Svijet

Kolike su plaće, a koliki troškovi u Švicarskoj? Orijentir za buduće doseljenike

Od početka 2022. godine hrvatski građani mogu dobiti dozvolu za rad u Švicarskoj. Na adresu našeg portala došlo je više upita o tome gdje se može tražiti posao, koja su zanimanja tražena, kolike su plaće, koliki su troškovi života…

Teško bi bilo osobno odgovoriti na sve te upite, jer na jedan odgovor slijedi pet novih pitanja – a zašto ovo, zašto ono…? Nas nekoliko, iz dva različita kantona, sjelo je i pokušalo pronaći odgovor na neka bitna pitanja koja zanimaju naše sunarodnjake, potencijalne doseljenike u Švicarsku. Pokušali smo napisati nekoliko informacija koje bi možda nekome mogle biti bile korisne. Molimo vas da vašim komentarima ili mailom pokušate nadopuniti ovaj tekst. Svatko od vas možda zna neke informacije koje bi nekome mogle pomoći. Suzdržite se od nepotrebnih komentara ili uvreda. Ima ljudi koji žele raditi jer u Hrvatskoj nisu mogli pronaći odgovarajući posao. Ako su se već odlučili na taj put, nastojmo im pomoći u njihovom traženju. Svatko od nas, koji smo već duže ovdje, prošao je taj put i znamo da u početku nije bilo nimalo lako i da smo se hvatali za svaku korisnu informaciju.

Netko tko ima rodbinu u Švicarskoj svakako je u boljoj poziciji jer mu oni mogu pomoći u traženju posla (na svom radnom mjestu, u svom okruženju) i pružiti smještaj u početku. Većina će ipak dolaziti u nepoznato i morat će se sama snalaziti za posao i smještaj. Valja napomenuti da nije baš lagano naći odgovarajući posao u Švicarskoj. Za dobre poslove je jaka konkurencije i ljudi koji već borave u Švicarskoj. Oni su u velikoj prednosti jer znaju jezik, običaje, navike…

Školovani radnici, posebno oni koji su vični informatici, poslove mogu pronaći putem interneta na brojnim platformama koje nude poslove ili neposredno se prijaviti na oglase pojedinih firmi, koje raspišu međunarodne natječaje. Npr. ako je netko inženjer kemije, onda sigurno zna da je Švicarska zemlja farmaceutske industrije i sigurno će potražiti neke oglase na stranicama jakih farmaceutskih kuća.

Postoje i agencije koje nude mogućnost da se ispunjenm zahtjevom (formular) obratite njima i onda oni za vas traže određeni posao. Često se taj servis koristi kod poslova u građevinskoj industriji, ali i poslovima koji imaju sezonski karakter.

Bilo da sami tražite posao, ili putem neke agencije, jako je važno kako ćete napisati zahtjev (Bewerbung) ili ispuniti neki formular, jer vam to značajno može povećati šanse za dobivanje posla.

Prijave / zahtjevi / molbe (Bewerbung) za posao u Švicarskoj i ostalim europskim zemljama zemljama pokazuju značajne razlike. Švicarski stručnjaci za zapošljavanje (HR) navode nekoliko točaka koje su bitne kod slanja zahtjeva za posao.

Skromnost prije svega. Često su kandidati puni samohvale za svoja postignuća. To ne ide na ruku mnogim primateljima; to ima veze sa švicarskom skromnošću. Skromnost i transparentnost – to je način na koji napredujete u Švicarskoj. Također, važno je da budete skromni i činjenični kada dajete informacije o znanju jezika. Netko će u životopisu navesti ‘vrlo dobro poznavanje njemačkog’ a kad dođe na razgovor ispostavi se da to nije istina. Skromnost je adut i kada su akademske titule u pitanju te se podnositeljima zahtjeva preporuča da ne trguju previše s doktoratima. Općenito, titule imaju manju ulogu u Švicarskoj, prednost se daje znanju i vještinama.

Švicarci žele kompletne dokumente za prijavu. Neke se prijave obično sastoje samo od e-pošte i životopisa. Švicarcima to nije dovoljno. Osobni podaci moraju biti potpuni. To također uključuje datum rođenja i bračni status. Tvrtka želi imati potpunu dokumentaciju za prijavu. Potpuna prijava uključuje propratno pismo, životopis, fotografiju, reference za posao i diplome.

Iako propratno pismo nije obvezno za sve poslodavce u Švicarskoj, stručnjaci općenito savjetuju da se ipak napiše popratno pismo jer daje kandidatu priliku da razgovara izravno s poslodavcem: Zašto je on pravi kandidat za tu poziciju, zbog čega se prijavljuje u ovu tvrtku i baš na ovu poziciju i zašto želi promijeniti posao ili zašto je nezaposlen? Važno je uključivanje dodatnih informacija u propratno pismo, a ne ponavljanje informacija iz životopisa.

Prije su životopisi započinjali kronološki sa školom, a zatim su napredovali kroz obuku do profesionalnog iskustva. Ali to je prošlost, švicarski poslodavci sada žele čitati samo akronološke životopise. Oni počinju s trenutnim poslom (to ih najviše zanima), a zatim se postupno vraćaju na školovanje. Također postoje vrlo jasne specifikacije za duljinu. Životopis ne bi smio biti veći od tri stranice i ne manji od dvije stranice.
Obrazovanje, hobiji i jezici zajedno trebali bi činiti manje od pola stranice. Budući da menadžeri za zapošljavanje imaju samo nekoliko minuta da po prvi put pregledaju životopis, pojedinačne faze trebale bi se lako razlikovati jedna od druge po odlomcima, a odabrana veličina fonta ne smije biti premala. To olakšava čitanje, «skeniranje» životopisa. Na koncu, podnositelji zahtjeva moraju obratiti pozornost na skladan, dosljedan oblik i pravopis. Zahtjev mora biti čitljiv, jednostavno složen, bez nekog pretjeranog dizajna i ekstravagancije, samo tekst i slika, a po mogućnosti poslati u PDF formatu, kako bi primatelj dobio zahtjev u pravilnom formatu.

Ako imate praznine, «rupe» u životopisu, to uvijek ostavlja prostora za nagađanja. Svaki se nedostatak mora objasniti. Ne moraju se objašnjavati kratke pauze od tri do četiri mjeseca do najviše pola godine, ali za ove duže stanke u životopisu mora se navesti stvarni razlog (npr. ako ste bili u zatvoru).
Fotografije su još uvijek popularne, poslodavci žele steći prvi dojam fotografijom. Izgleda li kandidat pristojno, kakvo odijelo nosi i ima li lijep osmijeh? Nemojte slati pretjerano ležerne fotografije.

I na koncu, kontakt, telefon, e-mail i adresa moraju biti točni. provjerite sve podatke prije slanja formulara.

Kolike su plaće u Švicarskoj?

Na to pitanje je jako teško dati precizan odgovor. Prije svega to ovisi o poslu koji radite, da li ste školovani za taj posao ili niste. Naravno da je jedan liječnik ili inženjer bolje plaćen od običnog fizičkog radnika. Međutim, velike su razlike od kantona do kantona, pa i od grada do grada. Nadalje, o plaćama se ne govori! Ipak, radi neke lakše orijentacije ovdje ćemo navesti nekoliko primjera za neka tipična zanimanja. Zidar zarađuje prosječno oko 5500 franaka mjesečno (13 puta godišnje). To čini oko 70.500 godišnje, ali ima i zidara koji zarađuju i do 85.000 godišnje. Običan radnik na građevini (bauštelac) zarađuje manje, oko 63.000 godišnje. U nekim kantonima može zaraditi i do 85.500 godišnje, a u nekima samo 55.000 godišnje. Jedna školovana medicinska sestra može u prosjeku zaraditi isto toliko – do 85.000 franaka godišnje. Naravno da s godinama iskustva ta plaća može biti i znatno veća, čak i preko 100.000 godišnje, ali ovdje navodimo neke prosječne plaće. Običan pomoćni radnik u poljoprivredi (npr. sezonski radnik u berbi) može zaraditi oko 3600 franaka mjesečno, ali često imaju mogućnost prekovremenog rada koji se plaća. Relativno malo zarađuju i radnici u gastronomiji. Jedan konobar može u prosjeku zaraditi oko 52.000 godišnje. Školovani kuhar nešto više.

Učiteljica može u prosjeku godišnje zaraditi oko 90.000 franaka. Slično zarađuje i jedan informatičar ili školovani grafički dizajner. Programer i software developer zarađuje znatno više, u prosjeku oko 100.000. Ekonomisti, sa srednjom školom (Kaufm. Angestellte), zarađuju oko 70.000. Manje zarađuju logističari, radnici u skladištu. Njihova plaća je oko 65.000 godišnje. Toliko otprilike zarađuju i radnici u metalskoj industriji. Manje su plaćeni vozači, a posebno oni u kurirskim dostavnim službama. Njihova godišnja plaća je oko 45.000 franaka.

Građevinski inženjer ili inženjer neke druge tehničke struke zarađuje oko 100.000 franaka godišnje, a prosječna liječnička plaća u kantonu Zürich iznosi oko 125.000 godišnje. Međutim, ima i liječnika specijalista koji zarađuju i do 250.000. To također ovisi i o gradu, ali i o bolnici, odnosno klinici.

Postoje i donje granice za određivanje minimalne satnice. U nekim kantonima je minimalna satnica 19 ili 21 franak, a u kantonu Ženeva 23 franka.

Sindikati se zalažu za utvrđivanje pravednih minimalnih plaća koje su dovoljne za život i zaustavljanje dampinga plaća. Minimalne plaće u nekim kantonima određene su na temelju smjernica za dopunske naknade (Ergänzungsleistungen). One se temelje na onome što je odrasloj osobi potrebno da bi mogla živjeti iznad granice siromaštva. Biračko tijelo je na glasačkoj kutiji odbilo inicijativu sindikata za minimalnu plaću 2014. godine. Ipak, inicijativa je postigla mnogo: «imaginarna» minimalna plaća od 4000 CHF postala je kao neki orijentir ili mjerilo. Brojne tvrtke i sektori (branše) povećali su svoje minimalne plaće. Možemo reći da je zahvaljujući toj inicijativi, tisuće zaposlenika dobilo povećanje plaća.

Iako se ove plaće i godišnje zarade čitateljima iz Hrvatske čine jako velike i izdašne, treba reći i da su troškovi života u Švicarskoj izuzetno visoki. Prije svega se to odnosi na troškove stanovanja, ali i troškove nekih usluga, osiguranja, hrane itd…

Cijene stanovanja, hrane i ostali troškovi

Cijene stanova za iznajmljivanje također variraju od od kantona do kantona te od grada do grada. Navodimo nekoliko primjera, kao neki orijentir. Prosječan stan za jednu obitelj, četverosobni stan od nekih 80 do 100 kvadrata u prosjeku košta oko 1500 franaka. Međutim, isti takav stan u nekim gradovima kao što su Zürich, Ženeva, Basel ili Bern može koštati 2500 franaka ili više. Nadalje, cijena stana ovisi i o tome koliko dugo godina ste u jednom stanu. Npr. ima ljudi koji preko 30 godina žive u jednom solidnom stanu i plaćaju oko 1000 franaka najamninu. Međutim, ako oni napuste taj stan i dođu novi stanari, oni će plaćati najmanje 1500 franaka za taj isti stan. Pojedine branše i sektori osiguravaju neke jednostavne smještaje za svoje radnike, npr. bolnice često imaju sobe za medicinsko osoblje, koje su znatno jeftinije od uobičajene cijene iznajmljivanja. Slično vrijedi i za zaposlenike u ugostiteljstvu i turizmu (npr. konobari ili čistaćice u nekom hotelu). Nadalje, uslugu smještaja nude i poljoprivredna gazdinstva (Bauernhof) zaposlenicima na tim poljoprivrednim dobrima. Obično se onda to odbija od temeljne zarade.

Kao najmoprimac, obično morate platiti depozit za najam. Polog iznosi jedan do najviše tri mjeseca najma. Spomenuti radnici u gastronomiji i ugostiteljstvu, radnici u poljoprivredi i drugi obično su oslobođeni te obaveze.

Cijena hrane u trgovinama u Švicarskoj nije znatno viša u odnosu na Hrvatsku (oko 25%). Najveća se razika osjeti u cijeni mesa, voća, mliječnih proizvoda, kruha… Međutim, ono što je znatno skuplje je cijena hrane u restoranima. Kao što je gore navedeno, u Švicarskoj je općenito jako skupa usluga. Po toj logici su i cijene usluga u restoranima jako skupe. Vi možete kupiti za 10 do 15 franaka u trgovini namirnice za jedan odličan ručak, za dvije osobe. Međutim, ako dvije osobe objeduju u prosječnom restoranu to će ih koštati 100 franaka. Jedno pivo vas u trgovini košta manje od jednog franka, ako vam ga servira konobar u gostionici, onda košta 5 franaka.

Cijena zdravstvenog osiguranja (Krankenkasse) također je bitna stavka u obiteljskom budžetu jer cijena po osobi može iznositi od 150 do 400 franaka, ovisno o dobi, «pokrivenosti» (Deckung) i drugim parametrima. Važno je napomenuti da netko tko se mora zadovoljiti s malo novca tj. tko živi u skromnim ekonomskim prilikama dobiva od države financijsku potporu za osnovno osiguranje – tzv. smanjenje premije (Prämienverbilligung). Kao što se uvjeti za stjecanje prava razlikuju, iznos umanjenja također se uvelike razlikuje ovisno o kantonu. Na primjer, prosječna vrijednost doprinosa u kantonima Ticino, Vaud i Basel-Stadt je između 860 i 1039 franaka po glavi stanovnika godišnje, dok kantoni Uri i Bern plaćaju manje od 400 franaka po glavi stanovnika godišnje.

Od ostalih troškova treba spomenuti troškove režija (voda, struja), koji nisu neki veliki izdatak za domaćinstvo, ali toškovi grijanja mogu biti važna stavka. Nadalje, tu su troškovi ostalih osiguranja, prijevoza (auto ili javni prijevoz), TV priključci, telefon i internet, odjeća, higijena itd… I na koncu, na dohodak se plaća i porez. Kao strani zaposlenik, podliježete porezu po odbitku (Quellensteuer). Porez će se odbiti izravno od vaše plaće.

Jedna studija Sveučilišta u Zürichu napravila je studiju prosječnih (najčešćih) troškova za jednu osobu u Zürichu (ako je bračni par, obitelj, onda su troškovi razmjerno veći). Pretpostavimo da ta osoba zarađuje oko 6000 franaka mjesečno (Zürich ima relativno visoke plaće). Troškovi bi izgledali otprike ovako:

Fiksni troškovi:CHF
Stanovanje: soba CHF 400 – 1000, stan CHF 800 – 1’600)prosjek: 800
Zdravstveno osiguranje300
Osiguranje kućanstva / Hausrat- /Privathaftpflichtversicherung30
Fiksna linija / Internet / TV / Billag120
Energija (struja/plin)40
Javni prijevoz100
Hrana, kućanstvo, osobni troškovi
Hrana400
Odjeća, obuća, frizer, mobitel, slobodno vrijeme250
Deterdženti, sredstva za čišćenje, njega tijela, zbrinjavanje otpada30
Rezerva
Zubar, liječnik, optičar, lijekovi, darovi, popravci, male kupovine180
Ukupni iznos2250

Naravno da su kod ove tabele moguća velika odstupanja, ali to predstavlja jedan tipični primjer i način života jedne prosječne osobe u Zürichu. Ima ljudi koji mogu više uštedjeti, ima i onih drugih. To sve ovisi o vašim navikama. Neupitno je da se može uštedjeti ako ne živite «punim plućima». Npr. odlazak u kino koštat će vas 18 do 20 franaka, a odlazak na neki koncert od

30 do 100 franaka, pa i više. Općenito se može reći ovako: Prosječna dobra plaća u Hrvatskoj iznosi oko 1000 franaka. Prosječna dobra plaća u Švicarskoj iznosu 6000 franaka. Lakše je u Švicarskoj uštedjeti 1000 franaka mjesečno, iako su troškovi života veći, nego 500 franaka u Hrvatskoj. To je bitna razlika. Onaj tko želi štedjeti, u Švicarskoj može uštedjeti, a u Hrvatskoj jako teško. To naravno ne znači da netko u Švicarskoj ima bolju kvalitetu života nego netko u Hrvatskoj.

(www.hrvati.ch)

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend