Vijesti iz BiH

Poskupljuje struja gospodarstvu u BiH, kućanstvima ostaje ista

Posljednjih mjeseci događaju se golemi poremećaji u cijenama energenata, od nafte i plina do električne energije, što već sada uvelike utječe na živote građana, gospodarstvo, ali i države koje nastoje obuzdati velika poskupljenja, piše Večernji list BiH.

I dok je u pojedinim državama Europe i EU-a te skokove lakše podnijeti zbog višeg standarda, istodobno u zemljama koje godinama imaju društvene i ekonomske probleme to izaziva val drugih poteškoća. Poseban problem za BiH predstavljaju problemi s kojima se suočava sustav Elektroprivrede BiH i rudnika, koji su na pragu gašenja bez drastičnih poskupljenja električne energije do čak 120 posto. Zajedno s time BiH očekuje uvođenje plaćanja certifikata CO2, što će značiti plaćanje najmanje još 35 eura po megavatsatu proizvedene električne energije. A već sada je BiH u cjenovnome rangu, barem ako je suditi po podacima Agencije za statistiku Europske unije – Eurostat, pojedinih zemalja Unije. Pa ipak, cijene električne energije po kilovatu koje plaćaju građani Bosne i Hercegovine za kućanstva daleko su niže od onih europskih. Dok istodobno to nije slučaj s gospodarstvom, koje izdvaja više novca za električnu energiju, čak i od pojedinih najrazvijenih zemalja Unije. A ta će cijena ponovno rasti. Potvrdila je to predsjednica Regulatorne agencije za električnu energiju FBiH Sanela Pokrajčić, nakon sjednice vodstva FERK-a.

Od 13 do 16 feninga po kWh

– Znači, najavljeno povećanje apsolutno se ne odnosi na te kupce, nego na ove druge, a ti drugi kupci su oni koji su priključeni na srednji napon, visoki napon, kao i javna rasvjeta – objasnila je Pokrajčić. Podsjetila je kako je tržište u BiH od 2015. potpuno otvoreno i da svi kupci mogu kupovati el. energiju na tržištu od opskrbljivača koji sami izaberu. Dodatno, kupci iz kategorije kućanstva i mali kupci, osim toga što mogu birati opskrbljivača na tržištu, imaju pravo od postojećih elektroprivreda nabavljati električnu energiju po jasno utvrđenim cijenama na koje suglasnost daje FERK. Sadašnje prosječne cijene el. energije variraju za kućanstva ovisno o trima elektroprivrednim poduzećima. Pri tome postoji i razlika između duljine trajanja skuplje, zimske odnosno jeftinije, ljetne tarife. Građani BiH plaćaju jeftiniju električnu energiju od svih građana zemalja Europske unije. Prosječna srednja cijena električne energije u trima elektroprivredama u BiH kreće se između 13 i 16 feninga do kilovatsatu. No, istodobno plaćaju višu cijenu od stanovnika Sjeverne Makedonije, Srbije ili Kosova te Turske, koja se još našla u Eurostatovim podacima.

 | Autor :

U dijelu Europe koji je izvan EU-a građani u Ukrajini plaćaju daleko najniže račune, slijedi Gruzija. Ali povećanje cijene električne energije gospodarstvu u BiH moglo bi ozbiljno uzdrmati osnovne djelatnosti ako se države ne pobrinu da se to ipak ne dogodi. Po Eurostatu, gospodarstvo u Bosni i Hercegovini plaća veće cijene električne energije od proizvođača u Švedskoj, Danskoj i Finskoj.

Prema Eurostatu, za potrošače u kućanstvu cijene električne energije bile su najviše u Njemačkoj s oko 0,30 eura po kWh, zatim Danskoj 0,28 i Belgiji s 0,27. Najniže cijene električne energije u zemljama Unije bile su u Bugarskoj – 0,0982 eura po kWh, Mađarskoj 0,1009 eura po kWh i Estoniji 0,1291 euro po kWh. Cijena električne energije za kućne potrošače u Njemačkoj bila je tri puta viša od cijene u Bugarskoj. Srednja cijena električne energije koju su koristila kućanstva iznosila je 0,2134 eura po kWh, navodi Eurostat.

Pojedine države su prilagođavale cijene električne energije mijenjajući poreznu politiku. Tako je, primjerice, udio poreza u drugoj polovini 2020. bio najmanji u Nizozemskoj, gdje je čak bio i negativan, -0,3%. Nizozemska je, naime, osigurala povrat dodatka, pa je tako izvijestila o negativnom udjelu ostalih poreza i nameta u ovoj naplati. Istodobno, relativni udjel poreza bio je najveći u Danskoj, čineći 67,8% ukupne cijene.

Državna regulacija

Prema podacima Eurostata, PDV u EU predstavlja 15% ukupne cijene. Ona se kreće između 4,8%, a najniži je na Malti, do 21,3%, koliko iznosi i u Mađarskoj. Kako bi olakšala život građanima te poslovanje gospodarstvu, najviše mjera donijela je Nizozemska u kojoj su cijene u prošloj godini pale za čak 33,8%, zatim Cipar 24,1%. Po cijeni električne energije koju plaća i gospodarstvo prednjači Njemačka. Tamo gospodarstvo plaća 0,18 eura po kilovatsatu, a u Italiji 0,15 eura po kWh.

Eurostat je donio i troškove koji se plaćaju za prijenosnu mrežu kako bi države zadovoljile svoje potrebe. Troškovi zemalja s manjom gustoćom naseljenosti veći su u usporedbi s onima s većom gustoćom naseljenosti. Manje, gusto naseljene zemlje uglavnom koriste svoju distribucijsku mrežu. Tako Luksemburg, Češka i Švedska imaju najveći udio u distribucijskim troškovima, s 91% odnosno 90,8%. U 2020. godini Belgija, Italija i Danska imale su najveći udio u troškovima prijenosa s 57,6%, 54,2% i 48%. I ove cijene, unatoč tržišnoj ekonomiji, pokazuju kako države itekako imaju utjecaja u reguliranju tržišta električne energije.

(www.vecernji.ba)

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend