Iako je korištenje interneta u Bosni i Hercegovini, iz godine u godinu u porastu, još uvijek smo ispod svake razine nekih razvijenih država, pa i zemalja iz okruženja, koje u ukupnoj populaciji imaju više do 50 posto internet korisnika. U prošloj godini bilo je ukupno 399.000 internet pretplatnika u BiH, dok se procjenjuje da je u istoj godini bilo 1.4 milijuna internet korisnika, odnosno da je stopa korištenosti Interneta u BiH za 2009. iznosila blizu 37 posto. Podaci Regulatone agencije za komunikacije pokazuju da se od 2004. godine, kada je bilo svega 585.000 internet korisnika, do 2009. godine kada ih ima 1.4 milijun, taj broj gotovo utrostručio i da se godišnje u prosjeku povećava za tri do četiri posto. Međutim, ovi su podaci, za razliku od zemalja u regiji, i dalje ispod svake norme. U Hrvatskoj se, primjerice, polovica građana starijih od 15 godina, odnosno njih više od 1,7 milijuna, služi internetom.
Priključak za internet ima više od 57 posto kućanstava, a ista je situacija i u Srbiji, Sloveniji, Makedoniji koje su također ispred BiH po broju internet korisnika! Osim ovoga, BiH spada i među države koje imaju veliki broj informatički nepismenih stanovnika! Stručnjaci upozoravaju da ne znači da je osoba informatički pismena ako zna koristiti društvene mreže kao što su Facebook ili Twiter. Zlatan Mulabegović, direktor Asocijacije za informacione tehnologije BiH – BAIT kaže za “San” da je u BiH tek nekih 30 posto informatički pismenih stanovnika! – No, manje od 10.000 ljudi u BiH ispunjava osnovne norme ECDL-a, europskog udruženja profesionalnih informatičkih društava, koje garantiraju određeni stupanj računalnog znanja koje je vrlo važno i bitno – kaže Mulabegović. On ističe da je u Srbiji 30.000 osoba koje posjeduju ECDL certifikate, a u Hrvatskoj čak 50.000.- Kad pogledamo da smo po broju stanovnika s Hrvatskom tu negdje, onda je razlika očigledna. Ljudi u našoj zemlji obično misle da su informatički pismeni, jer znaju ući na Facebook, što je pogrešno – kaže Mulabegović. Osim toga, velika većina bh. građana računala više koristi za zabavu, nego za edukaciju i obrazovanje. Mulabegović ističe i da sve dok ne budemo imali jasnu strategiju razvoja informacijske tehnologije na razini države, teško možemo krenuti naprijed. – U svemu smo posljednji jer namamo nikakve projekte, planove. I akcijski plan, koji smo imali 2005. godine nikada nije implementiran. Taj plan je podrazumijevao osnivanje Agencije za informacijsko društvo, ali ona nikada nije osnovana. Na taj način, sve je propalo – tvrdi Mulabegović.