Vijesti iz BiH

Kronologija zemljotresa u BiH

Uključujući i posljednji snažniji zemljotres u blizini Zenice, do sada je u Bosni i Hercegovini zabilježen značajan broj zemljotresa što ponovo potvrđuje činjenicu da je ovo područje tektonski aktivno i podložno manjim, pa čak i onim razornijim zemljotresima.

 

Teritorija Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od seizmički najaktivnijih dijelova Balkanskog poluostrva, koji ulazi u sastav sredozemno-transazijskog seizmičkog pojasa. Prema raspoloživim podacima, na području Bosne i Hercegovine u prošlosti se dogodilo više razornih zemljotresa iz lokalnih žarišnih zona magnitude oko 5,0, dok je intenzitet u epicentru dostizao i do 7 stepeni MCS skale. Posljednji razorniji zemljotres koji je zabilježen u BiH desio se jučer u 1 sat i 12 minuta u blizini Zenice. Podrhtavanje tla trajalo je oko deset sekundi, a potres je bio magnitude 4,7 prema Richteru. Epicentar potresa bio je oko 10 kilometara sjeveroistočno od Zenice, a intenzitet u epicentru 6–7 stepeni Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Ubrzo nakon prvog potresa, uslijedio je drugi jačine 4,2 po Richteru, a kasnije još jedan od 2,9 stepeni. U BiH ima nekoliko značajnih regionalnih rasjeda kao što su bugojanski, višegradski, neretvanski i banjalučki, uz koje se mogu stvarati zemljotresi razorne jačine, a često uzrokuju manja podrhtavanja tla. Tako se, po podacima seizmografa, u BiH godišnje zabilježi oko 1.100, ili u prosjeku tri zemljotresa dnevno slabija od tri stepena po Mercallijevoj skali. Radi se o zemljotresima koje zabilježe uređaji, dok ih ljudi ne osjete, a oko desetak zemljotresa godišnje osjete stanovnici BiH. Najjači zemljotresi koji su zabilježeni do sada u BiH su 1905. godine u Petrovcu (jačine 5,0), 1907. u Počitelju (jačine 5,7), 1908. u Vlasenici (5,3), 1916. u Bihaću (5,0), 1923. u Jajcu (5,0), 1927. u Ljubinju (6,0), 1940. u Derventi (5,1), 1950. u Drugovićima/Banja Luka (5,7), 1962. na Treskavici (6,0), 1967. u Srebrenici (5,1), 1969. u  Gackom (5,0), 1981. u Banjoj Luci (5,4), 1974. u Lukavcu (5,0) i 2003. u Stocu/Hutovo blato (3,6 stepeni prema Richteru). Najjači zemljotres ikada zabilježen u BiH desio se u Banjoj Luci, 1969. godine, a izmjerena jačina ovog zemljotresa bila je 6,6 Richtera. Počeo je neuobičajeno jakim prethodnim udarom, u noći 26. oktobra u 2:55 sati. Podrtavanje se nastavilo do 8:53 sati, kada je se desio i onaj najjači zemljotres jačine 6,6 Rihterove skale. U zemljotresu 1969. godine 15 osoba je izgubilo život, hiljadu ljudi je bilo teže i lakše ozlijeđeno. Materijalna šteta je bila ogromna. Potpuno je uništeno 86.000 stanova. U posljednjih 104 godine u BiH su zabilježena 1084 zemljotresa jača od tri stepena Richterove skale. Seizmografi tvrde da u sljedećih 50 godina na području BiH mogu se očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do sedam stepeni Mercallijeve skale, znači – s mogućim oštećenjima kuća. No, za razdoblje od 100 ili više godina za područje Banje Luke, planine Treskavice, te područje Trebinja i Neuma prognozira se razorne zemljotrese s velikim štetama, ali i ljudskim žrtvama. Iz zabilježenih zemljotresa jasno je da se na području Bosne i Hercegovine dogodilo više razornih zemljotresa s najjačim intenzitetima iz žarišnih zona Ljubinje, Treskavica i Banja Luka. (Južna i zapadna Hercegovina su vrlo ugrožena područja zemljotresima. Posljednji zemljotres, u 2004. godini, jačine 3,3 stepena po Richterovoj skali te nekoliko slabijih još jednom su građanima Livna pokazali kako žive u seizmološki poprilično aktivnoj zoni.)    Na teritoriju bivše Jugoslavije najčešći i najjači zemljotresi desili su se u predjelima Dinare, donjeg toka Neretve, Boke Kotorske, Dubrovnika, Podrinja, Šumadije, Kosova, Banja Luke i Skopja. Najveći zemljotresi do sada su zabilježeni u Skoplju (1518. i 1963.), Dubrovniku (1667. i 1924.), u predjelu Resave (1911.), Hercegovine (1924.), u Šumadiji (1927.), Valandovu (1931.), Debru (1967.), Banjoj Luci (1969.) i crnogorskom primorju (15.04.1979).

(FTV)

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend