Vijesti iz BiH

Građanima BiH i meso postalo luksuz: Kilogram crvenog mesa košta i do 25 maraka!

Meso je u BiH dostiglo najvišu tržišnu cijenu u posljednjih desetak godina. Struka problem vidi u uvoznicima koji diktiraju cijene, jer BiH nema razvijen stočni fond koji bi mogao pokriti potrebe domaćeg tržišta. Domaći proizvođači tovnih junadi kažu da povećanje cijena mesa oni niti diktiraju niti imaju veće prihode zbog toga.

Dok se traži uzrok poskupljenja, cijene crvenog mesa u mesnicama i marketima nisu bile nikad više. Tako za kilogram junetine morate izdvojiti od 9 do 18 KM, u zavisnosti od vrste mesa. Teletina je i skuplja, pa je tako cijena kilograma ovog mesa od 10 do 25 KM. Za veliki broj građana meso je postalo luksuz. Kako su građani za Okanal kazali u anketi, rijetko ga kupuju jer je preskupo, a oni koji kupe – kupe najviše 300 grama.

Da bismo saznali razlog poskupljenja mesa, odlazimo u Gračanicu, grad sa najviše uzgajivača tovnih junadi u TK-u. Farmer Esad Džafić ima desetak teladi, koje je nedavno kupio, a ima i junad koja će uskoro u prodaju.

– Sada imam 15 komada, a 10 sam prodao prije Nove godine pa sam mislio ubaciti još grla, ali ne vjerujem, posebno gledajući cijene repromaterijala koje stalno skaču počev od gnojiva do stočne hrane. Problem je i što je prošla godina bila sušna, samo je jedna trava košena, a žito je izdalo za 70 posto. Mi već kupujemo hranu za stoku, istakao je Džafić.

Kilogram žive vage uzgojenog bika Džafić je prodavao po 4 KM, a telad koju kupuje plaća 9 KM po kilogramu, što mu na kraju ne ostavlja prostor za zaradu.

Cijena stočne hrane, dakle, jedan je od uzroka poskupljenja mesa, jer su i farmeri sa prošlogodišnje 4 KM za kilogram žive vage junetine podigli cijenu na 4,5. I ta cijena im, kažu, ne odgovara.

Na jednoj od najvećih farmi tovnih junadi u TK-u, koja broji više od stotinu grla, vlasnik kaže da živi isključivo od poticaja države jer zarade od prodaje junadi i mesa nema.

– Znaš koliko je isplativo, da nije novčane podrške, bilo bi automatski – zatvori štalu. Ne bi se moglo opstati. Ko god ima priliku ovo napušta, ne može se ovo izdržat, teško je, objašnjava poljoprivrednik Sulejman Hasić.

A poticaji u TK-u su za fizička lica 330 KM po grlu, a za obrtnike 420 na godišnjem nivou.

Ako od povećanja cijena mesa zarade nemaju upravo oni koji proizvode meso, postavlja se pitanje ko profitira?

– Po mom mišljenju, najviše profitiraju mesari. Mi smo ovdje 24 sata, nemamo ni odmora, ni subote ni nedjelje, dodaje Esad Džafić.

Iz Udruženja poljoprivrednika Gračanica kažu kako je puno apsurda u poljoprivrednoj proizvodnji počev od toga da svemu cijene skaču, a proizvođačima su jedina zarada novčane podrške po jedinici proizvodnje, a i ta se podrška smanjuje iz godine u godinu.

Slobodno formiranje cijena, otežan uvoz tovne junadi, skroman fond domaće proizvodnje teladi, sve su ovo razlozi povećanja cijena mesa, tvrde iz Udruženja potrošača BiH.

– Potrošači na kraju sve plate. Plate i pšenicu, i pekarske proizvode čije su cijene u posljednjih 25 godina najviše, potrošači plate i meso koje sada ima enormnu cijenu, visoka je i zbog uvoza stočne hrane i nepostojanja dovoljnih količina stočne hrane. Nema dovoljne podrške ni proizvođačima stoke, tako da na kraju platimo sve mi, navodi Gordana Bulić iz Udruženja potrošača BiH.

A plaćat ćemo, čini se, i dalje, sve više cijene i za meso, ali i poljoprivredne kulture, jer se bliži vrijeme proljetne sjetve, a sve je manje poljoprivrednika i farmera koji se odlučuju na rad bez zarade.

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend