Zbog visokih temperatura u BiH u posljednjih nekoliko dana primjetan je povećan priliv osoba sa zdravstvenim problemima zbog čega je Zavod za javno zdravstvo FBiH preporučio preventivne mjere zaštite. Kronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim tlakom itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.
Osim toga, zdravo radno aktivno stanovništvo i omladina, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, također se izlažu opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost i si.). U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama potrebno je ograničiti kretanje i vožnju u intervalu od 11 do 17 sati, jer su tada najviše temperature. Prostorije u kojima se boravi potrebno je dobro prozračiti tijekom noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući rolete. Preporuča se i odijevanje lagane, široke i svijetle odjeće od prirodnih materijala, uz obveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima, što je naročito važno za malu djecu. Odrasli kao i djeca trebaju zaštititi oči naočalama s UV zaštitnim slojem, ne nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice. Korisno je tijekom dana češće piti manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a smanjiti unos gaziranih pića. Zavod za zdravstvo FBiH je upozorio da velike količine tečnosti uzete odjednom, optesećuju srce i bubrege i oteľavaju varenje hrane. Važno je napomenuti da se kronični bolesnici (srčani, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim krvnim tlakom i dr.), trebaju posavjetovati sa svojim liječnikom o količini tečnosti koju trebaju unijeti. 
Što se tiče ishrane važno je unositi veće količine voća i povrća, da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli, a pri visokim temperaturama preporučuje se ishrana s nešto povećanim sadržajem bjelančevina kao što su riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi, jer se time smanjuje potrošnja ugljenih hidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost. Voće i povrće treba dobro oprati prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru, mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držati u frižideru i kupovati samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno uskladištene tj. izbjegavati njihovu kupovinu na pijacama gdje nema frižidera. Preporuča se ograničeno konzumiranja krema, kolača s kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica, a posebnu pažnju obratiti na osobnu higijenu tj. redovno se kupati i tuširati i odijevati čistu odjeću. Iz Zavoda su priopćili da je potrebno izbjegavati kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontrolira i dezinficira. U intervalu od 11 do 15 sati, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50 %. Prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera), obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme s najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30), a prilikom boravka u vodi također koristiti zaštitne kreme, budući da 40 % UV zraka dopire do jednog metra dubine. 
Preporuča se sunčanje postupno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje u intervalu od 11 do 15 sati i češće uzimati manje količine tečnosti. U klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i vanjske temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema. U priopćenju je također preporučuje da se u slučaju pojave uporne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, treba obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu.