Svijet

Europski parlament potvrdio da je integracija zapadnog Balkana sigurnosno pitanje za EU

Europski parlament usvojio je izvješće koje ažurira svoj stav o zajedničkoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici EU-a s novim nizom preporuka nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Tekst uključuje novu stratešku perspektivu na promijenjene i neviđene sigurnosne izazove i predlaže ključne mjere na temelju kojih Europska unija može ojačati partnerstvo sa zemljama istomišljenicima, zagovarati međunarodni poredak utemeljen na pravilima i dalje razvijati svoj strateški suverenitet i obrambeni kapacitet.

Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET) Željana Zovko pozdravila je usvajanje ovog pravovremenog izvješća navodeći da je Europski parlament brzo reagirao kako bi ažurirao svoje stajalište o promijenjenoj sigurnosnoj situaciji u Europi. “Ruska invazija na Ukrajinu najveća je prijetnja sigurnosti cijelog kontinenta i trajnom miru od početka europskog projekta. Europska unija bi trebala biti sposobna braniti vrijednosti i načela za koja se zalaže, uključujući načelo teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta. Radi amandmana koje je podnijela Zovko, usvojeni tekst se referira na Strateški kompas koji potvrđuje da sigurnost i stabilnost na cijelom zapadnom Balkanu još uvijek nisu osigurane i da postoji opasnost od potencijalnog prelijevanja iz trenutnog pogoršanja europske sigurnosne situacije”, istaknula je Zovko.

Prema riječima Zovko, EU mora preispitati svoju sigurnosnu i obrambenu politiku i ova preporuka Europskog parlamenta konstruktivan je doprinos tom procesu. “U više navrata sam govorila da su stabilnost EU-a i zapadnog Balkana isprepletene. Parlament je u usvojeni tekst uvrstio moj prijedlog da se prepozna da je europska integracija zapadnog Balkana bitna za dugoročnu stabilnost i sigurnost Europske unije, a on također poziva na veću političku i gospodarsku pomoć regiji”, poručila je Zovko.

Tijekom plenarne rasprave uoči glasovanja o izvješću, Zovko je ponovila poziv da se više ulaže u preventivnu i asertivnu diplomaciju jer je to najučinkovitiji alat za sigurnost EU-a i pritom je izrazila žaljenje što je takav pristup danas nedovoljno zastupljen. Zovko se također osvrnula na primjer Bosne i Hercegovine. „25 godina nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je još uvijek polusuverena zemlja u kojoj ne djeluje preventivna diplomacija. Ovaj nedostatak politike također utječe i na druge zamrznute sukobe”, zaključila je Zovko.

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend