Svijet

Nakon plastičnih vrećica, Francuska će zabraniti i plastično posuđe

Plastika koja se proizvodi od naftnih derivata poput petroleja, veliki je onečišćivač planeta Zemlje. Proizvodi od plastike pridonose stvaranju stakleničkih plinova na Zemlji i odgovorni su za globalne klimatske promjene.

 

Budući da plastika nije biorazgradiva, nakon što je bacite u smeće, ona se s vremenom raspada tek na manje komadiće koji otpuštaju otrovne tvari u okoliš.

Svake se minute iskoristi oko milijun plastičnih vrećica, a za razgradnju samo jedne potrebno je čak 1.000 godina.

Za razgradnju ostale plastike potrebno je od 100 do 1.000 godina.

 

Otrovni otpad nije zaobišao ni Hrvatsku

Mora i oceani su, nažalost, već jako opterećeni golemim količinama plastičnog otpada.

Razlog je taj što ga suvremena civilizacija nekontrolirano koristi i nakon jednokratne upotrebe odbacuje u okoliš.

Procjenjuje se da je 2012. godine u svjetskim oceanima bilo otprilike 165 milijuna tona plastičnog otpada.

Zamislite tek situaciju danas.

Morske životinje sitne komadiće plastike često zamijene za hranu ili je nošenu morskim strujama jednostavno progutaju, pa taj otpad završi u njihovim probavnim organima.

Istraživanje koje je proveo Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu pokazalo je da i u jadranskoj ribi ima mikročestica plastike. Stoga ovaj globalni problem nije zaobišao ni Hrvatsku.

Ono što zaista zabrinjava jest to da mikroplastika na sebe veže viruse, bakterije i teške metale, pa može uzrokovati teške bolesti poput raka.

Plastične vrećice od polipropilena vrlo su lagane pa lete naokolo, nakon čega završe na stablima, a na koncu, nošene vjetrom, dospijevaju i u rijeke i oceane.

Zbog onečišćenja koje uzrokuju, brojni gradovi i države već su zabranili njihovu upotrebu.

Francuska je rekla NE plastičnom posuđu i priboru

Svake sekunde u Francuskoj baci se oko 150 jednokratnih plastičnih čaša, što na godišnjoj razini iznosi čak 4,73 milijarde.

Za razgradnju tih čaša, koje su izrađene od polipropilena i polistirena i ne mogu se reciklirati, potrebno je 500 godina.

Nakon što je Francuska u prosincu 2015. bila organizator velikog klimatskog samita, odlučila je poduzeti konkretne korake protiv globalnog zatopljenja i onečišćenja planeta.

Prvo je u srpnju zabranila plastične vrećice, a odnedavno je postala i prva zemlja u kojoj će 2020. godine stupiti na snagu zakon o zabrani neorganskog plastičnog posuđa i pribora.

Tako Francuska želi ne samo pridonijeti očuvanju planeta nego i smanjiti potrošnju energije koja je potrebna za proizvodnju plastike.

Proizvođači trebaju do 2020. sve posuđe od plastike zamijeniti ekološki prihvatljivim materijalima, koje se nakon upotrebe može odlagati u ekološke odlagališne jedinice.

Zabrana se ne odnosi na biorazgradivu plastiku, koja se može kompostirati.

Ekolozi su inzistirali na tome da zabrana proizvodnje plastičnog posuđa stupi na snagu već 2017. godine, no zbog protivljenja francuske ministrice okoliša to je odgođeno za 2020. godinu.

Velika zarada na plastičnim proizvodima

Protiv francuskog zakona koji stupa na snagu 2020. bune se brojni fast-food restorani i svi oni čija zarada ovisi upravo o toj plastici.

Inicijativu protiv francuskih mjera predvodi Pack2Go Europe, organizacija koja zastupa europske proizvođače ambalaže, navodeći kako se tim zakonom krše propisi o slobodnom protoku robe.

Protivnici zakona naglašavaju kako su biorazgradivi materijali skuplji i da si takvo posuđe neće moći priuštiti oni plićeg džepa.

Kao argument u vlastitu korist navode i to da njegova upotreba neće pridonijeti očuvanju planeta jer će takvo posuđe ljudi olako bacati u okoliš pod izlikom da je “lako razgradivo”.

Posuđe će od 2020. morati biti izrađeno barem 50 posto od organskog materijala koji se može kompostirati, a od 2025. propisani postotak će iznositi 60 posto.

Za proizvodnju posuđa moći će se upotrebljavati samo biorazgradivi materijali, poput drvenog furnira, komprimiranog škroba i tekstilnih vlakana.

 

(www.alternativa-za-vas.com)

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend