Vijesti iz BiH

Platni promet BiH se oporavio jer nije bilo novog zatvaranja svega

Na objavljenoj ljestvici najinovativnijih zemalja s najboljom svjetskom ekonomijom nema nijedne države s Balkana.

I bilo bi iluzorno očekivati da BiH ili njezine susjedne zemlje budu u rangu s Njemačkom, Južnom Korejom, Singapurom, Švicarskom…, ali da u okvirima mogućnosti mogu rasti, naravno da mogu. Zatvaranje zbog prevencije Bosna i Hercegovina u prošloj godini, nakon prvog vala zatvaranja u drugom dijelu ožujka, te u travnju i dijelu svibnja, više nije imala potpuni “lockdown” i to je uvelike utjecalo na činjenicu da se platni promet u ovoj zemlji oporavio do kraja 2020. godine.

– Ukupno je u 2020. godini bilo 43.774.40 transakcija, što je povećanje od 0,4 posto u odnosu na 2019. godinu, unatoč tome što je, primjerice, u travnju i svibnju pad u broju transakcija bio i veći od 19 posto – stoji u statistici Centralne banke BiH. I dok neke države, poput Njemačke, zbog prevencije idu u zatvaranje do travnja 2021. godine kako bi se većina stanovništva cijepila, a velik broj već je prebolio koronavirus, pa da se na ljeto krene u proces povratka na staro normalno, BiH ako se brojke nastave smanjivati, dodatno će ublažavati mjere.

Iako je, logično, veći zdravstveni rizik, veće su šanse za brži gospodarski oporavak jer ova zemlja nema tolike mogućnosti da može financirati potpuno zatvaranje. Ekonomski stručnjak kojeg smo zamolili da prokomentira ovu temu kazao je da bi Bosnu i Hercegovinu, da je normalna država, svi pohvalili zbog pristupa u pandemiji, međutim, ovako je nitko ne doživljava.

– Najbolji potez koji je uveden je ograničenje kretanja iza 23 sata jer mnoge je to demotiviralo da idu na neka druženja, a opet ništa nije skroz zatvoreno. Sada imamo pad brojki, ali i dalje ostaje ta neka odgovornost bh. pučanstva i poštivanje pravila da se sačuva zdravlje. Da smo normalna država, vjerojatno bismo dobili neke pohvale zbog ponašanja u koronakrizi i netko bi slijedio naš primjer, međutim, nas, jednostavno, nitko ne doživljava.

To se vidi i po kreditima koje nam nitko ne želi dati, a mi to pokušavamo ispregovarati s MMF-om. Zamislite da dođe taj novac i usmjeri ga se samo u konkretne projekte koji će donijeti nova radna mjesta i poboljšati izvoz, a da tim novcem upravlja neki provjereni menadžer. Mi bismo bili u rangu najvećih. Ali, ne može kod nas tako – priča nam sugovornik. Borba protiv krize Brojke koje pokazuju da se platni promet oporavio u prošloj godini i bio bolji u odnosu na 2019. smatra izuzetno dobrima. – Ovdašnji narodi navikli su na sve. Kod nas se u krizi 2008. godine pojavila šala: Mi smo uvijek u recesiji samo dosad nismo znali da se tako kaže za financijsku krizu. Ovdje su svako malo krize.

Mi se ni od rata nismo oporavili. Zato, žilavi su ljudi ovdje i opet će nekako dati sve od sebe da se oporave. Istina je da smo svi ovdje u nekim kreditima i pozajmicama, ali smo i u nekim poslovima. Ovdašnji čovjek je takav, neće prositi, neće moliti za pomoć. Ako vidi da su problemi do grla ovdje, otići će negdje vani i zaraditi.

Zato kažem, mi smo naučili raditi i zato se zemlja s najviše političkih dužnosnika na broj stanovnika u svijetu i uspijeva održati. Premda ovo nije sustav kakav je dugoročno održiv – ističe ekonomski stručnjak.

vecernji.ba

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend