Svijet

ISLAND – Zemlja koja je prebrodila krizu

Nepune tri godine nakon totalnog finansijskog sloma i situacije u kojoj je bila upitna i opskrba hranom Island je povratio ekonomsku snagu i zaradio povećanje kreditnog rejtinga koji je sada na razini hrvatskog.

Ključ za strelovit ekonomski rast koji je lani iznosio gotovo tri posto nalazi se u koncentraciji na ribarstvu i industriju, a banke su neslavno propale nakon što su zahtjev za njihov spas građani glatko odbili na referendumu 2008. godine, piše business.hr. Za razliku od Grčke i Irske koje su dugove svojih banaka prebacile na buduće naraštaje, Islanđani su razbili bankarsku oligarhiju otjeravši tri investicijske banke u stečaj. Normalizaciji života na Islandu pomogao je i dogovor vlade i banaka da oproste dugove kućanstvima u iznosu koji premašuje 110 posto imovine tih kućanstava. Uz to, Vrhovni je sud u junu 2010. godine odlučio da su krediti s valutnim klauzulama nelegalni, što je spriječilo povećanje duga. Problemi za Island počeli su 2008. godine nakon bankrota investicijske banke Lehman Brothers. Tada su sve kreditne linije s Wall Streeta zatvorene, a tri islandske banke prepuštene su same sebi sa 85 milijardi dolara dugova (12 puta više od islandskog BDP-a) i pola miliona klijenata (sam Island ima 300.000 stanovnika). U kombinaciji s inflacijom od 14 posto, referentnom kamatnom stopom kod centralne banke od 15,5 posto te precijenjenom islandskom krunom svi dobici iz zlatnog špekulantskog doba brzo su poništeni. U međuvremenu je Island naljutio i čelnike Europske unije, najprije odbivši vratiti novac štedišama iz Velike Britanije, a zatim i traženjem financijske pomoći u Rusiji. Prvi pozitivni signali iz islandske ekonomije zabilježeni su dvije godine nakon eskalacije krize. Primjera radi, u Grčkoj recesija traje punih pet godina. Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti smatra da su ključni faktori za spas Islanda bili visoka razina političke demokracije, efikasno pravosuđe i nepostojanje krutih institucionalnih okvira koje na primjer Grčkoj nameće Europska unija. Slične probleme mogle bi imati i sve ugrožene članice eurozone koje zbog nepostojanja vlastite valute nemaju ni neovisnu monetarnu politiku. “Građani Islanda opkolili su i zasuli parlament kamenjem kada se od njih zatražilo da garantiraju za banke. Za razliku od Grčke, na Islandu su se građani uspjeli izboriti za referendum i odbiti takvu ideju zato što nije bilo stranih institucija koje bi na njih vršile pritisak. Veliku ulogu u cijeloj priči odigrao je i predsjednik Olafur Grimsson, koji je promptno reagirao na zahtjeve građana koji ni po koju cijenu nisu željeli vraćati dugove nekolicine bankovnih menadžera”, objašnjava Kotarski. Osim toga, brzom oporavku doprinos je dao i niz neortodoksnih mjera poput oprosta dugova kućanstvima i bacanje valutne klauzule izvan zakona. Nakon što se situacija smirila, objašnjava Kotarski, pred sudom se našlo i devedeset osoba koje su bile zaslužne za deregulaciju tržišta prije bankrota, što se unatoč daleko većim financijskim makinacijama u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi još nije dogodilo. Zadnja karika u spasonosnom lancu bila je nova, postrožena regulacija kapitalnih tokova, koja ne dopušta ulaganje u “toksičnu imovinu” koja je zemlju zamalo bacila na koljena.

 

(Biznis.ba)

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend