Potrošačka košarica bila 438 KM, a danas je iznad dvije i pol tisuće

Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH Saša Marić komentirao je nedavno nedovoljno razvijeno vlastito proizvodno gospodarstvo za većinu prehrambenih proizvoda u BiH, zbog čega se može očekivati nastavak potpune ovisnosti o globalnim kretanjima, a to znači daljnje povećanje cijena, piše Večernji list BiH.

– Institucija opetovano upućuje apele u medijima da ne dolazi do lihvarskog pristupa u kreiranju tržišnih marži kako bi potrošači mogli podnijeti sve udare koje financijski moraju trpjeti. Nadležne institucije entitetskih vlasti i inspektorati u manjoj mjeri uvažavaju preporuke Institucije i provode skeniranje terena kako bi se zaustavila nepravedna praksa prekomjerne zarade podizanjem cijena. No, sustavnih odluka vlada entiteta o kontroli cijena nema. Sve koje se donesu imaju rok trajanja po tjedan ili mjesec dana – priopćeno je nedavno iz Ureda ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.

Godina je 2001., BiH se, umjesto da se oporavlja od rata, bori s novim nemirima, političkim prijevarama, podjelama, prijetnjama…, potrošačka košarica iznosi 438,31 KM. Građani komentiraju kako je skuplja nego godinu ranije, kada se ušlo u novi milenij. Međutim, i dalje se s ondašnjih 100 KM može kupiti dovoljno hrane za cijeli mjesec. Jeftino je brašno, ulje, mlijeko… Državna agencija za statistiku, zavodi obaju entiteta, u suradnji sa Svjetskom bankom, napravili su izvješće “Blagostanje u Bosni i Hercegovini 2001.: Mjerenja i nalazi”. Te godine kućanstvo je trošilo hrane u ukupnoj vrijednosti 3766 KM, od čega je vlastita proizvodnja činila 911 KM, a darovana 118 KM.

U prosjeku je kućanstvo 2001. trošilo 11.571 KM, u čemu su hrana i smještaj bili najskuplje stavke. Prosječna plaća bila je 408 KM. Prihod bio nepostojan – U prijelaznim ekonomijama, kao što je bh., ljudi su plaćeni neredovito, uz uobičajena kašnjenja plaća od nekoliko mjeseci. U ovom kontekstu potrošnja je usklađena, a prihod nepostojan – navodi se u izvješću. Kilogram pšeničnog brašna koštao je oko 0,60 KM, litra jestivog ulja oko 1,50 KM, litra svježeg mlijeka oko 1 KM. Objavljeno je 66 osnovnih proizvoda te je na njih po osobi potrošeno 760 KM u 2001. Zbog čega ovakav povratak u prošlost?

Zbog usporedbe situacije.

Posljednja izračunata potrošačka košarica u BiH iznosila je 2524,81 KM. Iz ove perspektive nevjerojatno zvuči da je za gotovo 2100 KM košarica bila jeftinija prije 20 godina. Usporedili smo košaricu i s 2011. godinom, a tada je iznosila 1569 KM, pa se da zaključiti kako je ova posljednja bila veća za 955 KM. Iz udruge koja se bavi analizom cijena hrane i prati trendove u ovoj branši ističu kako se dogodio rapidan rast. Gušenje uvoznoga lobija – Nije davno potrošačka košarica bila između 1800 i 2000 KM. Nekako se na toj razini održavala, međutim, stigla je pandemija, počeli smo ovisiti o uvozu, ali smo i postali svjesni koliko je važno proizvoditi hranu. Onda su i domaći proizvođači, svjesni koliko ih uvozni lobi guši, počeli dizati cijene, što je i logično jer oni proizvode provjereno i domaće. Mi smo 2001. imali godišnju proizvodnju hrane od 911 KM po kućanstvu.

Svatko se trudio imati domaće. A onda se sve promijenilo. Hranu se prestalo proizvoditi, a koliko je ona važna, potvrdilo se lani kad su granice bile zatvorene. Uvijek ovisimo o drugima, a to je cjelokupni problem ove države, od glave do pete – komentiraju nam iz udruge. Jasno je da su daljnje povećanje plaća i povratak na proizvodnju hrane kao 2001. godine recept za poboljšanje situacije u BiH, međutim, to treba primjenjivati u praksi.

vecernji.ba