Održana Javna rasprava povodom predloženih izmjena Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH

Jutros u 10 sati u Parlamentarnoj skupštini BiH održana je Javna rasprava povodom predloženih izmjena Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH.

Cilj datih izmjena je bio produženje prelaznog roka za stupanje na snagu zabrane uzgoja životinja radi krzna na narednih 10 godina, do 2028. Ovome se usprotivilo mnoštvo organizacija za zaštitu životinja u BiH kao i brojne organizacije za zaštitu okoliša zastupajući stav da je krznarska industrija jedan od većih zagađivača okoliša u svijetu.

Ove organizacije su navele nezavisne studije provedene u Evropi, prema kojima krznarska industrija ima negativan uticaj na niz ekoloških faktora, rasipanje resursa, toksičnost po ljudsko zdravlje, zakiseljenje tla, eutrofikacija tla i voda itd.

Nadalje, navedeno je niz istraživanja i studija koje su pokazale da je dobrobit životinja u uzgoju praktično nemoguće postići i da je zabrana uzgoja jedino humano rješenje. Istaknuta je i činjenica da je krznarska industrija zabranjena u većini zemalja sa visokim okolišnim i etičkim standardima i uglavnom se „seli“ u manje uređene zemlje bez okolišnih standarda, sa jeftinom radnom snagom.

Inicijativa za izmjenu Zakona je potekla od nekolicine uzgajivača koji žele da nastave sa ovom djetlatnošću koja im donosi profit i koje se ne žele tako lako odreći a kao argumenat za produženje navode  činjenicu da je krzno izvozni proizvod i broj radnih mjesta u ovoj industriji. Nezvanično se navode cifre od 50-ak krznarskih farmi u BiH i oko milion eura izvoza godišnje. Nažalost, ove cifre, iako ni same po sebi  ni u kom pogledu nisu impresivne,  ničim se ne mogu potkrijepiti, jer prema zvaničnim podacima institucija u BiH krznarske farme kao takve ne postoje u BiH, bar nisu registrovane pod tim nazivom, a podaci Carinske uprave BiH o izvozu su veoma šturi i ne odgovaraju navedenim ciframa.

Ono šta se pouzdano zna, jeste da ne postoji nikakva sistamatska institucionalna kontrola nad ovom djelatnošću, ni finansijska ni okolišna ni veterinarska, a uspostava jednog takvog sistema bi iziskivala dosta vremena i visoke troškove za državu.

Dosta uzgajivača je poštovalo Zakon i većina krznarskih farmi je već zatvorena a među nekolicinom koja se protivi zabrani nalaze se i oni koji su svoje firme otvorili nakon što je zabrana usvojena 2009. godine, kada je Zakon stupio na snagu.

Koalicija bez krzna, kao građanska inicijativa sastavljena od više udruženja i aktivista za zaštitu životinja, je istakla da bi, ukoliko ove izmjene prođu, Bosna i Hercegovina bila praktično jedina zemlja u regiji, osim Crne Gore, u kojoj bi uzgoj radi krzna bio dozvoljen, budući da je zabrana stupila na snagu u Hrvatskoj ove godine a naredne stupa na snagu u Srbiji. Zabrane također postoje i provode se i u Sloveniji i Makedoniji.
Vrlo izvjestan i po okoliš katastrofalan scenario bi bio da se farme za uzgoj krznašica jednostavno „presele“ iz susjednih zemalja u Bosnu i Hercegovinu i tu nesmetano nastave sa poslovanjem, bez ikakvog nadzora, kao što je to i dosad bio slučaj.

Maida Šabeta istaknula je i da ovakvi potezi izmjene Zakona ruše pravnu sigurnost u državi te da predložene izmjene ne idu u korist nikome osim nekolicini pojedinaca koji nisu željeli poštovati Zakon.

(Koalicija “Bez krzna BIH”)