Kakao u borbi protiv “šećerne epidemije”

60

Dijabetes ili šećerna bolest velika je pošast modernog doba. Procjenjuje se da bi do 2035. na svijetu moglo biti 592 milijuna oboljelih od dijabetesa tipa 2. S obzirom na epidemijske razmjere dijabetesa, znanstvenici nastoje pronaći nova rješenja za prevenciju te bolesti.

 

Novo istraživanje pronašlo je obećavajuću terapiju u kakau. Antioksidansi iz kakaovog praha mogli bi značajno usporiti napredovanje dijabetesa.

Problem s inzulinom

U temelju je dijabetesa poremećaj vezan za inzulin, hormon koji proizvode, pohranjuju i otpuštaju stanice beta u gušterači.

Inzulin je odgovoran za kontrolu i reguliranje nivoa šećera u krvi. On sprečava da nivo šećera naraste toliko visoko da naškodi krvnim žilama i organima.

Kod dijabetesa tipa 1, gušterača proizvodi malo ili nimalo inzulina. Oboljeli od dijabetesa tipa 2 mogu imati više inzulina, ali on kod njih preslabo djeluje jer su njihova tkiva manje osjetljiva na njega.

Stoga moraju unositi dodatne doze inzulina da bi im taj hormon proizveo regulatoran učinak na šećer u krvi.

Uloga stanica beta

Studije su pokazale da je kod dijabetesa tipa 2, osim smanjene osjetljivosti tkiva na inzulin, prisutno i povećano odumiranje stanica beta.

Taj poremećaj uzrokuje slabiju proizvodnju inzulina i brže napredovanje bolesti.

Vođeni tom spoznajom, znanstvenici sa Sveučilišta Brigham Young u američkoj saveznoj državi Utah bacili su se na istraživanje mogućnosti pojačavanja aktivnosti stanica beta, da proizvode veće količine inzulina.

Istraživanje nedavno objavljeno u reviji The Journal of Nutritional Biochemistry dalo je naslutiti da bi sastojak pronađen u kakau mogao biti koristan u borbi protiv dijabetesa.

Spasonosni katehin

Ranija istraživanja utvrdila su da su stanice beta vrlo osjetljive na slobodne radikale i na oksidativni stres koji oni uzrokuju.

To je potaknulo znanstvenike da pažljivo prouče učinak antoksidansa flavonola iz kakaa.

Od svih flavanola, spojeva s antioksidativnim svojstvima, najdjelotvornijim se pokazao katehin.

Pokusi su pokazali da prehrana bogata tim sastojkom smanjuje pretilost i poboljšava regulaciju razine šećera.

Znanstvenici su potom istražili mehanizam kojim katehin djeluje na stanice beta.

Molekula katehina povećava otpornost stanica na oksidativni stres – tvrdi prof. Jeffery Tessem, glavni autor istraživanja. – Katehin jača mitohondrije, dijelove stanica beta koji služe kao izvor stanične energije, potičući ih da proizvode više inzulina. To ujedno čini organizam otpornijim na oksidativni stres.

Pretjerano konzumiranje čokolade nije rješenje

Međutim, autori ističu da konzumacija većih količina čokolade u ovu svrhu ne bi donijela zaštitu od dijabetesa.

Morali biste konzumirati jako puno čokolade da unesete dovoljno katehina za preventivni učinak, a to bi također bilo štetno – jer čokolada sadrži šećer.

Na temelju otkrića o blagotvornosti katehina znanstvenici traže način izoliranja tog ljekovitog sastojka iz kakaa radi korištenja u liječenju.

Primjerice, u obliku kapsula s ekstraktom kakaa koji sadrži standardiziranu dozu katehina.

Ova saznanja pomoći će nam da djelotvornije iskoristimo flavanole u hrani ili dodacima prehrani radi boljeg kontroliranja glukoze u krvi, a i radi odgađanja ili sprečavanja nastanka dijabetesa tipa 2 – izjavio je Andrew Neilson sa sveučilišta Virginia Tech, koje je sudjelovalo u istraživanju.

Ostale dobrobiti flavanola

Zasebne studije ukazale su na druge koristi flavanola iz kakaa, u koje spada katehin. Ovi sastojci snizuju arterijski tlak i umanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Trenutno su predmet proučavanja i kao potencijalna sredstva prevencije karcinoma i kognitivnih poremećaja.

Flavanoli pripadaju velikoj skupini antioksidansa polifenola, koji uključuju flavonole, izoflavone, antocijanine, antoksantine i fenole.

Ostali su značajni antioksidansi vitamin A, vitamin E, beta karoten, likopen, melanoidini i indoli. Opskrbite se ovim sastojcima iz namirnica na popisu koji slijedi.

Gdje pronaći najviše antioksidansa?

 

  • Vitamin C – naranče, crne grožđice, jagode, brokula, paprika, mango, kivi
  • Vitamin E – orašasti plodovi, sjemenke, cjelovita zrnja, biljna ulja i avokado
  • Beta karoten – naranča, marelica, mrkva, buća, mango
  • Likopen – rajčice (kuhane), lubenica, mrkva, papaja, mango
  • Izoflavoni – soja, tofu, leća, grašak i mlijeko
  • Flavonoli – kakao, čaj, zeleni čaj, citrusi, crno vino, luk i jabuke
  • Katehini – kakao, crna čokolada, čaj
  • Antoksantini – banana, karfiol, krumpir, đumbir, crveni luk, češnjak, šampinjoni
  • Antocijanini – mrkva, borovnice, crveno vino
  • Indoli – brokula, karfiol i kupus
  • Melanoidini – pržena zrna kave

(www.alternativa-za-vas.com)