Ovih deset stvari o popularnom Eurosongu sigurno niste znali

Iako se smatra paradom neukusa i kiča, Eurosong je ono što će rijetko tko priznati da rado gleda, no obara rekorde. Cijela priča s Eurosongom započela je još 1956. godine, a ovo su zanimljivosti vezane uz natjecanje.

Eurovizijsko natjecanje za najbolju pjesmu, popularno nazvano Eurosong, postojalo je puno prije X factora i sličnih glazbenih emisija, a i nakon više 60 godina postojanja još uvijek privlači veliku pažnju medija i publike. To je čini najdugotrajnijim televizijskim programom u povijesti. Mješavina šljokica, satena, suhog leda i osrednjih melodija čine taj famozno sjaji show popularnim za cijeli svijet te ga svake godine gleda preko 200 milijuna ljudi! Osim u Europi, Eurosong se gleda u SAD-u, Kanadi, Novom Zelandu, Australiji i Kini. No, koliko vi zapravo znate o popularnom Eurosongu?

Donosimo vam neke smiješne i manje poznate činjenice:

1. Cijela je priča započela 1956. s jedinim ciljem ‘ujedinjavanjem nacija kroz pjesmu’. Prvo se natjecanje održalo u Švicarskoj, gdje je nastupalo 7 zemalja. Natjecanju je uzor bio megapopularni talijanski San Remo festival, a nastupali su Njemačka, Nizozemska, Švicarska, Belgija, Francuska, Italija i Luksemburg. Austrija, Danska i Ujedinjeno kraljevstvo također su se željeli natjecati, no zakasnili su na rok prijave. Švicarska je pobijedila:

2. Unatoč popularnosti slavne uzrečice ‘nul points’, ta se fraza zapravo nikad nije upotrijebila. Umjesto toga, najčešće se kaže ‘pass the points’ ili ‘zero points’. Zemlja koja je kroz povijest dobila najviše nula je Norveška, dok je Portugal drugi najveći gubitnik – budući da se njihova pjesma nikad nije našla u top pet.

3. Najmlađa natjecateljica koja je ikad nastupila bila je 13-godišnja Belgijanka Sandra Kim, koja je pobijedila 1986. Najstariji je pak bio 95-godišnji Emil Ramsauer iz Švicarske, koji je svirao instrument u bendu.

Nastup na Eurosongu u pravilu je izvođačima donio tek kratkotrajan uspjeh i utjecaj na karijeru, a kao iznimke jedino se ističu ABBA (pobjednici 1974. za Švedsku), Celine Dion (pobjednica 1988. za Švicarsku) te Bucks Fizz (pobjednik za Ujedinjeno Kraljevstvo 1981.)

5. Najuspješnija zemlja koja nastupa na Eurosongu je svakako Irska – s ukupno sedam rekordnih pobjeda. Slijede Luksemburg, Francuska i Velika Britanija s pet pobjeda te Švedska i Nizozemska sa četiri.

6. Eurosong je poprilično skupo natjecanje – u toj mjeri da su se neke zemlje pobjednice izvlačile na siromaštvo kako ne bi morali biti domaćini sljedeće godine. To su kroz povijest učinile Nizozemska, Francuska, pa čak i Monaco, a u tim slučajevima bi domaćinstvo najčešće preuzimala Velika Britanija. 7. Među najveće hitove koje je Eurosong proizveo nalaze se: Congratulations (Cliff Richard za Veliku Britaniju 1968.), Waterloo (ABBA za Švedsku 1974.), Love shine a light (Katrina &The Wawes za Veliku Britaniju 1997.), Insieme (Toto Cutugno za Italiju 1990.).

8. Jugoslavija je bila relativno uspješna na Eurosongu, a najveći je uspjeh definitivno postigla Emilija Kokić s pobjedničkom pjesmom Rock me baby.

Značajne promjene u Eurosongu dogodile su se 2006.godine kad je grupa ‘Lordi’, koja je zastupala Finsku, pobijedila heavy-metal pjesmom.

Najgorim pjesmama s Eurosonga, po broju bodova i glazbenim kritikama te unatoč oštroj konkurenciji, smatraju se nastupi: Rodolfo Chikilikuatre – Baila el Chiki-Chiki, Alf Poier – Weil der Mensch zählt, Jemini – Cry baby, PingPong – Happy song, Piero and the Music Stars – Celebrate.

(24sata.hr)