Lokalne vijesti

Počelo „Hrvatsko proljeće središnje Bosne“

Izložbom radova Društva hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji BiH koja je u petak uvečer otvorena u izbožbenoj dvorani Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici počela je četvrta po redu kulturna manifestacije „Hrvatsko proljeće središnje Bosne“ koju organizira ŽO Mladeži HDZ BiH Županije Središnja Bosna uz koordinatorice Gloriju Lujanović i Irenu Mrnjavac.

 

Na izložbi koja ostaje otvorena idućih nekoliko dana posjetitelji mogu pogledati 34 rada od ukupno 22 autora. „Dio izloženih radova rađenih u različitim tehnikama uistinu je reprezentativan što ovu  izložbu podiže na zavidnu razinu“, kazala je Ana Filipović, povjesničarka umjetnosti. Autori izloženih slika i skulptura članovi su Društva hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji BiH koje je, po riječima Daria Pehara,  predsjednika Društva, utemeljeno 1994. godine kao Društvo likovnih stvaratelja Herceg- Bosne. Iako su u međuvremenu promijenili naziv ciljevi njihova djelovanja ostali su isti,  afirmirati svoje članove, posebice mlade umjetnike te zaštiti njihova profesionalna prava.

Izložbu, a ujedno i manifestaciju HPSB otvorio je Nikola Grubešić, predsjednik ŽO HDZ BiH ŽSB i ministar u Vladi ŽSB. On je pozvao sve ljude, bez obzira na naciju, da posjete neki od 17 događaja koji će u sklopu manifestacije biti organizirani u 15 općina središnje Bosne. „Izuzetno mi je drago vidjeti kako je ova manifestacija prerasla u vrhunski kulturni događaj koji se proširio i izvan prostora Županije i ne sumnjam da će rasti i napredovati i dalje.  Sve čestitke našoj mladeži“, kazao je Grubešić.

Odgovor mladih iz Središnje Bosne na rušilačke pohode na državne institucije s početka 2014. godine prerastao je u kulturni događaj koji nosi epitet nositelja kulturnih aktivnosti Hrvata s ovog područja, istaknuto je na otvorenju četvrtog po redu „Proljeća“.  I ove godine, kroz kulturu, izložbe, promocije knjiga, premijere filmova i koncerte, ova će manifestacija doprinijeti boljem međusobnom upoznavanje i zbližavanju Hrvata što su joj primarni ciljevi, poručeno je sa sinoćnjeg otvorenja.

Program izložbe u Fojnici vodila je Bojana Dimitrijević iz Viteza, a u glazbenom dijelu programa nastupio je Amar Ramić,sa Studija glazbene umjetnosti u Kreševu, uvodeći brojne okupljene u ovaj događaj uz zvuke harmonike. A među okupljenima bili su i brojni  predstavnici vjerskih i kulturnih institucija kao i dužnosnici HDZ BiH na svim razinama vlasti zahvaljujući čijoj je  potpori, ulaz na sve događaje u sklopu HPSB  besplatan.

 

Proljeće je nastavljeno jučer u Bugojnu, promocijom knjige „Ljudi i vrijeme“, autora Zvonimira Čilića.

U nešto više od sat vremena, brojni posjetitelji iz Bugojna ali i okolnih općina uživali su u kratkom podsjećanju na Čilićevu iznimno bogatu novinarsku karijeru, koja još traje ali koja je i dobrim dijelom vezana upravo za Bugojno.

 

Knjigu je promovirao Nikola Grubešić, županijski ministar i predsjednik Županijskog odbora HDZBIH ŽSB, bez kojega, kako je i sam autor ponovio knjiga ne bi ugledala svjetlo dana.  Ivan Sajević odlično se još jednom snašao u ulozi moderatora,inače županijski zastupnik te voditelj Gradskog kazališta mladih Vitez dok je ponajviše s novinarsko-stručnog aspekta o djelu pričao i  Tvrtko Milović, direktor portala Dnevnik.ba, novinar i kolumnist. Milović je podsjetio kako je za svakog novinara iznimno teško pisat o društveno osjetljivim temama a da je Čilić svojim tekstovima ostavio neizbrisiv trag na povijest ovoga kraja. Istaknuo je  kako djelo ima i enciklopedijsku vrijednost ali i potencijal za politološko štivo.

 

Svi promotori su još jednom, svatko na svoj način istanuli rečenicu koju je izgovorio Nino Raspudić na promociji u Zagrebu kazavši kako ovu knjigu treba imati svaki hrvatski dom “jer sjećanja na pojedine ljude i događaje blijede”, nadovezao se Grubešić, “a upravo ovo štivo čuva uspomenu na njih” kazao je.

 

 

“Mi Hrvati u BiH tražimo samo ravnopravnost i pravdu i kada bi svatko od nas ugradio po jednu česticu odnosno pružio svoj doprinos u hrvatskom mozaiku u BiH, perspektiva Hrvata bi bila bolja” kazao je autor nakon brojnih ispričanih anegdota i postratnih bugojanskih iskustava. Premda je u ovoj općini nekada živjelo 16 000 Hrvata danas ih je jedva 4 000. Brojni zločini i dalje nisu procesuirani a njihovi nalogodavci još žive i rade u Bugojnu premda su dokazi za njihovu osudu poznati pa čak i predstavljeni u ovoj knjizi.

 

“Hrvatska tuga su Travnik i Bugojno” kazao je Čilić uz napomenu da bugojanska knjiga još nije zatvorena.

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend