetanja putem tendera za obavljanje radova i usluga na tržištu, realizaciju kreditnih sredstava, rješavanje problema dugovanja po osnovu neplaćenih doprinosa za veći broj radnika kojima oni nisu uplaćeni, otklanjanje opasnosti od pokretanja stečajnog ili likvidacijskog postupka i slično. Financijska konsolidacija bi imala različit obim u ovisnosti od strukture kapitala privrednog društva koje se konsolidira. Tako bi ona, za društva sa 100 postotnim učešćem državnog kapitala i društva sa većinskim učešćem državnog kapitala, mogla obuhvatiti dospjela, a nenaplaćena dugovanja po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje i za osiguranje od nezaposlenosti, poreza (osim na dodatnu vrijednost), dugovanja za isporučenu vodu, struju, komunalne usluge i druga dugovanja komunalnim društvima, te dugovanja prema dobavljačima za isporučene robe i usluge i prema zaposlenicima. Ista dugovanja, ali u manjem obimu obuhvatila bi financijska konsolidacija privrednih društava sa učešćem državnog kapitala do 50 posto i ona sa stopostotnim učešćem privatnog kapitala. Dugovanja po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje i za osiguranje od nezaposlenosti i poreza, vršilo bi se obveznicama po osnovu ratnih potraživanja i vrijednosnim papirima izdatim na ime privrednog društva koje se konsolidira, a čiji emitent je Federacija BiH ili izmirenjem duga na teret kapitala privrednog društva koje se konsolidira. U slučaju da se otpis duga vrši na teret Federacije BiH obvezno je izvršiti izmjene u strukturi kapitala društva, na račun povećanja učešća državnog kapitala, izuzev onda kada se financijska konsolidacija vrši uz proporcionalno učešće ostalih vlasnika kapitala društva. Za izmirenje dugovanja za isporučenu vodu, struju i druge komunalne usluge u društvima sa 100 postotnim učešćem državnog kapitala i onim sa većinskim učešćem državnog kapitala predviđena je mogućnost njihovog reprogramiranja radi izmirenja pod povoljnim uvjetima, uključujući odgodu plaćanja i plaćanja na rate, kao i mogućnost umanjenja dugovanja ukoliko se plaćanje izvrši u određenom roku i to jednokratnom uplatom. Financijska konsolidacija kod ovih dugovanja odnosi se samo na glavni dug, dok se kamate otpisuju. Dugovanja prema dobavljačima za isporučene robe i usluge i prema zaposlenicima, moći će se izmiriti iz gotovinskih novčanih sredstava ostvarenih prodajom dijelova privrednog društva, odnosno prodajom sredstava koja nisu uvjet obavljanja njihove osnovne djelatnosti u postupku male privatizacije ili ostvarenih prodajom imovine koja se koristila za osnovnu proizvodnu djelatnost društva, ali koja nije bila u funkciji najmanje 36 mjeseci ili je njeno korištenje, zbog tehničko-tehnološke zastarjelosti nerentabilno za proizvodnu djelatnost privrednog društva.
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O POTICANJU RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA
Jedan od razloga zbog kojih je Vlada FBiH na današnjoj sjednici utvrdila izmjene i dopunu Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva i u formi Nacrta poslala u parlamentarnu proceduru, jeste usklađivanje postojećih rješenja sa Preporukama Komisije EZ od 6.5. 2003.godine, kao i Aktom o malim poduzećima. U skladu s tim definirano je da malo gospodarstvo čine subjekti male privrede koji sudjeluju u privrednoj djelatnosti bez obzira na njihov pravni oblik, uključujući samostalno zaposlene osobe i obiteljske poduzetnike koji se bave obrtom ili drugim djelatnostima, kao i partnerstva ili udruženja koja redovno obavljaju privredne djelatnosti pod uvjetima da su samostalni u poslovanju, da zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 osoba, ostvaruju godišnji prihod manji od 97.500.000 konvertibilnih maraka i/ili čiji je godišnji bilans stanja manji od 84.000.000 KM. Na ovim kriterijima, Zakonom su definirani mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva. Pored toga, u ovisnosti od težine prekršaja, umjesto jedinstvene zaštitne mjere zabrane pristupa sredstvima razvoja, koja je po važećem zakonu propisana u trajanju od pet godina, ona bi sada bila različita.
PRIVREMENO PREUZIMANJE POSLOVA VOJNE EVIDENCIJE
Vlada FBiH je danas donijela Uredbu o privremenom preuzimanju dijela funkcija prijašnjeg Federalnog ministarstva obrane iz oblasti vojnih evidencija. U procesu reforme odbrane BiH propisano je da se evidencije o licima koja su regulirala vojnu obvezu u bilo kojem entitetu prenose na odgovarajuće organe uprave u entitetima, županijama ili općinama, a Zakonom o prestanku važenja Zakona o odbrani Federacije BiH reguliran je prijenos nadležnosti s Federalnog ministarstva obrane na organe uprave entiteta, županija ili općina, koje ne prelaze na Ministarstvo obrane BiH. U skladu s tim, kao i Zaključcima Vlade Federacije od 27. 7. 2006. godine poslove prijašnjeg Federalnog ministarstva obrane preuzimaju Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata, Federalno ministarstvo financija, Federalno pravobranilašvo, Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine i Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH. Prema donesenoj Uredbi, Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata obavljaće poslove evidencija o činjenicama iz oblasti reguliranja vojne obveze, angažiranju u formacijama oružanih snaga tijekom obrambeno-oslobodilačkog rata u BiH, odnosno formacijama Armije RBiH i HVO, nadležnog organa unutarnjih poslova, civilnoj zaštiti, organima i pravnim licima, vođenje evidencija o osobama koje su tokom izvršavanja vojne obveze povrijeđeni, ranjeni, poginuli, nestali, evidencije o dodijeljenim vojnim odlikovanjima i priznanjima, vojnim činovima, formacijskim dužnostima i izrečenim sankcijama tijekom vojne službe, preuzimanje vojno evidencijskih dokumenata evidencije iz komandi, jedinica i ustanova Armije RBiH i HVO (VOB-8 i po potrebi druga dokumentacija), kao i izdavanje uvjerenja o činjenicama iz službene evidencije. Preuzimanje ovih poslova u resorno federalno ministarstvo, znatno će doprinijeti ubrzanju poslova revizije korisnika iz oblasti boračko-invalidske zaštite. S obzirom na to da se nadležost uređuje zakonom, obavljanje ovih poslova na način uređen Uredbom je privremenog karaktera, odnosno važiće do izmjene Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave.
AKONTATIVNA OSNOVICA ZA OBRAČUN PLAĆA IZ FEDERALNOG PRORAČUNA
Federalna vlada donijela je danas Odluku kojom je dala suglasnost na Sporazum o utvrđivanju akontativne osnovice za obračun plaća državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u FBiH za drugi kvartal 2012. godine, zaključen 23.5.2012. godine između pregovaračkih timova Vlade FBiH i Samostalnog sindikala državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u FBiH. Sporazum se ne odnosi na nositelje sudačke i tužiteljske dužnosti, te na stručne suradnike koji obnašaju sudačku dužnost. Istom odlukom, suglasnost je data i na Sporazum o utvrđivanju akontativne osnovice za obračun plaća policijskih službenika, državnih službenika i namještenika u Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova za drugi kvartal 2012. godine, zaključen 4.6.2012. godine između pregovaračkih timova Vlade FBiH i Sindikata službenika FMUP-a. Sukladno Odluci, Vlada je donijela zakključke da se akontativna osnovica za obračun plaća za drugi kvartal 2012. godine utvrđuje u visini od 315 KM za izabrane dužnosnike, nositelje izvršne vlasti, savjetnike u tijelima zakonodavne i izvršne vlasti, državne službenike i namještenike u tijelima uprave, upravnim organizacijama, stručnim i zajedničkim službama, za federalnog pravobranitelja i njegove zamjenike, službenike sudske policije, zatvorske policajce stražare u kazneno-popravnim zavodima FBiH, koji se financiraju iz Federalnog proračuna. Ista akontativna osnovica za drugi kvartal 2012. godine odnosi se i na državne službenike i namještenike FMUP-a. Vlada FBiH će pratiti stanje u dijelu financijskih pokazatelja tijekom 2012. godine i, sukladno tome, ponuditi eventualne korekcije osnovica.
FEDERALNI ZAVOD MiO MORA SMANJITI SVOJE ADMINISTRATIVNE TROŠKOVE
Usvojivši Informaciju o ostvarenim troškovima provedbe mirovinsko-invalidskog osiguranja za razdoblje od 2003. do 2011. godine, Vlada FBiH zadužila je Federalni zavod MiO da poduzme mjere kako, počevši od 1.9.2012. godine, ukupni administrativni troškovi ne bi prelazili 1,8 posto od ukupnih sredstava za mirovinsko i invalidsko osiguranje ( umjesto sadašnjih 2, 8 posto ). Također je dužan da, u roku od 30 dana, sačini plan ušteda, a o izvršenju zaključaka s današnje sjednice će, putem nadležnog federalnog ministarstva, izvijestiti Vladu FBiH. Inače, cilj razmatrane Informacije jeste potreba za uštedama u svim segmentima, uključujući i vanproračunske fondove. Također, riječ je o potrebi za racionalnijim i transparentnim načinom korištenja sredstava, a što će se pozitivno odraziti i na ukupno stanje u mirovinskom i invalidskom osiguranju. Ovo iz razloga što se svi troškovi rada Federalnog zavoda, uključujući materijalne, plaće uposlenika i druge, osiguravaju iz ukupno ostvarenih sredstava koja su prvenstveno namijenjena isplati mirovina i drugih prava. Pitanje visine troškova nije uređivano gotovo deset godina, iako su se parametri za to bitno promijenili. Na temelju pokazatelja koje je dostavio Federalni zavod MiO, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je sačinilo analizu prihoda, rashoda, plaća i naknada, kao i materijalnih i nematerijalnih troškova Zavoda za razdoblje od 2003. do 2011. godine. Konstatirano je kako su u 2011. godini ukupni prihodi porasli za 907.744.079 KM, ili za 123 posto u odnosu na 2003. godinu, a ukupni rashodi veći su za 984.279.736 KM, ili za 139 posto. Administrativni troškovi provedbe mirovinskog i invalidskog osiguranja su porasli za 11.659.997 KM ili za 49,23 posto. Od toga su sredstva za isplate bruto plaća porasla s 18.091.135 KM na 28.209.860 KM, odnosno za 55,93 posto, iz čega proizilazi da su plaće u Federalnom zavodu MiO u prosjeku svake godine rasle za sedam posto. Materijalni troškovi su porasli s 5.593.864 KM na 7.135.136 KM, ili za 27,55 posto. Od 2003. do 2011. godine su troškovi provedbe mirovinskog i invalidskog osiguranja iskazani u relativnim pokazateljima svedeni s 3,35 posto na 2,09 posto u 2011. godini. Međutim, ovi troškovi iskazani u apsolutnim pokazateljima su rasli iz godine u godinu, te su lani dosegli 35.344.996 KM (bez troškova nabavke stalnih sredstava). I pored smanjenja broja uposlenika, plaće i naknade su rasle iz godine u godinu. Prosječna neto-plaća je porasla s 796 KM u 2003. na 1.445 KM u 2011. godini. Naknada sredstava na ime toplog obroka po jednom uposleniku iznosi 250 KM, dok su sredstva na ime regresa za godišnji odmor isplaćivana u iznosima od 500 KM do 700 KM. Vlada smatra kako se troškovi provedbe mirovinskog i invalidskog osiguranja trebaju svesti u realne okvire, obzirom na teško financijsko stanje u Federaciji BiH i na težak materijalni položaj oko 200.000 umirovljenika čije se mirovine kreću od 310,73 KM do 414,30 KM.