Stručnjaci pretpostavljaju da je razlog za to jedinstveni antioksidans ergotionein s jakim protuupalnim djelovanjem, koji se nalazi u svakoj vrsti gljiva.
Poznata izreka kaže: “Sve su gljive jestive, ali neke samo jednom”. Postoji nekoliko tisuća različitih vrsta gljiva, ali se od toga samo mali broj, njih oko 200, smatra jestivima. Iako prepune blagodati, riječ je o namirnici s kojom doista morate biti oprezni, naročito ako ih sami berete.
S nutritivnog stajališta gljive su poznate po visokom udjelu proteina. Glavnina sastava gljiva je voda, a osim velikog udjela vlakana sadrže i mnoge antioksidativne tvari, fitonutrijente, vitamine A, B i C te minerale poput kalija, kalcija, željeza, selena, cinka i mangana.
Studija iz 2019. godine pokazuje da gljive mogu imati veoma važnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija kod starijih osoba.
Istraživači sa Sveučilišta u Singapuru zaključili su da ljudi koji tijekom života jedu gljive više od dvaput tjedno (najmanje 300 grama), imaju za 50 posto manji rizik od nastajanja blagih kognitivnih oštećenja u starijoj dobi.
Stručnjaci pretpostavljaju da je razlog za to jedinstveni antioksidans ergotionein s jakim protuupalnim djelovanjem, koji se nalazi u svakoj vrsti gljiva.
Stoga, uvrstite gljive u svoj jelovnik, ali pritom slušajte isključivo stručnjake.
(dnevno.ba)