Polovina stanovnika pije neredovito provjerenu vodu

Prema strategiji upravljanja vodama na području Federacije BiH, koja je usvojena 2011., na središnji sustav vodoopskrbe, gdje se voda kontinuirano kontrolira na zdravstvenu ispravnost, priključeno je svega 60% stanovništva, navedeno je u izvješću o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u FBiH za 2014.

Poboljšane izvore vode za piće (voda iz vodovoda, zaštićeni bunar, zaštićeni izvor) koristi 99,6% stanovništva. U većini lokalnih objekata vodoopskrbe na području FBiH, što podrazumijeva bunare, izvore, cisterne te čatrnje, voda za piće se ne kontrolira na zdravstvenu ispravnost, ne vrši se kloriranje, a zone sanitarne zaštite uglavnom nisu definirane. Neki središnji objekti vodoopskrbe imaju definiranu samo prvu zonu sanitarne zaštite i zastarjele načine kloriranja, piše Večernji list BiH. Ne postoji jedinstven registar vodoopskrbnih objekata, što onemogućuje potpuni uvid u sustav vodoopskrbe, kao i donošenje mjera u cilju poboljšanja vodoopskrbe. Zbog svega se toga vodoopskrba smatra jednim od glavnih problema javnog zdravstva. Iako postoje značajni vodni resursi, kontrola zdravstvene ispravnosti vode nije u potpunosti zadovoljavajuća, posebice u ruralnim područjima, gdje se stanovništvo opskrbljuje vodom iz individualnih vodnih objekata (lokalni vodovodi, bunari, cisterne, čatrnje, nekaptirani izvori).

Na području USŽ, HNŽ, ZDŽ, SBŽ, BPŽ, TŽ, ZHŽ, HBŽ i PŽ higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata i sustav javnozdravstvene kontrole vode za piće nisu zadovoljavajući. Izvorišta središnjih vodovoda uglavnom imaju reguliranu prvu i drugu zonu sanitarne zaštite. U većini županija prva zona sanitarne zaštite je zadovoljavajuće osigurana, dok se već u drugoj zaštitnoj zoni često nalazi jedan ili više potencijalnih zagađivača. Najčešći potencijalni zagađivači su neuređena i “divlja” odlagališta. Zbog nedostatka suvremene opreme, u FBiH nije moguće određivati parametre kao što su pesticidi, fenoli, mineralna ulja i neki teški metali, tako da se ne može dati odgovarajuće mišljenje o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti vode za piće.

O kvaliteti vodoopskrbe može se suditi i po epidemiološkoj situaciji vezanoj uz oboljenja čiji se uzročnici mogu nalaziti u zagađenoj vodi, a to su na prvom mjestu crijevne zarazne bolesti. U posljednje četiri godine zabilježen je neujednačen trend stope crijevnih zaraznih bolesti na području FBiH. U 2014. stopa obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti je bila veća u odnosu na 2013. za 0,24%. Po županijama, najveća stopa registrirana je u BPŽ, a najmanja u ZH županiji. Primjetan je porast stope obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti u županijama pogođenim svibanjskim poplavama.

Izvor: vecernji.ba