Rujan donosi novu svjetsku krizu

Oštra kriza u bankarskom sektoru SAD i Velike Britanije počela je 2007, dok je u drugim zemljama buknula godinu dana kasnije. Tada se otkrilo da i njihove banke rasplažu velikom količinom “zaraženih” papira od vrijednosti sa praktično bankrotiranog američkog hipotekarnog tržišta. Zanimljivo objašnjenje, u vezi tvrdnje da većina kriza počinje u rujnu, daje autor bloga Free exchanche londonskog magazina Ekonomist. U tom blogu se navodi da izbijanje kriza u rujnu može biti uzrokovano završetkom financijske godine u SAD, a djelimično i činjenicom da je privredna aktivnost tokom ljetnjih meseci, kada političari i mnogi rukovodiocima kompanija odlaze na odmor, manja nego obično. Poznati ekonomista, nekadašnji šef ekonomskog tima MMF-a Kenneth Rogoff navodi, primjer grčkih političara koji su u periodu prije nego što je kriza u njihovoj zemlji postala “javna stvar” prikrivali činjenice o realnom stanju zdravlja “potonule” domaće ekonomije. Kao tipičan primjer zbog koga se razvija kriza, analitičari navode aktuelnu situaciju u SAD, gdje dvije vodeće političke grupacije – republikanci i demokrati – ne mogu da usuglase stavove oko budžetske politike. Zbog toga bi, kako neki eksperti predviđaju, najmoćnija svjetska ekonomija uskoro mogla ponovo da se suoči s vrlo jakom recesijom. Analiza MMF pokazuje, između ostalog, da je tokom minula četiri desetljeća Europa bila ekonomski “najsigurniji” region u svijetu, jer je u tom razdoblju pretrpjela samo jednu veliku krizu. Rogoff u svojoj analizi tvrdi da se velike krize obično pojavljuju u izbornoj godini. Prema njegovim riječima, to razdoblje obično poklapa sa kalendarskim krajem godine i da tada političari uglavnom izbjegavaju da donose važne ekonomske odluke. Ali to “problematično” razdoblje još nije okončano i moglo bi da rezultira finansijskim kolapsom u cijelom svijetu, prenosi B92. Stručnjaci MMF-a ističu da se u savremenoj svjetskoj ekonomskoj istoriji s najvećim brojem kriza suočavala Afrika i Latinska Amerika koje su pretrpjele, u tom periodu, četiri krizna razdoblja. U “stopu” ih slijede SAD i Rusija, a osim Europe najmanje problema u vlastitim ekonomijama imale su Kanada i Australija. Prema mišljenju stručnjaka MMF-a, “najspokojniji” period u svjetskoj privredi je bilo razdoblje u prvih nekoliko godina ovog stoljeća. Ali, u to vrijeme su viđeniji međunarodni ekonomisti upozoravali da će nakon tadašnje kreditnog “buma” vjerovatno uslijediti bankarska, a potom i kriza cijele ekonomije, što se i dogodilo već krajem minulog desetljeća.