Svijet

Oko 180 kilograma po stanovniku baci se svake godine

Više od 90 milijuna tona hrane ili oko 180 kilograma po stanovniku svake godine se baci u europskim zemljama!  Ovaj frapantni podatak dodatno na težini dobiva ako znamo da samo u Europskoj uniji 79 milijuna građana EU-a živi ispod crte siromaštva, a 16 milijuna ovisi o pomoći u hrani o dobrotvornim organizacijama.

S obzirom da je BiH jedna od zemalja u kojoj je siromaštvo najizraženije, problem bacanja hrane posebno dobiva na težini. – Posljednjih godina dolazi do značajnih problema u načinu prehrane, sve više tržištem vlada industrijska hrana kojoj je skraćen rok uporabe. Sve to urađeno je iz jednostavnog razloga da se što više hrane troši, istaknuo je Mesud Lakota, iz Udruženja za zaštitu interesa potrošača u BiH.  Na taj način dolazimo do apsurdne situacije da skupo plaćenu hranu sve više bacamo, a istovremeno sve više bh. građana kopa po smeću. Isto tako, nelogičan je podatak da svake godine plaćamo sve skuplju hranu, a istovremeno je sve više bacamo.  – Sve ovo je poseban problem za zemlje poput naše, gdje više od 50 posto stanovništva živi na rubu siromaštva. Domaće vlasti morale bi pod hitno naći odgovarajuću strategiju kako bi se svemu navedenom stalo u kraj, kazao je Lakota.  Sličnu stvar već je uradila Europska unija. Naime, Europski parlament je u rezoluciji “Kako izbjeći bacanje hrane” usvojenoj 19. siječnja pozvao da se donesu hitne mjere koje će prepoloviti količine bačene hrane do 2025. i olakšati pristup hrani za siromašne građane EU-a. U rezoluciji se predlaže da se na razini država započnu kampanje protiv bacanja hrane, da pakiranja hrane trebaju biti manja, ali i da trgovinske lance treba stimulirati da robu kojoj uskoro istječe rok valjanosti prodaju po daleko nižim cijenama.  – Moramo biti svjesni kako je hrana skupa i ima tendenciju daljnjeg rasta. Moramo se više okrenuti domaćoj proizvodnji i ne bacati jestivu hranu, poručio je Lakota.  Prema njegovim riječima, u BiH oblast hrane niti izbliza nije riješena jer se sudaraju industrijska i domaća proizvodnja. Sve to i dovelo je do “crne” bh. stvarnosti u kojoj svaki dan sve više građana čeka u redu ispred javnih kuhinja, humanitarne organizacije sve više rade na prikupljanju hrane za siromašne, itd. Do kuda stvari idu u cijeloj Europi, najbolje će se vidjeti iz prognoza da će, ukoliko se nastavi sadašnji tempo bacanja hrane, do 2020. ta količina narasti za 40 posto na 126 milijuna tona bačene hrane.  – Nadajmo se da do toga ipak neće doći, kako će se svi u Europi uozbiljiti i uvidjeti o kakvom se problemu radi, ustvrdio je Lakota. Ukoliko se to pak ne dogodi, svi navedeni apsurdi će se dodatno produbljivati, pa se i ne čine tako nerealne najave pojedinih svjetskih analitičara da će se treći svjetski rat voditi zbog hrane.  Prema istraživanjima, kućanstva su najodgovornija za rasipanje hrane, budući da sudjeluju s 42 posto u ukupnoj količini bačene hrane, pri čemu bi se dvije trećine toga mogle iskoristiti. Proizvođači bace 39 posto “jestivog” otpada, trgovinski lanci pet posto, dok catering industrija baci 14 posto hrane.

 

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend