Svijet

Hrvatska: Od 1. srpnja dodatne mjere za mlade

U Europsku garanciju za mlade, mehanizam kojim će EU pokušati poboljšati izglede mladih na tržištu rada, Hrvatska će se uključiti nizom mjera, koje, među ostalim, obuhvaćaju sufinanciranje plaća i putnih troškova te osposobljavanje mladih za izradu EU projekata.

Za razliku od EU, koja će garanciju za mlade provoditi od 1. siječnja 2014., Hrvatska će svoje mjere primjenjivati od ulaska u EU, 1. srpnja. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić objasnio je da Hrvatska kreće ranije jer želi testirati mjere, koje svaka zemlja dizajnira sama, u skladu s potrebama na tržištu rada. U Hrvatskoj će se tako poticati zapošljavanje nezaposlenih u dobi između 24 i 29 godina života, dok je u EU gornja granica 24 godine. Mladi u Hrvatskoj čine polovicu od ukupno 30.090 osoba koje su do sada koristile mjere aktivne politike zapošljavanja. Najviše njih, 5.071, uključeno je u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, za koje dobivaju mjesečnu naknadu od 1600 kuna. Njima će država od 1. srpnja snositi i putne troškove do 1000 kuna. “1600 kuna nije velika suma. To je nešto namijenjeno troškovima kada se stručno osposobljavate, ali čuli smo da je i s time teško sve podnijeti pa će svi koji se stručno osposobljavaju od 1. srpnja imati plaćene i troškove puta, ali najviše do 1000 kuna jer mislimo da je to realna cijena prijevoza”, rekao je Mrsić. Mladima koji su na stručnom osposobljavanju u realnom sektoru od 1. srpnja država će namirivati polovicu bruto plaće godinu dana nakon završenog osposobljavanja, ako ih poslodavac odluči zaposliti bez odlaska na HZZ. Država će od tog datuma u stopostotnom iznosu financirati osposobljavanje mladih za vođenje EU projekata, a u njihovim bruto plaćama sudjelovat će s polovicom iznosa. Tu će mjeru moći koristiti mladi sa ili bez radnog staža, koji su na burzi dulje od 30 dana, a primjenjivat će se šest mjeseci. “Time želimo omogućiti mladima da steknu vrlo važno iskustvo na pisanju projekata, ali ćemo stimulirati i nevladine udruge da se što više angažiraju na pisanju projekata i korištenju sredstava iz europskih fondova”, objasnio je Mrsić. Jedna od predviđenih mjera zove se “Mladi mladima”, a namijenjena je onima koji su završili gimnaziju i prvostupnicima bez staža, koji će se zapošljavati kao podrška uključivanju djece s poteškoćama i djece iz romskih obitelji u redovni obrazovni sustav.  Ta će mjera trajati 10 mjeseci, od rujna 2013. do kraja školske godine, a država će mladima u potpunosti financirati bruto minimalne plaće i plaćati troškove prijevoza do 400 kuna. Mladi sa završenom osnovnom ili srednjom školom koji su nezaposleni duže od 90 dana moći će sudjelovati u mjeri “Mladi za zajednicu”, u sklopu koje će se uključivati u poslove vezane uz očuvanje okoliša. Mjera će trajati od tri do 12 mjeseci, tijekom kojih će im država u potpunosti namirivati bruto minimalne plaće i troškove prijevoza do 400 kuna. Oni koji su u evidenciji HZZ-a i zapošljavaju se bez radnog iskustva ili imaju manje od godine dana staža u zanimanju za koje su se obrazovali moći će koristiti vaučere na temelju kojih će ih država, bez dodatnih dokumenata, na vrijeme od dvije godine osloboditi od doprinosa na bruto plaću od 15,2 posto. Mrsić je podsjetio da je riječ o mjeri koja već postoji u sustavu, ali da ona “nije toliko zaživjela jer nije dovoljno prepoznata”. “Koristeći tu mjeru, svaki mladi čovjek koji završi fakultet ili srednju školu će biti nosilac vaučera, on poslodavcu nosi oslobađanje od ‘bruto 2’ doprinosa na plaću i bit će vrlo jednostavno realizirati to oslobađanje”, naglasio je.Kroz mjeru “Učenjem do poduzetnika”, država će s 1600 kuna pomagati mladima koji se u konkretnom poduzetničkom okruženju osposobljavaju za samozapošljavanje. Njima će se platiti i stvarni troškovi prijevoza i troškovi mentora, a mjeru će moći koristiti oni koji su na burzi duže od 30 dana. Mladima do 25 godina bez završene osnovne škole država će sufinancirati troškove školovanja, a onima sa završenom osnovnom i srednjom školom troškove osposobljavanja, od 25 do 70 posto, ovisno o vrsti programa i veličini poslodavca. Do 75 posto iznosa sufinancirat će se bruto godišnje plaće mladih zaposlenih kroz socijalno poduzetništvo. Na donošenje Garancije za mlade EU se odlučila zbog činjenice da je usred ekonomske krize nezaposlenost mladih rasla brže od prosječne stope. U prosincu 2009. u EU je bilo nezaposleno 5,5 milijuna osoba mladih, odnosno 21,4 posto svih mlađih od 25 godina.

 

(Fena)
Previous ArticleNext Article

Send this to a friend