Presude u korist bh. radnika teške milijardu KM

Godinama se u Bosni i Hercegovini ne provode sudske odluke donesene pred domaćim sudovima u korist uglavnom obespravljenih radnika koji su tužbama tražili neisplaćene plaće, naknade za topli obrok, regres ili minuli rad.

Zbog neprovođenja tih presuda, veliki broj građana naše zemlje tužio je BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Kako saznajemo, u hiljadama slučajeva takvih tužbi Sud u Strazburu ustvrdio je da su vlasti u BiH povrijedile prava građana na imovinu i pravo na pravično suđenje.

Dodatni iznosi

Sada, osim ukupnog iznosa, koji, kako saznajemo, premašuje milijardu maraka, a koji bi trebali platiti kantoni iz svojih budžeta, trebali bi biti plaćeni i dodatni iznosi koji su bh. građanima dosuđeni pred Sudom u Strazburu kao odšteta za utvrđenu povredu prava.

Monika Mijić, koja je nedavno ponovo imenovana za voditeljicu Ureda zastupnika Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, potvrdila je za “Avaz” da u BiH ima veoma mnogo takvih tužbi i presuda pred Evropskim sudom. U ovom trenutku ona nije mogla precizirati o kojem se iznosu tačno radi.

Povećanje izdataka

– Kantoni su se prvi put suočili s takvim problemom i ne znaju kako riješiti taj problem. Boje se tih finansijskih izdataka, jer Evropski sud sada ne samo da je naložio da se izvrši presuda nego se dosuđuje i naknada zbog utvrđene povrede prava, što opet povećava finansijske izdatke – kaže Mijić.

Ona najavljuje da će u Sarajevu uskoro, u saradnji s Vijećem Evrope, biti poduzeti određeni koraci radi rješavanja ovog problema.

– Morat ćemo organizirati okrugli sto s Uredom Vijeća Evrope u Sarajevu, na kojem bi se vlasti kantona upoznale s načinima kako se rješava ovaj problem. Jer, entiteti su to već jednom rješavali što se tiče odšteta za ratnu štetu i za ratna potraživanja. Tako da je, što se tiče nekog finansijskog aspekta, taj problem sada najteži i kao prioritet za rješavanje – ističe Mijić.

– Mi smo dostavili kantonima presude. Informirali smo ih da moraju poduzeti mjere, donijeti akcione planove kako, generalno, riješiti taj problem, jer je veliki broj presuda, da se one izvršavaju u skladu s Evropskom konvencijom. Ukazali smo i na rješenja u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj – kaže Mijić. 

Opravdanja kantonalnih vlada kako nemaju dovoljno sredstava za isplatu dugovanja, Evropski sud za ljudska prava ne priznaje, jer je njegov stav da bi vlade za svaku budžetsku godinu trebale planirati ispunjavanje neizmirenih obaveza.

(avaz.ba)